Tkalčić
Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije. 6./2002.

knjiga_tkalcic_6aTkalčić.
Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije.

6./2002., Zagreb 2002. (tiskan u svibnju 2003.),
br. 6, 728 stranica.

Cijena: 300,00 kuna.

Pregled sadržaja

Riječ Pokrovitelja (mons. Josip Bozanić) . Str. 5-6.

Patron’s word (msgr. Josip Bozanić; translated by s. Anđelita Šokić). Str. 7-8.

Povjesničke rasprave

Stjepan KOŽUL, Zauzeće župnih stanova i gospodarskih zgrada u Zagrebačkoj nadbiskupiji, 1950. i 1951. godine. Izvorni znanstveni rad. Str. 9-138.

Sažetak (9),

Pisac, poznati istražitelj povijesti Zagrebačke nadbiskupije 20. stoljeća, predočuje javnosti odnos komunističke vlasti prema Katoličkoj crkvi, na primjeru upravo Zagrebačke nadbiskupije. Dok je u prethodna dva broja “Tkalčića” pisao o odnosu te komunističke vlasti prema crkvenim bogoštovnim zgradama (“Tkalčić” 4) kao i o ljudskim i tvarnim posljedicama ratovanja (“Tkalčić” 5), sada nam predstavlja odnos komunističke vlasti prema crkvenoj imovini, točnije prema župnim stambenim i gospodarskim zgradama. Kao i dosad, njegov se rad temelji na izvornom arhivskom gradivu Nadbiskupskoga duhovnoga stola. Tijekom 1950. i 1951. godine, duhovna vlast poslala je u dekanatske i župne urede tri okružnice kojima je zatražila točne podatke o zauzetim župnim zgradama. To su okružnice br. 3716/1950. od 8. kolovoza 1950., br. 1342/1951. od 27. veljače 1951. i br. 3336/1951. od 9. srpnja 1951. Pristigle odgovore na okružnice, pisac donosi u doslovnom obliku, što daje pouzdanost ovom radu i mogućnost daljnjega proučavanja ovoga pitanja. Okružnice je obradio tadašnji statističar Nadbiskupskoga duhovnoga stola, dr. Nikola Kolarek, te su u zaključku ovog rada predstavljeni i podatci njegove obrade. Od 392 tadašnje župe u Zagrebačkoj nadbiskupiji, razmještene u 43 dekanata, odgovori na prvu okružnicu stigli su iz 29 dekanatskih ureda, odgovore na drugu okružnicu poslalo je 310 župa, a odgovore na treću okružnicu, samo 24 župe. Kolarekova raščlamba otkriva da su 1951. godine 53 župe nepopunjene, te se njima upravljalo iz susjednih župa. U 25 župa, župni dvorovi i gospodarske zgrade su potpuno ili gotovo potpuno zaposjednuti, u 11 župa dvorovi su zaposjednuti većim dijelom, a u sedam župa zaposjednuće se odnosilo samo na manji dio župnog dvora ili gospodarskih zgrada. O takvom stanju izvijestio je Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu Komisiju za vjerske poslove Narodne Republike Hrvatske. Svjesna teškoće tadašnjeg stambenog pitanja i ne želeći onemogućavati gospodarski razvoj pojedinih mjesta, duhovna vlast nije tražila jednostavno oslobađanje župnih stambenih i gospodarskih zgrada, već je nastojala da državna i mjesna upravna tijela priznaju župsko vlasništvo nad župnim zgradama i da župama daju pravednu naknadu za iznajmljeni prostor.

