Stjepan KOŽUL
Deset godina nakon “Martirologija Crkve zagrebačke” (1998. – 2008.).
Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju
Niz: Radovi, knj. 18. Zagreb 2008.
Stjepan KOŽUL
Deset godina nakon ‘Martirologija Crkve zagrebačke’ (1998.-2008.).
Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju.
Zagreb, 2008., 487 stranica.
ISBN 978-953-6729-25-8
Cijena: 300,00 kuna
Pregled sadržaja:
Riječ urednika (Stjepan Razum zc), str. 5-6.
Poznata i nezaobilazna knjiga u proučavanju svećeničkih žrtava i drugih ljudskih i tvarnih stradanja na području Zagrebačke nadbiskupije u vrijeme Drugoga svjetskoga rata i poraća, “Martirologij Crkve zagrebačke” dr. Stjepana Kožula, doživjela je dva izdanja. Prvo izdanje, s naslovom “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije”, objavljeno je 1992. godine i to, kako stoji u podnaslovu, “u prigodi proslave 900. obljetnice postojanja Zagrebačke nad/biskupije”, koji je događaj proslavljen 1994. godine. To prvo izdanje izdao je Nadbiskupski duhovni stol u suradnji s Koncilom d. o. o. Drugo i dopunjeno izdanje, s naslovom “Martirologij Crkve zagrebačke”, a podnaslovom “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije”, objavljeno je 1998. godine. Izdali su ga izdavačka kuća “Prometej” i Zagrebačka nadbiskupija. Obje su knjige predstavljene hrvatskoj javnosti i obilno su korištene od strane hrvatskih povjesnika u proučavanju žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća. Hrvatska znanost u slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj napreduje velikim korakom, a to osobito vrijedi za hrvatsku povjesnicu, što se očituje u mnogim objavljenim povjesničkim knjigama i raspravama. Tom napredku doprinjelo je i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Od 1998. godine objavljene su mnoge knjige, rasprave i novinski članci koji upodpunjuju sadržaj “Martirologija Crkve zagrebačke”, tako da bi se s mnogim novim spoznajama moglo objaviti i njegovo treće, dopunjeno izdanje. No, pisac se nije odlučio na taj korak, već je sve svoje nove spoznaje i nove prinose žrtvoslovlju Zagrebačke nadbiskupije uobličio u ovu zasebnu knjigu, koja tako postaje drugi svezak Martirologija. Knjiga, dakle, objedinjuje nove podatke koje je pisac spoznao tijekom protekloga djesetljeća (1998.-2008.).
Rukopis ove knjige nastajao je tijekom prošlih godina. Svoj završni oblik dobio je početkom 2008. godine. Tekst rukopisa predao je pisac uredniku na uređivanje 4. ožujka 2008. godine. Tijekom godine i tijekom uređivanja pisac je nadopunjavao sadržaj knjige novim podatcima i novim odlomcima, tako da je rukopis svoj konačni oblik dobio u mjesecu rujnu 2008. godine.
Razmještaj sadržaja ove knjige u cijelosti slijedi raspored pojedinih poglavlja i naslova u Martirologiju. Tako je kod svakog naslova i kod svake osobe u ovoj knjizi naznačeno na kojoj su stranici dotični naslov ili dotična osoba obrađeni u Martirologiju. Glavnom sadržaju ove knjige predhodi opširan uvod u kojem pisac piše o potrebi javne i službene osude zločina svih totalitarnih sustava koji su se izmijenili tijekom XX. stoljeća, a to se u hrvatskom društvu još uvijek nije dogodilo.
Sadržajne dopune životopisima pojedinih osoba su različitoga opsega.
Kod nekih se osoba radi samo o nekoliko rečenica, a kod drugih osoba o gotovo cijelim raspravama od desetak ili nekoliko desetaka stranica. U tom pogledu želim istaknuti vrijedna i zanimljiva piščeva razmišljanja, na primjer o nadbiskupu Franji Kuhariću (str. 275), o biskupima Josipu Lachu i Miji Škvorcu (str. 208), te o svećeniku Stjepanu Kranjčiću (str. 302).
