Stjepan KOŽUL i Stjepan RAZUM
Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.).

knjiga_razum_2012Niz: Radovi, knj. 24. Zagreb 2012.

Stjepan KOŽUL i Stjepan RAZUM
Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.).

Zagreb, 2012., 324 stranica.
ISBN 978-953-6729-35-7 (društvo); 978-953-99869-1-7 (župa)
Cijena: 200,00 kuna.

Pregled sadržaja:

Predgovor župnika (mr. Antun Vukmanić), str. 5-6.

0. Uvod, str. 7.

I. Vanjski okvir djelovanja naše Crkve između dva svjetska rata, str. 8-15.

II. Stanje u Zagrebu i poteškoća osnivanja novih župa u razdoblju od 1880. do 1934. godine, str. 16-53.

2.1. Nazočnost redovničkih zajednica u Zagrebu, str. 16-19.
2.2. Pitanje novih župa u gradu Zagrebu od 1880. do 1934. godine, str. 19-53.

2.2.1. U razdoblju od 1880. do 1915. godine osnovana je samo jedna župa, str. 20-27.

2.2.1.1. Knjižica Eduarda Suhina, nadarbenika Sv. Križa kod župne crkve Sv. Marka u Zagrebu, str. 22-24.
2.2.1.2. Novo čekanje i novi koraci od 1894. godine, str. 24-27.

2.2.2. U razdoblju od 1915. do 1934. godine osnovana je ponovno samo jedna župa, str. 27-53.

2.2.2.1. Odluke nadbiskupa Bauera, str. 32.
2.2.2.2. Prva sjednica Dušobrižničkog dijecezanskog odbora 1929. godine, str. 32-34.<
2.2.2.3. Što se je događalo u međuvremenu?, str. 34-37.
2.2.2.4. Izvještaj kanonika Stjepana Bićanića, str. 37-43.
2.2.2.5. U međuvremenu se događalo ovo:, str. 44-46.
2.2.2.6. Nova župa na Svetom Duhu, Sv. Antuna Padovanskoga, str. 46.
2.2.2.7. Daljnje odugovlačenje, str. 46-49.
2.2.2.8. Druga sjednica Odbora za uređivanje duhovne pastve u Zagrebu, 13. listopada 1932., str. 49-53.

III. Pristup osnivanju novih župa na periferiji Zagreba, između 1934. i 1944. godine, str. 54-124.

3.1. Konkretan poticaj dolazi iz župe Sv. Blaža u Zagrebu, str. 55-57.
3.2. Korenićev prijedlog u 11 točaka, str. 57-60.
3.3. Sastanak zagrebačkih župnika i duhovnih pomoćnika s nadbiskupom supomoćnikom dr. Alojzijem Stepincem, 22. studenoga 1934., str. 60-68.
3.4. Podhvati nadbiskupa supomoćnika dr. Alojzija Stepinca, 1934.-1935. godine, str. 68-82.
3.5. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac obavješćuje o novim župama u Zagrebu Prvostolni kaptol zagrebački, str. 82-83.
3.6. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac obavješćuje o novim župama u Zagrebu Gradsko načelništvo u Zagrebu, str. 83-87.
3.7. Odgovor Prvostolnoga kaptola zagrebačkog, str. 88.
3.8. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac obavješćuje o novim župama u Zagrebu Nadbiskupski duhovni stol, str. 88-94.
3.9. Odgovori župa i svećenika, str. 94-96.
3.10. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac odgovara župniku Sv. Marka u Zagrebu, mons. Svetozaru Ritigu, str. 97-98.
3.11. Okružnica nadbiskupa supomoćnika dr. Alojzija Stepinca vjernicima grada Zagreba, str. 98-101.
3.12. Predviđene granice buduće župe Sv. Josipa na Trešnjevki tijekom 1935. godine, str. 101.
3.13. Dopisba s Gradskim poglavarstvom u Zagrebu do kraja 1935. godine, str. 101-107.
3.14. Pitanje granica starih i novih župa u Zagrebu, str. 107-110.
3.15. Konačno nove župe u Zagrebu, str. 110-113.
3.16. Ostvareni početni planovi, str. 113-114.
3.17. Od 1936. do 1938. godine utemeljeno je sedam novih župa, str. 114-116.
3.18. Poteškoće i ustrajnost u novim podhvatima, str. 116-124.

IV. Osnutak i život župe Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 125-221.

4.1. Vremensko razdoblje župnika Ivana Gašperta (1935./1937.-1965.), str. 125-212.

4.1.1. Podpora dr. Josipa Laha novoj župi i župniku, str. 127-131.
4.1.2. Odbor za gradnju crkve Sv. Josipa, str. 131-134.
4.1.3. Gradnja crkve Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 134-135.
4.1.4. Dopisba tijekom 1936. godine, str. 135-141.
4.1.5. Stanje krajem 1936. i početkom 1937. godine, str. 142-144, 188.
4.1.6. Odluka za osnutak župe Sv. Josipa i imenovanje prvoga župnika, str. 188-191.
4.1.7. Blagoslov nove crkve i otvorenje župe (20. lipnja 1937.), str. 191-194.