Uvod (10), I. Okružnica br. 3716/1950. (12), Odgovori dekanatskih ureda (13), 1. Glinski dekanat (13), 2. Sisački dekanat (14), 3. Novogradiški dekanat (15), 4. Novokapelski dekanat (15), 5. Remetski dekanat (16), 6. Susedgradski dekanat (16), 7. Vugrovečki dekanat (16), 8. Donjomeđimurski dekanat (17), 9. Gornjomeđimurski dekanat (19), 10. Đurđevački dekanat (20), 11. Koprivnički dekanat (21), 12. Virovski dekanat (21), 13. Čazmanski dekanat (22), 14. Ivanićgradski dekanat (23), 15. Moslavački dekanat (23), 16. Jasenovački dekanat (24), 17. Jastrebarski dekanat (24), 18. Lipnički dekanat (26), 19. Mrežnički dekanat (27), 20. Bjelovarski dekanat (27), 21. Zelinski dekanat (28), 22. Odranski dekanat (29), 23. Okićki dekanat (29), 24. Pokupski dekanat (29), 25. Taborski dekanat (29), 26. Tuheljski dekanat (30), 27. Donjovaraždinski dekanat (30), 28. Varaždinsko-toplički dekanat (30), 29. Našički dekanat (31), II. Okružnica br. 1342/1951. (31), Odgovori na okružnicu (32), 1. Glinski dekanat (32), 2. Sisački dekanat (33), 3. Bednjanski dekanat (35), 4. Belečki dekanat (38), 5. Krapinski dekanat (39), 6. Pakrački dekanat (40), 7. Požeški dekanat (42), 8. Novogradiški dekanat (44), 9. Novokapelski dekanat (46), 10. Prvostolni (katedralni) podarhiđakonat (48), 11. Remetski dekanat (52), 12. Stubički dekanat (53), 13. Susedgradski dekanat (54), 14. Vugrovečki dekanat (56), 15. Donjomeđimurski dekanat (58), 16. Gornjomeđimurski dekanat (61), 17. Đurđevački dekanat (63), 18. Koprivnički dekanat (66), 19. Virovski dekanat (69), 20. Čazmanski dekanat (71), 21. Garešnički dekanat (74), 22. Ivanićgradski dekanat (76), 23. Moslavački dekanat (77), 24. Jasenovački dekanat (79), 25. Kostajnički dekanat (81), 26. Jastrebarski dekanat (81), 27. Karlovački dekanat (85), 28. Lipnički dekanat (87), 29. Mrežnički dekanat (88), 30. Bjelovarski dekanat (89), 31. Cirkvenski dekanat (92), 32. Križevački dekanat (93), 33. Zelinski dekanat (95), 34. Odranski dekanat (97), 35. Okićki dekanat (99), 36. Pokupski dekanat (103), 37. Taborski dekanat (105), 38. Tuheljski dekanat (106), 39. Donjovaraždinski dekanat (108), 40. Gornjovaraždinski dekanat (110), 41. Varaždinskotoplički dekanat (111), 42. Našički dekanat (112), 43. Virovitički dekanat (114), III. Okružnica br. 3336/1951. i odgovori na nju (116), 1. Glinski dekanat (118), 2. Sisački dekanat (118), 3. Pakrački dekanat (119), 4. Novogradiški dekanat (120), 5. Vugrovečki dekanat (120), 6. Gornjomeđimurski dekanat (121), 7. Koprivnički dekanat (121), 8. Ivanićgradski dekanat (121), 9. Jasenovački dekanat (122), 10. Jastrebarski dekanat (123), 11. Karlovački dekanat (124), 12. Lipnički dekanat (124), 13. Okićki dekanat (125), 14. Pokupski dekanat (126), 15. Virovitički dekanat (127), Zaključak (127).

Summary: The occupation of Presbiteries and Commercial Buildings in the Zagreb Archdiocese in 1950 & 1951., p. 138.

The author, known as a researcher of the Zagreb Archdiocese’s 20th century history, presents the public with the relations that existed between the Communist government towards the Catholic Church using examples in the Zagreb Archdiocese itself. While inthe previous two issues of “Tkalčić”, he wrote about the relations of the Communist government towards sacral buildings (“Tkalčić” 4), as well as human and material relations following war conflicts (“Tkalčić” 5), now he presents relations by the government towards religious property or more precisely, housing and commercial buildings. As until now, his work is based on original archival material preserved in the Archdiocesan Chancellery. During 1950 & 1951, the Church authorities sent three circulars to Deaneries and parishes in which it requested exact details of confiscated parish property. These circulars were: no. 3716/1950 dated 8 August 1950; no. 1342/1951 dated 27 February 1951; and 3336/1951 dated 9 July 1951. Responses to the curculars arrived The author refers to them literary, giving this work authenticity as well as the statistician at the Archidiocesan Chancellery, Dr. Nikola Kolarek and the conclusions of this work present them and their analysis. The existent 392 parishes in the Zagreb Archdiocese were distributed amongst 43 Deaneries. Twenty-nie Deaneries sent responses to the first circular. Responses to the second circular were sent by 310 parishes, while only 29 replied to the third cirular. Kolarek’s analysis disclosed that in 1951, 53 parishes were vacant and were in fact run by neighbouring parishes. The entire properties and buildings in twenty-five parishes were completely occupied while the majority of Church owned property in 11 parishes were partially occupied or taken over. The Commission for Religious Affairs of the national Republic of Croatia informed the Archdiocesan Chancellery of this situation. Being aware of the difficulties regarding housing in general and not wishing to prevent any possible economic advancement in certain places Church authorities did not request that these properties be vacated. It attempted to influence the State and local government authorities to recognise the Church’s ownership of parish property and for reasonable compensation to be paid out as rental for these properties. Translated by s. Anđelita Šokić

Miroslav AKMADŽA, Pastirsko pismo katoličkih biskupa Jugoslavije od 20. rujna 1945. godine i crkveno-državni odnosi. Izvorni znanstveni rad. Str. 139-190