Čitajući ove nove prinose o njima, čitatelj će biti obogaćen dubinskim pogledom na osobe i na događaje koji su se zbili u ne tako davnoj prošlosti.
S obzirom na to da su svaka osoba i svaki događaj vrlo slojeviti, pisac na vrlo istančan način osvjetljava sve vidove i sve slojeve navedenih osoba i njihovih crkvenih službi.
Treba svakako istaknuti piščevo vrlo korisno pisanje o stradanju slovenskih svećenika (str. 97) te o Teološkom društvu “Kršćanska sadašnjost” (str. 152). S obzirom na to da o tom društvu, koje je doduše bilo kratkoga vijeka, ali vrlo spoticajno i uznemirujuće u redovima Katoličke crkve u Hrvatskoj pa i šire, još uvijek ne postoji zaokruženi i cjeloviti prikaz, Kožulovo pisanje o tom društvu pomaže u prosudbi i njegovu vrjednovanju. Premda je bio svjedok i suvremenik tog društva, njegovo se pisanje ne temelji na sjećanjima, već na suvremenim ispravama. Zbog toga je to njegovo pisanje dragocjeno i velika pomoć svim budućim povjesnicima koji će se tim društvom baviti.
U završnom dijelu (sažetku) knjige pisac se osvrće na najnoviju knjigu Ante Bakovića, “Hrvatski martirologij” (str. 382). Iznosi dobre i loše strane te knjige.
U zaključnom dijelu (umjesto zaključka) pisac objavljuje svoje cjelovito predavanje o blaženom Alojziju Stepincu na križnom putu Crkve i svoga naroda, što ga je održao 16. rujna 2008. svećenicima Zagrebačke nadbiskupije u Lepoglavi, u sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije.
S obzirom da su slušatelji tim predavanjem bili oduševljeni, korisno je da se ovdje cjelovito objavi.
Zahvaljujem dr. Stjepanu Kožulu, predsjedniku Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, što je objavljivanje ove knjige povjerio svome društvu, a meni njezino uređivanje. Zahvaljujem mu i na uobičajenoj izdašnoj novčanoj pomoći, kojom je pokrio sve troškove izdanja. Svoju zahvalu izričem i ocjenjivaču rukopisa, dr. Jurju Kolariću, kao i svim suradnicima na pripremi ove knjige.
Sve na veću slavu Božju!
Stjepan Razum zc
Uvod, str. 7-18.
Osuda zločina totalitarnih sustava, str. 7-8.
Antifašizam i “antifašizam”, str. 8-9.
Komunističko licemjerje i uloga priopćajnica, str. 9-10.
Svijetli primjeri ispravnog puta, str. 11-13.
Crkva osuđuje sve zločine i poštuje sve žrtve, str. 13-18.
ISPRAVCI I DOPUNE “MARTIROLOGIJU CRKVE ZAGREBAČKE”, str. 19-386.
Prvo poglavlje. Ubijeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije od 1935. do 1990. godine, str. 20-151.
[Uvod:] Mons. dr. Josip Marija Carević , str. 20.
I. Ubijeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije, str. 20-88.
A) Na mjestu ubijeni, str. 20-74.