4.1.7.1. Prigodna propovijed nadbiskupa supomoćnika, dr. Alojzija Stepinca, prigodom otvorenja nove župe i blagoslova crkve Sv. Josipa na Trešnjevki (20. lipnja 1937.), str. 192-194.

4.1.8. Daljnji poslovi gradnje crkve, str. 194-195.
4.1.9. Nadbiskup supomoćnik Stepinac vodi skrb o troškovima novih župa u Zagrebu i osiguranju državne pripomoći za župnike i kapelane u svakoj novoj župi, u skladu s postojećim zakonima, str. 195-197.
4.1.10. Pohvala nove crkve Sv. Josipa, 9. rujna 1937., str. 197-199.
4.1.11. Podhvati nakon pohvale, str. 199-202.
4.1.12. Dopisba tijekom 1938. godine, str. 202-205.
4.1.13. Pogled na ostvareno tijekom 1939. godine, str. 205-207.
4.1.14. Vjerski život župe, str. 208-209.
4.1.15. Katolička akcija u župi, str. 209-210.
4.1.16. A što je bilo kasnije, od 1945. do 1965. godine?, str. 210-212.

4.2. Vremensko razdoblje župnika Augustina Holija (1965.-1999.), str. 212-217.

4.2.1. Pitanje gradnje “Doma Sv. Josipa”, str. 214-217.

4.3. Vremensko razdoblje župnika Josipa Kuhtića (1999.-2008.), str. 217-220.
4.4. Izmjena posljednjih dvaju župnika, str. 220-221.

V. Župnici i upravitelji župe Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 222-244.

5.1. Mons. Ivan Gašpert (*Ravnice Desiničke, 1.VI.1897. †Zagreb, 15.III.1965.), župnik 1935.-1965., str. 222-227.

5.1.1. Dr. Franjo Grundler, kanonik PKZ-a, upravitelj (V.1949.-I.1950.), str. 227-229.
5.1.2. Dr. Antun Grščić, upravitelj (I.1950.-IX.1951.), str. 229-232.
5.1.3. Danijel Labaš, duhovni pomoćnik (1963.-1967.) i upravitelj (IV.-IX.1965.), str. 232-234.

5.2. Augustin Holi (*Sveti Ilija, 24.VIII.1920. †Zagreb, 16.II.2009.), župnik 1965.-1999., str. 235-241.
5.3. Mr. Josip Kuhtić, 1999.-2008., str. 241.
5.4. Ivan Filipčić, 2008.-2009., str. 242.
5.5. Mr. Antun Vukmanić, 2009.-, 2012., str. 242-243.
5.6. Pregled župnika i upravitelja župe Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 243-244.

VI. Duhovni pomoćnici u župi Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 245-260.

6.1. Josip Zlatolas, vjeroučitelj (1939.-1963.), str. 246-248.
6.2. Milutin Juranić, vjeroučitelj (1939.-XII.1945.), str. 248-249.
6.3. Duhovni pomoćnici (kapelani, subsidijari, vikari) u župi Sv. Josipa, str. 250-258.
6.4. Vjeroučitelji te nedjeljni ili blagdanski bogoslužnici, str. 259-260.

VII. Svećenici i đakoni iz župe Svetoga Josipa u Zagrebu, str. 261-265.

VIII. Zaključni sažetak, str. 266-267.

Župa Sv. Josipa u Zagrebu-Trešnjevka proslavlja tijekom 2012. godine svoju jubilejsku godinu, povodom 75. obljetnice osnutka i djelovanja, jer je župa započela s djelovanjem 20. lipnja 1937. Tijekom svečane godine održano je nekoliko razina priprave i proslave, a sve je okrunjeno svečanim tjednom, od nedjelje 10. lipnja do nedjelje 17. lipnja 2012. Naime, 10. lipnja 2012. navršilo se 325 godina odkako je Hrvatski sabor, na prijedlog zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića (1667.-1687.), proglasio Sv. Josipa zaštitnikom domovine Hrvatske, a 20. lipnja 2012. navršilo se 75 godina odkako je zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac svečano otvorio novu župu i blagoslovio crkvu Sv. Josipa na Trešnjevki, upravo u prigodi proslave 250. obljetnice zaštite Sv. Josipa nad domovinom Hrvatskom. Tijekom slavljeničke godine održana su predavanja i pripremljene izložbe o povijesti župe i značenju nebeskog zaštitnika Sv. Josipa. Tako je supisac ovog prikaza održao predavanje o osnutku i povijesti te župe, 18. studenoga 2011. Predavanje je proširio uz pomoć drugog supisca izvornim ispravama i podkrijepio bilješkama, s nakanom da se objavi široj javnosti.