Sažetak (139),

Od 17. do 22. rujna 1945. godine u Zagrebu je održano zasjedanje katoličkih biskupa Jugoslavije. Na zasjedanju (konferencijama) koje je održano pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca, ponajprije su razmatrani problemi položaja Katoličke crkve u prvim mjesecima postojanja komunističke Jugoslavije. Biskupi su tijekom zasjedanja poslali pismo predsjedniku jugoslavenske vlade Josipu Brozu Titu, okružnicu katoličkim svećenicima i pismo vjernicima, poznatije kao pastirsko pismo. Posebno značenje imalo je Pastirsko pismo jer je ono bilo upućeno vjernicima, tj. široj javnosti. U Pastirskom pismu oštro je kritiziran odnos komunističkog režima u Jugoslaviji prema Katoličkoj crkvi, te su te kritike potkrijepljene pojedinim primjerima gušenja vjerskih sloboda, kao npr.: ubijanja i zatvaranja katoličkog svećenstva, zabrana katoličkog tiska, zabrana i onemogućavanje provođenja katehizacije, zatvaranje i onemogućavanje rada vjerskih škola, nepriznavanje u crkvi sklopljenog braka, agrarna reforma i drugi oblici oduzimanja crkvene imovine, itd.

Pastirsko pismo imalo je snažan odjek u narodu, a dospjelo je i u međunarodne ustanove i medije. Komunistički režim oštro je reagirao na pastirsko pismo, optužujući Katoličku crkvu za otvoreni napad na režim i jugoslavensku državu uopće.

Nakon Pastirskog pisma komunistički režim krenuo je u još oštriji obračun sa Katoličkom crkvom, što je dovelo do daljnjih osuda i zatvaranja svećenika i biskupa, pa tako i samog nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca.

Uvod (139), Opće biskupsko zasjedanje (Biskupske konferencije) (141), Pastirsko pismo (144), Uvodni dio (145), Presude svećenicima (147), Katolički tisak (152), Sjemeništa, škole, zavodi… (154), O vjeronauku i odgoju mladeži (157), Kršćanski brak (165), Karitativna djelatnost (167), Agrarna reforma (168), O grobljima (180), Briga o vjernicima i osuda materijalističkog duha (181), Završna riječ i zahtjevi državnim vlastima (182), Odgovor na Pastirsko pismo (183), Zaključak (189).

Summary: The Yugoslav Catholic Bishop’s Conference Pastoral Letter of 20 september 1948 and Church – State relations, p. 190.

In the period between 17 and 22 September 1945, a session of the Catholic Bishops’ Conference was held in Zagreb. The session was presided by the Archbishop of Zagreb Dr. Alojzije Stepinac and dealt with the problems of the position of the Catholic Church during the first months of the existence of Communist Yugoslavia. During the sitting the bishops sent a letter to the president of Yugoslav government J. B. Tito, an internal letter to the catholic priests and a letter to the congregation, better known as a Pastoral letter. The Pastoral letter had special significance as it was directed to the congregation, or more specifically to the wider public. The letter heavily criticized the Communist regime’s treatment of the Catholic Church and these criticisms were supported by specific examples of the suppression of religious freedom. The examples included killing and the imprisoning of catholic priest, prohibition of the Catholic press, prohibition and hindering of the process of Catechism, the closures of religious schools, not acknowledging church marriages, agrarian reform and other examples of confiscation of church property.

The Pastoral letter had a strong impact on the people and it even reached international institutions and media. The communist regime strongly reacted to the Pastoral letter accusing the Catholic Church of an open attack on the regime and Yugoslavia as a whole.

After the Pastoral letter, the communist regime started an even sharper battle with the Catholic Church, which led to further convictions and imprisonments of priests and bishops, including the Archbishop Dr. Alojzije Stepinac himself. Translated by s. Anđelita Šokić

Agneza SZABO, Političke i crkvene okolnosti u doba gradnje bazilike Srca Isusova u Zagrebu. Drugi dolazak Isusovaca u Zagreb. Izvorni znanstveni rad. Str. 191-230.

Sažetak (191),

Dne 15. prosinca 1902. svečano je blagoslovljena novosagrađena bazilika Srca Isusova u Zagrebu. Daljnja priprema za njenu gradnju, kao i za ponovni, drugi dolazak isusovaca u Zagreb, odvijali su se u drugoj polovici 19. stoljeća. Spisateljica opisuje u ovoj raspravi političke i crkvene okolnosti u kojima se ta priprema događala, te nastojanja zagrebačkih nadbiskupa Jurja Haulika, Josipa Mihalovića i Jurja Posilovića, koja su poduzeli da u Zagreb ponovno dovedu isusovce.

Uvod (191), U doba nadbiskupa Haulika (193), U doba nadbiskupa Josipa Mihalovića (204), Nadbiskup Juraj Posilović dovršio je gradnju bazilike Srca Isusova u Zagrebu (209), Doba neposrednih priprema (209), Kupnja građevinskog zemljišta i početak gradnje Bazilike (212), Nezadovoljstvo liberala i masona (214), Plodovi Svete godine 1900. (217), Gradnja Bazilike (220), Posveta Bazilike (225), Ukrašavanje Bazilike (227).