Valentin Bocak (1913.-1945.) (20-25); Julije Bürger (1885.-1944.) (26-29); Matija Crnković (1890.-1945.) (29); Aleksandar Čavlek (1869.-1946.) (29-30); Dragutin Delija (1918.-1945.) (30); Antun Dunaj (1911.-1944.) (30-31); Ivan Đanić (1910.-1943.) (31-33); Ignacije Feguš (1911.-1946.) (33-34); Karlo Ivančić (1911.-1943.) (34-36); Dragutin Jesih (1895.-1944.) (36-38); Josip Klapšić (1911.-1945.) (38); Mato Kolundžić (1909.-1945.) (39); Petar Kovačić (1889.-1945.) (39); Prof. Stjepan Kramar (1883.-1945.) (39-41); Dr. Matija Kranjčić (1902.-1945.) (41-42); Ivan Lazički (1913.-1945.) (42-43); Josip Lesjak (1889.-1945.) (43); Ante Lizatović (1913.-1943.) (44); Josip Martinac (1905.-1943.) (44-45); Josip (Joso) Matijević (1879.-1945.) (45-46); Rudolf Mikec (1912.-1944.) (46-48); Franc (Franjo) Pečar (1904.-1945.) (48-50); Franjo Rihar (1909.-1942.) (50-59); Petar Sivjanović (1893.-1946.) (59-61); Janez (Ivan) Strašek (1906.-1947.) (61-62); Josip Šćurić (1912.-1945.) (62); Prof. Kerubin Šegvić (1867.-1945.) (62-63); Dr. Ivan Šimunović (1892.-1945.) (63-68); Josip Vedrina (1920.-1949.) (68-71); Petar Žagmeštar (1899.-1945.) (71-73); Antun Grahovar (1951.-1990.) (73-74).
B) Svećenici ubijeni prigodom bombardiranja, str. 74-75.
Franc (Franjo) Modrinjak (74-75).
C) Svećenici umrli u zatvoru, str. 75-83.
Karlo Gruičić (1882.-1948.) (76); Mihovil Kolarić (1880.-1948.) (77); Stjepan Kovačić (1870.-1947.) (77-78); Jakov Ladić (1919.-1949.) (78); Ivan Perhač (1885.-1947.) (79);
Svećenici drugih biskupija i redovničkih zajednica, umrli kao robijaši (79-83): Ivan Becker (79-80); Dr. Tomo Severović (80); Leonard (Miško) Bajić, franjevac (80-81); Anzelmo Canjuga, franjevac-kapucin (81); Pero Turkalj, franjevac-trećoredac (81-83); Franjo Bortas, isusovac (83).
D) Ubijeni bogoslovi i sjemeništarci, str. 83-85.
Boris Kolb (Nemet) (83-84); Tragedija Blajburga – put skupine svećenika i bogoslova (84-85): Martin Mačukat (1921.-1945.) (85)
E) Redovnice – časne sestre, str. 85-88.
S. M. Bernardeta (Terezija) Banja (85-86), S. M. Jula (Kata) Ivanišević (87), S. M. Tihorada Jandrić (87), S. M. Gracija Mileković (88), Josipa Nivestić i Eulalija (Lala) Kulijer (88).
II. Ubijeni svećenici drugih biskupija i redovničkih zajednica na području Zagrebačke nadbiskupije, str. 89-146.
A) Najbolnija rana u Krapini – stratište na gori Macelj, str. 89-96.
B) Ubijeni slovenski svećenici, str. 97-138.
Svećenici Slovenci i druge žrtve u logoru Jasenovac (122-135): Franjo Rihar (128), Jakob Sem (128-129), Franc (Franjo) Grobler (129-130), Franc (Franjo) Kač (130-131), Janez (Ivan, Janko) Kodrič (131), Janez (Ivan) Rančigaj (131-132), Anzelm Polak (132-133), Franc (Franjo) Orešnik (133-135), Zvonimir Brekalo (135), Mihajlo Lozinski (135), Zaključak (135).
Građanske žrtve u logoru Jasenovac i logoru Stara gradiška za NDH (136-138).
C) Članovi Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda – Zagreb, str. 138-143.
D) Franjevci kapucini, str. 143.
E) Franjevci trećoredci, str. 144.
F) Dominikanci, str. 144.
G) Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja, str. 144-145.
H) Isusovci, str. 145.
I) Zapis o Josipi Nevistić, str. 146.
IV. Tabelarni prikaz ubijenih svećenika, str. 146-151.
Svećenici ubijeni prigodom bombardiranja, str. 146.
Svećenici umrli u zatvoru, str. 146-147.
Bogoslovi na mjestu ubijeni, str. 147.
Slovenski svećenici i redovnici ubijeni na području Zagrebačke nadbiskupije, str. 147-150.
Redovnici ubijeni na području Zagrebačke nadbiskupije, str. 150.