Nakon kratkog uvoda, autori sažeto opisuju (u I. poglavlju) političko-crkveno stanje u Hrvatskoj i Zagrebačkoj nadbiskupiji između dva svjetska rata. U II. poglavlju opširnije prikazuju stanje u Zagrebu, glede broja vjernika, djelovanja redovničkih zajednica i župa, te pitanje osnivanja novih župa u razdoblju od 1880. do 1934. godine. U III. poglavlju govore o rješavanju “najvećeg pastoralnog problema u Zagrebačkoj nadbiskupiji”, zamahom nadbiskupa (supomoćnika) dr. Alojzija Stepinca, od 1934. do 1944. godine, kada je osnovano 15 novih župa na periferiji grada Zagreba.

U IV. poglavlju imamo prikaz župe Sv. Josipa na Trešnjevki u tri razdoblja, prema službovanju prvih triju župnika. Prvo razdoblje obuhvaća župničko službovanje prvog župnika, Ivana Gašperta, od 1935. do 1965. godine. Tu se opisuje osnutak župe i gradnja crkve Sv. Josipa, kao i uloga Odbora za gradnju, te stanje župe do 1945. i novosti nakon toga, navodeći sažeto gradnju i uređenje do Gašpertove smrti, 1965. godine. Drugo vremensko razdoblje odnosi se na drugog župnika, Augustina Holija, od 1965. do 1999. s gradnjom “Doma Sv. Josipa” i zvonika. Treće vremensko razdoblje odnosi se na trećeg župnika, mr. Josipa Kuhtića, od 1999. do primopredaje župe 4. listopada 2008., odnosno do najnovijeg vremena, s obnovom župne crkve.

U V. poglavlju pisci prikazuju dosadašnje župnike i upravitelje župe, a to su: mons. Ivan Gašpert (1937.-1965.), dr. Franjo Grundler, upravitelj (V.-XII 1949.), dr. Antun Grščić, upravitelj (I.1950.-IX.1951.), Danijel Labaš, duhovni pomoćnik i upravitelj (IV.-IX.1965.), zatim Augustin Holi (1965.-1999.), mr. Josip Kuhtić (1999.-2008.), Ivan Filipčić (2008.-2009.) i mr. Antun Vukmanić (2009.-, 2012.). U sljedećem (VI.) poglavlju prikazani su vjeroučitelji Milutin Juranić (1939.-1945.) i Josip Zlatolas (1939.-1963.), te svi duhovni pomoćnici, kako oni iz Družbe salezijanaca (1941.-1963.), tako i nadbiskupijski svećenici u službi (starijih) duhovnih pomoćnika od 1963. do danas. Dodan je (u VII. poglavlju) i popis svećenika i đakona poteklih iz župe Sv. Josipa.

Uz osnutak župe na Trešnjevki, provlači se uloga profesora, kasnije pomoćnog biskupa dr. Josipa Laha, a osobito nadbiskupa, bl. Alojzija Stepinca, koji je želio osnutkom novih župa Evanđelje i Crkvu približiti radničkom svijetu na periferiji grada Zagreba. Župa Sv. Josipa na Trešnjevki može se s pravom ponositi time što je njezin utemeljitelj danas blaženi Alojzije Stepinac.

IX. Izvori i literatura, str. 268-274.

9.1. Izvori, str. 268.
9.2. Korištena literatura, str. 268-274.

Ocjena rukopisa: 75. obljetnica uspostave župe Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu (1937.-2012.) (dr. Agneza Szabo), str. 275-285.

Résumé: La paroisse de Saint-Joseph dans le quartier zagrebois de Trešnjevka. L’aperçu des premières 75 années de l’existence de la paroisse (1937-2012), str. 286-287.

La paroisse de Saint-Joseph, située dans le quartier zagrébois de Trešnjevka, célèbre – au cours de 2012 – son année jubilaire – et cela à l’occasion du 75e anniversaire de son fondement et de son activité continuelle, la paroisse ayant officiellement été fondée le 20 juin 1937. Le jubilé fut accompagné, tout au long de l’année, par plusieurs niveaux de préparation et de célébration, le tout ayant été couronné par la semaine solennelle du dimanche 10 juin au dimanche 17 juin 2012. En fait, le 10 juin 2012 l’on célèbre le 325e anniversaire du décret par lequel le Sabor (l’assemblée nationale croate), sur proposition de l’évêque de Zagreb Martin Borković (1667-1687), déclara Saint Joseph le saint patron de la Croatie. En plus, le 20 juin 2012 l’on célèbre le 75e anniversaire de l’inauguration de la paroisse par l’archevêque de Zagreb, Alojzije/Alois Stepinac, laquelle cérémonie eut lieu juste à l’occasion du 250e anniversaire de la protection de Saint Joseph. Au cours de l’année jubilaire le public intéressé put assister aux conférences et expositions organisées autour de l’histoire de la paroisse et de la signification de son patron, Saint Joseph. Ainsi, en date du 18 novembre 2011, l’un des deux auteurs du présent exposé tint une conférence sur l’inauguration et l’histoire de la paroisse. Le co-auteur de l’ouvrage augmenta le texte de documents authentiques et de notes, ayant en vue une publication postérieure.