Riassunto: Le circostanze politiche ed ecclesiastiche in periodo della costruzione della basilica del Sacro Cuore a Zagabria. Il secondo arrivo dei Gesuiti a Zagabria, p. 230.

La nuova basilica del Sacro Cuore a Zagabria fu benedetta solennemente il 15 dicembre 1902. Le preparazioni per la sua erezione, come anche per il ritorno dei Gesuiti a Zagabria, si sono svolti nella seconda metà dell’Ottocento. Nell’articolo l’autrice descrive le circostanze politiche ed ecclesiastiche nelle quali accadeva questa preparazione, particolarmente gli sforzi degli arcivescovi Juraj Haulik, Josip Mihalović e Juraj Posilović nell’impresa di assicurare le condizioni per il secondo arrivo dei Gesuiti a Zagabria. Traduzione di Sanja Cvetnić

Hrvoje PETRIĆ, Pregled razvitka župe Komarnica (Novigrad Podravski) od početka 17. do sredine 19. stoljeća. Izvorni znanstveni rad. Str. 231-252.

Sažetak (231),

Na osnovi pretežito neobjavljenoga izvornoga gradiva, te manjim dijelom korištenjem objavljenih rezultata istraživanja, pisac je napravio kratki prikaz srednjovjekovnih župa u Komarnici, Sv. Ladislavu i Središću, koje su se nalazile istočno od Koprivnice. Te su župe nestale u vrijeme protuosmanlijskih ratova. U prvoj je polovici 17. stoljeća na prostoru spomenutih nestalih župa obnovljena župa Komarnica (kasnije Novigrad), koja je 1654. godine dobila stalnog župnika. U selima Mosti i Komarnica, u prvoj su polovici 17. stoljeća postojale kapele, a do 1671. godine izgrađena je kapela u Hlebinama. Kasnije se iz sastava komarničke (kasnije novigradske) župe izdvojila i osamostalila župa Mosti.

1. Uvod (231), 2. Župe prije osmanlijskih napada na Hrvatsko kraljevstvo (232), 3. Župa Komarnica (Novigrad) od sredine 17. do sredine 19. stoljeća (233), a) Župna crkva (233), Crkva Sv. Klare (233), Župna crkva Rastanka sv. Apostolâ (237), b) Kapele (238), Kapela Sv. Benedikta (238), Kapela Sv. Katarine (239), Kapela Rastanka Apostolâ (240), Crkva Sv. Klare (241), c) Župnici (242), d) Župnička nadarbina i imovina župe (242), e) Stanovništvo i vjerski život (244), f) Školstvo (249), 4. Zaključak (252)

Zusammenfassung: Der Geschichtsüberblick über die Pfarre Komarnica (Novigrad Podravski) vom Beginn des 17. Jahrhunderts bis Mitte des 19. Jahrhunderts, p. 252.

Aufgrund vorwiegend unveröffentlichter Materialien und weniger durch das Benutzen veröffentlichter Forschungsresultaten hat der Autor eine Übersicht über die Entwicklung mittelalterlicher Pfarren Komarnica, Sv. Ladislav und Središće, die östlich von Koprivnica lagen, verfasst. Diese Pfarren verschwaden während der Kriege gegen die Osmanen. In der ersten Hälfte des 17. Jahrhunderts ist auf dem Gebiet der verschwundenen Pfarren die Pfarre Komarnica (Novigrad) neugegründet worden. In den Dörfern Mosti und Komarnica (Novigrad) gab es in der ersten Hälfte des 17. Jahrhunderts Kapellen, und 1671. begann man auch in Hlebine eine Kapelle zu bauen. Später wird auch in Mosti eine neue Pfarre gegründet.

Stjepan RAZUM, Bratovština Sv. Izidora u župi Sv. Klare u Zapruđu (1758.-1782.). Izvorni znanstveni rad. Str. 253-267.

Sažetak (253),

 

Srednjovjekovna i novovjekovna hrvatska crkvena povijest bogata je postojanjem raznih bratovština. Dok je hrvatska povjesnica donekle osvijetlila srednjovjekovne bratovštine i to osobito one iz primorskog pojasa, bratovštine koje su nastale u Hrvatskoj nakon Tridentskoga sabora ostale su po svojim izvornim spisima prilično nepoznate. Potaknut tim nedostatkom, pisac nam ovom raspravom predstavlja Bratovštinu Sv. Izidora u župi Sv. Klare u Zapruđu, koja postoji tijekom nekoliko desetljeća u drugoj polovici 18. stoljeća. Vrijednost ove rasprave sastoji se osobito u objelodanjivanju izvornog papinskog pisma u korist bratovštine i upisne ili matične knjige same bratovštine.