Ubijeni svećenici prigodom bombardiranja, str. 150.
Sveukupan broj ubijenih svećenika Crkve u Hrvata prema popisu Nikolića, Belje i Omrčanina, str. 151.
Drugo poglavlje. Svećenici – zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije od 1945. do 1990. godine, str. 152-274.
Uvod, str. 152-205.
Teološko društvo Kršćanska sadašnjost (TDKS), str. 152-205.
Broj svećenika robijaša u Staroj Gradiški, str. 205.
Mons. dr. Josip Salač, str. 206-207.
Mons. Mijo Škvorc, str. 208-217.
I. Svećenici-zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije koji su umrli do 1991. godine, str. 218-257.
Valentin Bazijanec (218), Branko Birt (218), Adolf Blaga (218-219), Mons. Nikola Borić (219), Vladimir Boroša (219-220), Karlo Bubanić (220), Prof. dr. Stjepan Doppelhammer (220), Josip Đurić (220-221), Mijo Ettinger (221), Tomo Fabek (221-222), Ivan Franjetić (222), Ivan Gašpert (222), Dragutin Gazivoda (222-223), Franjo Genc (223), Petar Glavaš (223), Josip Godrijan (223), Stjepan Golubić (223-224), Đuro Golubić (224), Franjo Glumpak (224), Mato Halauš (224-225), Juraj Horjan (225), Mons. dr. Dragutin Hren (225), Krešimir Ivšić (225), Mo. Matija Ivšić (226), Dr. Milan Ivšić (226), Josip Jambrošić (226-227), Mijo Jančić (227), Mihovil Kanoti (227), Stjepan Kavran (228), Dr. Marko Klarić (228), Dr. Nikola Kolarek (228-229), Ante Kolarić (229), Franjo Korenić (229-230), Juraj Kranjčev (230), Stjepan Kulušić (230-233), Josip Kunkera (233-234), Franjo Lodeta (234), Mijo Loina (234), Dr. Pavao Lončar (234-236), Josip Majsec (236), Vinko Majstorović (237), Valentin Malek (237-239), Dr. Josip Marić (239-248), Jakša Marjanović (248), Lorand Mathesz (248), Antun Medven (248-249), Mirko Miklečić (250), Stjepan Mlinarić (250), Marcel (Krešimir) Novak (250-251), Jakov Novosel (251), Mons. dr. Vilim Nuk (252), Josip Orlić (252), Dr. Đuro (Juraj) Paša (252), Pavao Pašiček (252), Mons. Stjepan Pavunić (253-254), Antun Rugani (255), Josip Sodar (255), Josip Sukner (255), Ivan Šalić (255-256), Josip Šimečki (256), Josip Telebar (256), Josip Valjak (256), Alojzije Vojvoda (257), Josip Vraneković (257), Leonardo Žunić (257).
II. Svećenici-zatvorenici koji su otišli iz Zagrebačke nadbiskupije, str. 257-258.
Josip Bakan (257), Franjo (Frane) Karamarko (258), Ivan (Franjo) Kolenko (258), Ciril Podržaj (258).
III. Svećenici-zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije koji su bili na životu 1991. godine, str. 259-268.
Faustin Čubranić (259), Josip Devčić (259), Vladimir Dumbović (259), Juraj Fratrović (259-260), Valentin Halić (260), Ignacije Hrastić (260), Prelat prof. dr. Antun Ivandija (260-261), Hrvoje Lisac (262), Franjo Maček (262), Marko Matijašec (263), Mijo Pavišić (263), Mons. Ljudevit Petrak (264), Mato Sakač (264), Josip Sanković (264-265), Alojzije Slaviček (265), Prelat Nikola Soldo (265), Alojzije Stanek (266), Prof. Franjo Talan (266-267), Mons. dr. Ivan Tilšer (267), Matija Vlahovec (267), Prelat Ivan Vragović (267), Božo Vukoja (268).