Une courte introduction à l’ouvrage est suivie (dans le premier chapitre) par une description de l’état des affaires politico-ecclésiastiques en Croatie et dans l’évêché de Zagreb dans la période entre les deux guerres. Le deuxième chapitre traite plus en détail l’état des choses à Zagreb concernant le nombre des fidèles, l’activité des communautés religieuses et des paroisses, ainsi que la question de l’inauguration de nouvelles paroisses dans la période de 1880 jusqu’à 1934. Le troisième chapitre parle de la solution “du plus grand problème pastoral dans l’évêché de Zagreb”, ledit problème étant l’objet d’un soin particulièrement appliqué de l’archevêque (alors coadjuteur), Alojzije/Alois Stepinac. En fait, dans la période 1934-1944 quinze nouvelles paroisses furent inaugurées en banlieue de Zagreb.

Le quatrième chapitre apporte un aperçu de la paroisse de Saint-Joseph en fonction des années d’office de ses trois premiers curés. La première des trois périodes (1935-1965) s’associe aux années d’office du premier curé, Ivan/Jean Gašpert. Ici les auteurs décrivent les circonstances liées à l’inauguration de la paroisse et à la construction de l’église de Saint-Joseph, ainsi qu’au rôle du Conseil de la construction. L’état de la paroisse jusqu’à 1965, ainsi que les nouveautés introduites dans les années d’après-guerre et les détails liés aux travaux de construction et d’aménagement de l’église jusqu’à la mort du curé Ivan/Jean Gašpert (1965), font également l’objet de cette partie du chapitre. La deuxième période (1965-1999) concerne les années d’office du curé Augustin Holi, dans laquelle période furent érigés “La maison de Saint-Joseph” ainsi que le clocher. La troisième période décrite dans le cadre du livre fut marquée par les années d’office du troisième curé, Josip/Joseph Kuhtić (1999 – le 4 octobre 2008, i.e. jusqu’à l’époque tout récente où l’église paroissiale fut rénovée).

Le cinquième chapitre apporte la liste de tous les curés et recteurs de la paroisse: monseigneur Ivan/Jean Gašpert (1937-1965), Franjo/François Grundler, recteur (mai – décembre 1949), Antun/Antoine Grščić, recteur (janvier 1950 – septembre 1951), Danijel/Daniel Labaš, assistant spirituel et recteur (avril – septembre 1965), Augustin Holi (1965-1999), Josip/Joseph Kuhtić (1999-2008), Ivan/Jean Filipčić (2008-2009) et Antun/Antoine Vukmanić (2009-, 2012). Le sixième chapitre présente les maîtres de religion Milutin Juranić (1939-1945) et Josip/Joseph Zlatolas (1939-1963), ainsi que tous les assistants spirituels tant ceux appartenant à la Communauté salésienne (1941-1963) que les prêtres archiépiscopaux officiant en tant qu’assistants spirituels (1963 – présent). L’on rajouta également (dans le cadre du septième chapitre) la liste des prêtres et diacres originaires de la paroisse de Saint-Joseph.

L’inauguration de la paroisse à Trešnjevka est étroitement liée à l’élan personnel du professeur, plus tard évêque auxiliaire, Josip/Joseph Lah, et à celui de l’archevêque Alojzije/Alois Stepinac, qui voulut, avec l’inauguration de nouvelles paroisses, rapprocher l’Évangile et l’Église des populations des banlieues de Zagreb. La paroisse de Saint-Joseph peut aujourd’hui être fière du fait que son fondateur fut le bienheureux Alojzije Stepinac.

(Traduit par Jelena Puškarić)

Popis svjetlopisa, str. 288-292.

Kazalo osoba, mjesta i pojmova, str. 293-320.

Pregled sadržaja, str. 321-324.

 

Naručbenica

knjiga_razum_2012

Stjepan KOŽUL i Stjepan RAZUM.
Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.).

Zagreb, 2012.
324 str.

cijena: 200 kn (+odpremnina)

Ime i prezime / Naziv pravne osobe *

Ulica i kućni broj *

Mjesto *

Poštanski broj *

Država *

Telefon *

GSM

E-adresa

Broj primjeraka *

* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!