Uvod (253), Bratovštine u zagrebačkim župama (254), Bratovština Sv. Izidora (255), Bratovština Sv. Izidora u župi Sv. Klare (256), Matica Bratovštine Sv. Izidora u župi Sv. Klare (259), Prilog 1. (260), Prilog 2. (263).

Sommario: La confraternita di San Isidoro nella parrocchia di Santa Clara in Zapruđe (1758-1782), p. 267.

La storia croata medievale e dell’evo nuovo è ricca per l’esistenza di diverse confraternite. La storiografia croata ha illustrato abbastanza le confraternite medievali, sopratutto quelle del Mediterraneo. Invece, le confraternite croate del periodo dopo il Concilio di Trento sono rimaste piuttosto sconosciute a causa della poca conoscenza delle rispettive fonti storiche. Per colmare tale lacuna, l’autore presenta in questo lavoro la Confraternita di San Isidoro nella parrocchia di Santa Clara in Zapruđe, oggi nella periferia di Zagreb. Questa confraternita esisteva soltanto alcuni decenni nella seconda metà del Settecento. E’ da sottolineare la pubblicazione del breve papale a favore della confraternita, come anche della sua matricola. Tutti e due documenti si conservano nell’archivio parrocchiale.

Stjepan RAZUM, Bogoslovski pjevački osmerac u prve tri godine svoga postojanja i djelovanja. Stručni članak. Str. 269-284

Sažetak (269),

Potaknut uspjehom “Bogoslovskog okteta”, koji je u 20. godini svoga postojanja izdao prvu čvrstu ploču “Tebe tražim” (2002.), te napisima koji su objavljeni tom prigodom, pisac predstavlja djelovanje toga pjevačkog osmerca u prve tri godine njegova postojanja, tj. od šk. godine 1982./83. do 1984./85. Opisao je njegove početne korake i sveukupno 23 njegova nastupa tijekom prvoga trogodišta.

Uvod (269), Početak (271), Prvih jedanaest nastupa u šk. godini 1982./1983. (271), Nastupi u šk. godini 1983./1984. (274), Nastupi u šk. godini 1984./1985. (277), Pregled svih nastupa u prvom trogodištu (280), Zaključak (281), Izvor (282), Literatura (282).

Sommario: “Bogoslovski oktet” (Ottetto degli studenti teologici) nei primi tre anni della sua esistenza ed attività, p. 284.

Ottetto degli studenti teologici di Zagreb, col nome croato “Bogoslovski oktet”, ha pubblicato nel ventesimo anno della sua attività, cioè nell’anno 2002, il suo primo CD “Tebe tražim” (“Ti cerco”). In quest’occasione sono pubblicati anche alcuni articoli di giornale sull’Ottetto. Tutto questo ha spinto l’autore di presentare l’attività di quest’Ottetto durante i primi tre anni della sua attività, cioè dall’anno scolastico 1982/83 fino al 1984/85. Ha descritto i suoi primi passi ed in totale sue 23 entrate in scena, durante summenzionati tre anni scolastici.

Stjepan KOŽUL, Prva sinoda Zagrebačke nadbiskupije 1925. godine. Stručni članak. Str. 285-293.

Sažetak (285),

Pisac je na Svećeničkom danu Zagrebačke nadbiskupije, 4. ožujka 2002. održao zapaženo predavanje o Prvoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije iz 1925. godine, u kojem je predstavio političko-crkvene prilike krajem 19. i početkom 20. stoljeća, koje su zahtijevale održanje navedene sinode. U ovom radu iznosi podrobnije okolnosti oko priprema i rada Prve sinode Zagrebačke nadbiskupije. Koristeći se objavljenim tekstovima, predstavlja sinodalne plodove i odredbe.

Političko-crkvene prilike krajem 19. i početkom 20. stoljeća (285), Potreba sinode (287), Pripremni odbori (288), Rad sinode (289), Plodovi sinode (291), Objavljene sinodalne odredbe (291), Zaključak (293).

Riassunto: Il Primo sinodo dell’arcidiocesi di Zagabria nel 1925., p. 293.

Nella Giornata sacerdotale dell’arcidiocesi di Zagabria, svoltasi il 4 marzo 2002, l’autore ha presentato una relazione importante sul Primo sinodo dell’arcidiocesi di Zagabria dell’anno 1925, nella quale ha mostrato le condizioni politico-ecclesiastiche alla fine dell’Ottocento ed all’inizio del Novecento che hanno portato al suddetto sinodo. In quest’articolo egli elabora più particolarmente le circostanze della preparazione e dello svolgimento del Primo sinodo dell’arcidiocesi di Zagabria. Basandosi sui testi pubblicati, dimostra i frutti e le decisioni del Sinodo. Traduzione di Sanja Cvetnić

Stjepan KOŽUL, Prilog o kanoniku dr. Stjepanu Vučetiću. Stručni članak. Str. 295-303.