IV. Svećenici-zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije koji su osuđeni kao bogoslovi, str. 268-274.
Milan Balenović (268-269), Silvije Brezovački (269), Matija Burja (269-270), Marko Cerjanec (270), Vid Cipriš (270-271), Augustin Horvat (271), Franjo Jurak (271), Augustin Korpar (271-272), Gustav Kuzmić (272), Mons. dr. Josip Ladika (272-273), Franjo Muren (273), Ivan Novosel (273), Antun Posavec (273-274).
V. Poznatiji skupni montirani procesi u Zagrebu nakon rata, str. 274.
Suđenje franjevcima iz samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu 1947. godine (274).
Treće poglavlje. Svećenici Zagrebačke nadbiskupije nad kojima je izvršeno nasilje, progon i pritvor, str. 275-355.
Kardinal Franjo Kuharić (275-285), Mons. dr. Franjo Salis-Seewis (285-287), Mons. dr. Josip Lach (287-292), Martin Bešenić (293), Prof. dr. Josip Buturac (293), Ivan Demšić (293), Ivan Fink (293-294), Lovro M. Galić (295-299), Josip Horvat (300), Nikola Iverović (300-302), Dr. Stjepan Kranjčić (302-349), Mons. Josip Pinturić (349), Dr. Mijo Pišonić (350), Mons. Željko Slonjšak (350-351), Pavao Srketić (351), Vladislav Tomas (351-353), Ignacije Valčičak (354), Josip Žalac (354), Zvonimir Žurić (355).
Četvrto poglavlje. Svećenici koji su morali napustiti Zagrebačku nadbiskupiju i otići u iseljeništvo, str. 356-366.
Vilim Cecelja (356), Mons. dr. Velimir Čapek (356), Mons. Josip Đuran (357), Mons. Pavao Jesih (357-358), Mijo Jurić (358-364), Ante Košta (364), Dr. Stjepan Kukolja (364-365), Mons dr. Stjepan Lacković (365-366), Ivan Mihalic (366), Martin Prša (366).
Peto poglavlje. Događaji u nekim župama Zagrebačke nadbiskupije, str. 367-379.
Objavljeni hrvatski žrtvoslovi (367-369), Obilježavanje stratišta i jama (369), Komunistička strahovlada (369-371), Knjiga u čast žrtvama (371), Djelatne udruge (371-372), Stradanje u Štrigovi (372-373), Grobišta u Sloveniji (Tezno) (373-375), Razgovor s Mitjom Ferencom (375-376), Slovenski biskupi o žrtvama (376), Mučenik iz Lanišća (376-378), Ubijeni nedužni svećenici (378-379), Potreba daljnjega istraživanja (379).
Sažetak, str. 381-386.
I. Zagrebačka Nadbiskupija, str. 381-382.
[IV.] Osvrt na tvrdnje Ante Bakovića, str. 382-386.
Umjesto zaključka. Blaženi Alojzije Stepinac na križnom putu Crkve i svoga naroda, str. 387-416.
0. Uvod, str. 387-389.
1. Kratki vremeplov Nadbiskupova križnoga puta, str. 389-395.
2. Nakon “prežalosnog procesa”, str. 395-397.
3. Nadbiskup Stepinac o svom boravku u Lepogavi, str. 397-402.
4. Neki događaji u to vrijeme – na “slobodi”, str. 402-409.
5. Poruka svećenicima hodočasnicima, str. 409-412.
6. Pred nama će tamo gdje je, cvjetna strana Galileje!, str. 412-416.
Popis literature, str. 417-428.
Časopisi, str. 428.
Sažetci, str. 429-436.
Sažetak: Deset godina nakon Martirologija Crkve zagrebačke (1998.-2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju, str. 431.
Dr. Stjepan Kožul objavio je 1992. godine knjigu “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” i to, kako stoji u podnaslovu, “u prigodi proslave 900. obljetnice postojanja Zagrebačke nad/biskupije”, koji je događaj proslavljen 1994. godine. Drugo i dopunjeno izdanje ove knjige objavio je 1998. godine s naslovom “Martirologij Crkve zagrebačke”, a podnaslovom “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije”. To je nezaobilazna knjiga u proučavanju svećeničkih žrtava i drugih ljudskih i tvarnih stradanja na području Zagrebačke nadbiskupije u vrijeme Drugoga svjetskoga rata i poraća.
Hrvatski povjesničari objavili su u proteklom desetljeću (1998.-2008.) mnoge knjige, rasprave i novinske članke koji upodpunjuju sadržaj “Martirologija Crkve zagrebačke”. Stoga pisac objavljuje ovu knjigu, koja predstavlja drugi svezak Martirologija, i u kojoj objedinjuje i predstavlja nove podatke, važne za životopise pojedinih stradalih svećenika i za razumijevanje pojedinih crkveno-političkih događaja koji su se dogodili u drugoj polovici XX. stoljeća.
Struktura teksta slijedi u podpunosti onu u Martirologiju, što je i navedeno kod svakog naslova ili podnaslova.
Glavnom sadržaju knjige predhodi uvod u kojem pisac piše o potrebi javne i službene osude zločina svih totalitarnih sustava koji su se izmijenili tijekom XX. stoljeća, a to se u hrvatskom društvu još uvijek nije dogodilo. Vrijedan doprinos ove knjige su piščeva razmišljanja o nekim važnim crkvenim osobama Zagrebačke nadbiskupije u drugoj polovici XX. stoljeća, kao što su zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, njegovi pomoćni biskupi Josip Lach, Josip Salač i Mijo Škvorc, kao i neki svećenici, na primjer Stjepan Kranjčić. Pisac prikazuje i Teološko društvo “Kršćanska sadašnjost” i preko njega rasvjetljava složene crkveno-političke odnose u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih godina.
Urednik
Summary: Ten years after the Zagreb Church Martirology (1998-2008). Further contribution to the Croatian victimization, str. 432.
In 1992, Dr. Stjepan Kožul wrote a book titled: “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (“Memoirs to the victims of love for the Zagreb Archdiocese”) which is seen especially in the subtitle: “On the occasion of the 900th Anniversary of the Zagreb Arch/diocese existence”, that was celebrated in 1994. The second edition of this book was extended and edited in 1998 under the following title “Martirologij Crkve zagrebačke” (“Martirology of the Church of the Zagreb Archdiocese”), with its subtitle “Memoirs to the victims of love for the Zagreb Archdiocese”. This book is inevitably a book for the deeper research with regard to the priests’ victims and others who were the victims in the territory of the Zagreb Archdioceses in the time of World War two and afterwards.
The Croatian historians in the last century (1998-2008) have edited many books, discourses and paper articles which in a way fulfill the contents of the “Martirology of the Church of the Zagreb Archdiocese”. And that is the reason why this author is editing this book as the second volume to the Martiriology. In it, he consolidates and presents some new insights that are so important for the bibliographies of the certain victim priests and for a better understanding of the specific church-political events which occurred in the second half of the last century.
Text structure is exactly the same as that in “Martirology” being noted at each title or subtitle.
There is and Introduction to the main content of the book in which the author writes about the need of the public and official condemnation of the atrocities of all the totalitarian systems which existed during XX century. And, this did not yet occur in the Croatian society. A worthwhile contribution of the author lies in the fact that his ponderings about some important Church figures of the Zagreb Archdiocese in the second half of the century. They are the Zagreb Archbishop Franjo (Francis) Kuharić, his Auxiliary bishops Josip (Joseph) Lach, Josip (Joseph) Salač and Mijo (Michael) Škvorc, as well as some priests to mention one: Stjepan (Stephen) Kranjčić. The author writes about the Theological society called “Kršćanska sadašnjos” (The Christian Actuality) and through it he brings to the light the complex Church-political relationships in Croatia from 1970 to 1980.
Translated by s. Anđelita Šokić
Résumé: 10 ans après le Martyrologe de l’Église de Zagreb (1998 – 2008) Une contribution ultérieure à la victimologie croate, str. 433-434.