Sažetak (295),

Na iskazano zanimanje jednog banatskog Nijemca, rodom iz Cseneya u Rumunjskoj (Čanadska biskupija), o svome sumještaninu, zagrebačkom kanoniku dr. Stjepanu Vučetiću, pisac nam ukratko predstavlja povijesni razvoj Čanadske biskupije i osobu Stjepana Vučetića. Kanonik Vučetić rodio se 29. listopada 1836. u Cseneyu. U Zagreb je došao s nadbiskupom Josipom Mihalovićem. U upravi Zagrebačke nadbiskupije i u Zagrebačkom kaptolu obavljao je razne službe. Umro je u Gyertyamosu (u Rumunskoj) kao zagrebački, od kralja imenovani, ali od pape nepotvrđeni, nadbiskup, 15. siječnja 1894.

Uvod (295), O Čanadskoj biskupiji (297), Kanonik Stjepan Vučetić (298), Stjepan Vučetić nepotvrđeni nadbiskup (299), Smrt Stjepana Vučetića (301), Nadgrobna ploča (301), Zaključak: Smrću omogućen novi izbor (302).

Riassunto:

Rispondendo alla domanda d’un Tedesco della regione di Banat, nativo da Cseney in Romania (la diocesi di Cseney), sul suo concittadino dott. Stjepan Vučetić, canonico di Zagabria, l’autore c’informa brevemente sulla storia della diocesi di Cseney e sulla personalità di Stjepan Vučetić. Il canonico Vučetić fu nato il 29 ottobre 1836 a Cseney. A Zagabria arrivò con l’arcivescovo Josip Mihalović. Nella direzione dell’arcidiocesi di Zagabria e nel Capitolo metropolitano di Zagabria operò varie funzioni. Morì il 15 gennaio 1894 a Gyertyamos (in Romania) come l’arcivescovo di Zagabria, nominato dal re, ma mai confermato dal Papa. Traduzione di Sanja Cvetnić

Povjesničko-umjetničke rasprave

Sanja CVETNIĆ, Sv. Margareta Kortonska, bolonjskoga slikara Felicea Torellija (1667.- 1748.), u Franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu. Izvorni znanstveni rad. Str. 305-313.

Sažetak (305).

U franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu nalazi se slika “Sv. Margareta Kortonska”, bolonjskoga slikara Felicea Torellija (1667.-1748.). Prisutna u stranoj literaturi od 1939., a zaboravljena u domaćoj povijesti umjetnosti, slika je uz neka oštećenja prispjela do nas, u stanju koje nesumnjivo otkriva značajno djelo prve polovice bolonjskoga “settecenta”. Djelo je razmotreno kroz prizmu ikonografskoga značenja, smješteno u tradiciju dramatskih rješenja Ludovica Carraccija, nastavljenu kroz Lorenza Pasinellija i Torellijeva učitelja Giovan Gioseffa Dal Solea, a u tipološkim značajkama oslonjena na uzore ženskih svetica Guida Renija. U kontekstu bolonjske škole Torellijeva “Sv. Margareta Kortonska” razmotrena je u usporedbi sa suvremenikom Giuseppe-om Maria Crespijem, poglavito njegovom paletom. Postavljene su hipoteze za njenu dataciju (iza 1728.) i za put dolaska u zagrebačku sredinu – posredstvom Hrvatsko-ugarskoga zavoda u Bologni (1553.-1764.).

Summary: Felice Tortelli’s (1667-1748) ‘St. Margaret of Cortona’, a painting of the Bolognese school in the Franciscan Convent in Zagreb, p. 313.

A painting of St. Margaret of Cortona in Zagreb by the Bolognese painter Felice Torelli (1667. – 1748.) located in the Franciscan Convent has been included in foreign literature as a part of the painter’s oeuvre since 1939, nevertheless forgotten by Croatian art historians. It has survived until the present with some damages, but still undoubtedly presents an important example of the Bolognese School in the first half of Settecento. The work is discussed iconographically, placed in the tradition of dramatical solutions by Ludovico Carracci (continued by Lorenzo Pasinelli and Torelli’s teacher Giovan Gioseffo Dal Sole) and related in typology to the high example of Guido Reni’s female saints. In the context of the Bolognese School, Torelli’s St. Margaret of Cortona is compared to the palette of the contemporary, Giuseppe Maria Crespi. Hypothesisi for the datation of the painting is forwarded (after 1728) as well as how it arrived in Zagreb – via the mediation of the Collegio Ungaro – Illirico di Bologna.

Knjižničarstvo

s. M. Edith Branka BUDIN, Knjiške zanimljivosti. “Knjiga preko knjige”. Stručni članak. Str. 315-324.