Le docteur Stjepan Kožul publia, en 1992, son ouvrage “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (“Le mémoire des victimes par amour de Dieu sur le territoire de l’Archevêché de Zagreb”) et cela, comme le sous-titre le stipule, “à l’occasion de la célébration du 900e anniversaire de l’Archevêché de Zagreb”, lequel événement fut célébré en 1994. La seconde édition, augméntée, du même ouvrage vit le jour en 1998 sous le titre “Martirologij Crkve zagrebačke” (“Le martyrologe de l’Église de Zagreb”), avec le sous-titre “Le mémoire des victimes par amour de Dieu sur le territoire de l’Archevêché de Zagreb”. Ledit ouvrage constitue un répertoire incontournable dans l’étude des victimes parmi les prêtres ainsi que d’autres pertes humaines et matérielles, survenues au cours de la Seconde guerre mondiale et la période de l’après-guerre.
Au cours de la décennie passée (1998 – 2008) maints livres, études et articles de journaux furent-ils publiés, par des historiens croates, qui viennent compléter le contenu du Martyrologe. Ainsi l’auteur publie-t-il le présent ouvrage, qui constitue le second volume du Martyrologe, et dans lequel il réunit et présente de nouvelles données, importantes pour les biographies de certains prêtres, victimes de représailles, ainsi que pour la compréhension de certains événements politico-ecclésiastiques ayant eu lieu dans la seconde moitié du XXe siècle.
La structure du texte suit à la lettre celle du Martyrologe, ce qui est précisé à côté de chaque titre ou sous-titre.
La matière principale de l’ouvrage est précédée d’un texte introductoire dans lequel l’auteur écrit sur le besoin d’une condamnation publique et officielle de tous les régimes totalitaires qui se suivirent au cours du XXe siècle, lequel geste se laisse encore désirer au sein de la société croate. Une valeur supplémentaire de l’ouvrage consiste également en réflexions que son auteur y répand sur certains personnages importants de l’Archevêché de Zagreb dans la seconde moitié du XXe siècle, notamment sur l’archevêque de Zagreb Franjo Kuharić, ses évêques auxiliaires Josip Lach, Josip Salač et Mijo Škvorc, ainsi que sur certains prêtres, tel que Stjepan Kranjčić. L’auteur y présente également la société théologique “Kršćanska sadašnjost” (“L’Actualité chrétienne”) et à travers elle jette la lumière sur la complexité des rapports politico-ecclésiastiques dans la Croatie des années 1970 et 1980.
Traduit par Jelena Puškarić
Zusammenfassung: Zehn Jahre nach dem Martyrologium der Kirche von Zagreb (1998-2008). Ein weiterer Beitrag zum kroatischen Opferbuch, str. 434-435.
Dr. Stjepan Kožul veröffentlichte im Jahr 1992 sein Werk “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (“Gedenkbuch für die Opfer der Liebe des Erzbistums Zagreb”), und das, nach Angaben im Untertitel, “anlässlich der neunten Jahrhundertfeier des Bestehens des Bistums/Erzbistums Zagreb”, die 1994 begangen wurde. Die zweite und erweiterte Ausgabe publizierte er 1998 unter dem Titel “Martirologij Crkve zagrebačke” (“Martyrologium der Kirche von Zagreb”) und Untertitel “Gedenkbuch für die Opfer der Liebe des Erzbistums Zagreb”. Das Buch ist eine unumgängliche Informationsquelle für jede Forschung der Priester als Opfer sowie anderer menschlichen und materiellen Leiden während des Zweiten Weltkrieges und der Nachkriegszeit.
Kroatische Historiker haben im vergangenen Jahrzehnt (1998-2008) zahlreiche Bücher, Abhandlungen und Zeitungsartikel veröffentlicht, die den Inhalt des Buches “Martyrologium der Kirche von Zagreb” ergänzen. Deswegen vereinigt der Autor und stellt in diesem zweiten Band des Martyrologiums neue und wichtige Daten für die Lebensläufe einzelner verunglückten Priester und das Verständnis einzelner kirchlich-politischen Ereignisse, die sich in der zweiten Hälfte des XX. Jhs. zugetragen haben, vor.
Der Aufbau des Textes folgt gänzlich jenem im Martyrologium, was auch bei jedem Titel oder Untertitel angeführt wurde.
Dem Hauptteil des Buches geht eine Einleitung vor, in welcher sich der Autor mit dem Bedürfnis nach einer öffentlichen und offiziellen Verurteilung der Verbrechen aller totalitären Regime des XX. Jhs. auseinandersetzt, welche aber innerhalb der kroatischen Gesellschaft noch nicht ausgesprochen wurde. Einen beachtenswerten Beitrag stellen auch seine Überlegungen über einige bedeutende kirchliche Personen des Erzbistums Zagreb aus der zweiten Hälfte des XX. Jhs., wie z. B. über den Zagreber Erzbischof Franjo Kuharić und seine Weihbischöfe Josip Lach, Josip Salač und Mijo Škorc, sowie über einige Priester, wie z. B. Stjepan Kranjčić, dar. Der Autor stellt auch den Theologischen Verein “Kršćanska sadašnjost” (Christliche Gegenwart) vor, am wessen Beispiel er die komplexen kirchlich-politischen Beziehungen in Kroatien in den 70-gern und 80-gern Jahren des vorigen Jhs. erleuchtet.
Übersetzung Danijela Marjanić
Riassunto: Dieci anni dopo il Martirologio della Chiesa di Zagreb. Un ulteriore contributo alla vittimologia croata, str. 435-436.
Stjepan Kožul ha pubblicato nel 1992 il libro “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (Memoriale ai martiri dell’amore dell’Arcidiocesi di Zagreb) in occasione del 900º anniversario dell’ar¬ci/diocesi di Zagreb. Questo anniversario era stato celebrato nel 1994. Nel 1998 S. Kožul ha pubblicato la seconda e completata edizione di questo libro, intitolato “Martirologij Crkve zagrebačke” (Martirologio della Chiesa di Zagreb), con il sottotitolo Memoriale ai martiri dell’amore dell’Arcidiocesi di Zagreb. Si tratta di un libro indispensabile per lo studio delle vittime di sacerdoti ma anche di altre perdite materiali e di uomini durante la Seconda guerra mondiale e dopo la guerra.
Gli storici croati nel periodo passato (1998-2008) hanno pubblicato molti libri, saggi e articoli giornalistici che completano contenuto del Martirologio della Chiesa di Zagreb. Percio, l’autore ha pubblicato questo libro che presenta il secondo volume del Martirologio, in cui integra e presenta i nuovi dati, dati importanti per le biografie di alcuni sacerdoti come anche per la comprensione di alcuni eventi politico-ecclesiali che si erano svolti nella seconda metà del Novecento.
La struttura del testo segue in tutto quella del Martirologio.
Al contenuto principale precede un’introduzione in cui l’autore scrive sulla necessità di condanna in modo pubblico e ufficiale dei crimini di tutti i regimi totalitaristici del Novecento. Questi crimini, infatti, ancora non sono statti processati nella società croata. Un contributo prezioso del presente libro sono riflessioni dell’autore su alcune importanti persone della Chiesa di Zagreb nella seconda metà del Novecento, come per esempio, Franjo Kuharić, l’arcivescovo di Zagreb, i suoi vescovi ausiliari Josip Lach, Josip Salač e Mijo Škvorc; alcuni sacerdoti, come per esempio, Stjepan Kranjčić. L’autore presenta anche La società teologica “Kršćanska sadašnjost” (Attualità cristiana) e in tal modo chiarisce complesse relazioni politico-ecclesiali in Croazia negli anni ’70 e ’80 del Novecento.
Traduzione di dott. Ružica Razum
Kazalo osoba, mjesta i pojmova, str. 437-482.
Pregled sadržaja, str. 483-487.
Naručbenica
Stjepan KOŽUL
Deset godina nakon ‘Martirologija Crkve zagrebačke’ (1998.-2008.).
Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju.
Zagreb, 2008.
487 stranica.
cijena: 300 kn (+odpremnina)
* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!