Sažetak (315),

Knjige u knjižnicama zanimljivi su predmeti za proučavanje i upoznavanje njihovih vlasnika. U Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije ima mnoštvo starih knjiga na kojima se nalaze “ekslibrisi” i rukopisne bilješke njihovih vlasnika, od kojih spisateljica neke predstavlja u ovom članku. Posebno se bavi knjigom označenom M 30755, “Imenik članova Književnoga društva Svetojeronimskoga” (Zagreb, 1885.), koju je zagrebački kanonik Janko Barlè iskoristio na taj način da je u nju nalijepio svoj novinski članak “Na Odri”, iz 1927. godine.

Uvod (315), “Ekslibrisi” (317), “Knjiga preko knjige” (319), a. Izvorna knjiga (319), b. “Knjiga preko knjige” (320), Janko Barlè (322), Zašto “knjiga preko knjige”? (323).

Sommario: Le curiosità librarie. “Il libro sopra il libro”, p. 324.

I libri nelle biblioteche sono gli oggetti interessanti per studiare e conoscere i loro proprietari. Nella Biblioteca Metropolitana dell’arcidiocesi di Zagreb si conservano molti libri antichi i quali recano gli “ex libris” ed annotazioni manoscritte dei loro proprietari. L’autrice ne presenta alcuni in questo articolo. In modo particolare descrive il libro con la segnatura M 30755 “Imenik članova Književnoga društva Svetojeronimskoga” (“L’elenco dei membri della Società letteraria di San Girolamo”, Zagreb 1885), interessante anche perché il canonico di Zagreb Janko Barlè, sui fogli del libro ha incollato il suo articolo di giornale “Na Odri” (“Su fiume Odra”), dall’anno 1927. Traduzione di Stjepan Razum zc

Izvori

Stjepan RAZUM, Uzdignuće Zagrebačke biskupije na stupanj nadbiskupije 1852./1853. godine. Papinske pečatnice, svečanost proglašenja i odjek kod suvremenika. Izvorni znanstveni rad. Str. 325-551.

Sažetak (325),

Nakon dosadašnjih nekoliko istaknutijih radova o uzdignuću Zagrebačke biskupije na stupanj nadbiskupije i uspostavi Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine (F. Šišić, T. J. Šagi-Bunić, T. Mrkonjić), pisac u ovom radu predstavlja ovaj značajni povijesni događaj prvi put na temelju isprava iz zagrebačkih arhiva. Rad se sastoji od uvodne rasprave i od 126 cjelovito objavljenih isprava. Prvi put objavljuju se na znanstveni način temeljne isprave o navedenom uzdignuću Zagrebačke nadbiskupije i o uspostavi nove crkvene pokrajine, a to su papina pečatnica o uzdignuću i uspostavi, od 11. prosinca 1852. (“Ubi primum placuit”), papina pečatnica o nadbiskupskom plaštu od 7. ožujka 1853. (“Cum nos alias”) i provedbena odluka apostolskog poslanika, stožernika Mihaela Viale Prelà od 23. travnja 1853. (“Sanctissimus dominus”). Ostale 123 isprave svjedoče o pripremama i samoj svečanosti proglašenja Zagrebačke nadbiskupije i uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine, koja je održana 8. svibnja 1853. u zagrebačkoj prvostolnici, kao i o odjeku suvremenika na taj značajan događaj.

Uvod (325), Do kraljevsko-carske odluke (12. VIII. 1850.) i papine pečatnice (11. XII. 1852.) (327), Pečatnica “Kad se svidjelo Bogu” (11. XII. 1852.) (328), Pečatnica od Rima do Zagreba (332), Čestitke suvremenika (336), Nadbiskupski plašt (pallium) (340), Pozivnice na svečanost proglašenja (341), Izrada spomen-medalje (343), Provedbena odluka (23. IV. 1853.) (346), Heliodor Josip Truska (347), Pripreme za svečanost (348), Svečanost proglašenja i promaknuća (8. V. 1853.) (351), Zahvala papi Piju IX. (355), Darivanje spomen-medalje i knjige “Jurjaves” (356), Tiskanje papine pečatnice i govora (361), Preuzetnost ostrogonskog i ugarskog prvostolnika (362), Izvori i literatura (368), Isprave (371).

Sommario: L’elevazione della diocesi di Zagreb all’arcidiocesi nell’anno 1852/53. Le bolle papali, la solenne promulgazione e l’eco presso i contemporanei, p. 551.

Fino ad oggi sono stati pubblicati alcuni rilevanti lavori sull’elevazione della diocesi di Zagreb all’arcidiocesi e sull’erezione della nuova provincia ecclesiastica croato-slavona (F. Šišić, T. J. Šagi-Bunić, T. Mrkonjić). L’autore presenta questo importante evento storico ora basandosi sulle fonti dagli archivi di Zagreb. Il lavoro è articolato in due parti: l’introduzione storica e l’edizione di 126 documenti dagli suddetti archivi. Prima volta si pubblicano nel modo scientifico i documenti fondamentali sulla summenzionata elevazione della diocesi di Zagreb all’arcidiocesi e sull’erezione della nuova provincia ecclesiastica, cioè la bolla dell’11 dicembre 1852 (“Ubi primum placuit”), la bolla sul pallio arcivescovile del 7 marzo 1853 (“Cum nos alias”) e il decreto esecutorio del pronunzio apostolico, cardinale Michele Viale Prelà del 23 aprile 1853 (“Sanctissimus dominus”). I resto documenti (123) illustrano la preparazione, la solenne inaugurazione dell’arcidiocesi di Zagreb e della nuova provincia ecclesiastica croato-slavona, nonché l’eco presso i contemporanei su questo importante evento. La solenne inaugurazione si fece l’8 maggio 1853 nella chiesa metropolitana di Zagreb.

Priopćenje i prikazi knjiga

Agneza SZABO, Javne proslave u povodu 250. obljetnice rođenja zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752.-2002.). Priopćenje. Str. 553-555.

Agneza SZABO, Nije politička djelatnost, već suradnja s političkim vlastima i drugim javnim ustanovama. Prikaz knjige: Zoran Grijak, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Knjižni niz: Biblioteka Hrvatska povjesnica, Monografije i studije, III/14. Izd. Hrvatski institut za povijest, Zagreb; Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo; te Dom i Svijet, Zagreb, 2001., 791 stranica. Str. 557-561.

Agneza SZABO, Prvorazredni temelji za istraživanje grada Zagreba, ali i Zagrebačke biskupije. Prikaz knjige: Mato Grabar, Poglavarstvo slobodnog kraljevskog grada Zagreba. Izd. Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb 2000., 239 stranica. Str. 561-563.

Agneza SZABO, Vrijedni doprinosi i za povijesti Zagrebačke nadbiskupije. Prikaz knjige: RADOVI Zavoda za znanstveni rad, Varaždin. Knj. 12-13, HAZU Zagreb-Varaždin, 2001., 365 stranica. Str. 563-566.

Agneza SZABO, Razvoj glazbene umjetnosti promicala je i Zagrebačka crkva. Prikaz knjige: Snježana Miklaušić-Ćeran, Glazbeni život Zagreba u XIX. stoljeću. Izd. Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2001., 367 stranica. Str. 566-568.

Agneza SZABO, Demografski podaci važni su i za brojna područja povijesnih istraživanja. Prikaz knjige: Ante Gabričević: Stanovništvo Varaždina tijekom minulih stoljeća. Izd. HAZU Zavod za znanstveni rad Varaždin, Zagreb-Varaždin, 2002., 331 stranica. Str. 568-570.

Josip BARBARIĆ, Hoškova trilogija o franjevcima u kontinentalnoj Hrvatskoj. Str. 571-581.

Knjiga prva: Franjo Emanuel Hoško, Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj kroz stoljeća, Niz: Analecta Croatica Christiana, sv. XXXII. Izd. Kršćanska sadašnjost. Zagreb 2000., 390 stranica. Str. 571-574.

Knjiga druga: Franjo Emanuel Hoško, Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj, Niz: Analecta Croatica Christiana, svezak XXXIV. Izd. Kršćanska sadašnjost. Zagreb 2001., 495 stranica. Str. 574-577.

Knjiga treća: Franjo Emanuel Hoško, Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj. Niz: Analecta Croatica Christiana, svezak XXXV. Izd. Kršćanska sadašnjost. Zagreb 2002., 451 stranica. Str. 577-581.

Stjepan RAZUM, Dugo očekivani odgovor. Uz predstavljanje knjige: Jure Krišto, Sukob simbola. Politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Knjižni niz: Plava biblioteka, 206. Izd. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001., 461 stranica + svjetlopisi na tri neoznačena sveščića. Str. 583-593.

Slučaj Falconi (583), Krištin pristup događajnici (588), Sadržaj knjige (589), Prijedlozi za poboljšanje (591), Zaključak (592).

Pravila Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić«. Str. 595-599.

TAJNIK, Ljetopis Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić«. Str. 601-627.

I. Godišnja skupština (601), Deveta, t. j. šesta redovita godišnja skupština (601), II. Sjednice upravnog odbora (615): Druga, ili sveukupno dvadeset i prva sjednica (615), Treća, ili sveukupno dvadeset i druga sjednica (620), III. Sastanak uredništva (627).

TAJNIK, Popis društvovnih članova. Str. 629-635.

TAJNIK, Popis svjetlopisa. Str. 637-638.

Stjepan RAZUM, Kazalo osoba, mjesta i pojmova. Str. 639-720.

Naručbenica

knjiga_tkalcic_6aTkalčić.
Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije.
6./2002.

Zagreb, 2002.
728 stranica.

cijena: 300 kn (+odpremnina)

Ime i prezime / Naziv pravne osobe *

Ulica i kućni broj *

Mjesto *

Poštanski broj *

Država *

Telefon *

GSM

E-adresa

Broj primjeraka *

* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!


Ključne riječi:,