<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>tkalcic.hr &#187; Stjepan Kožul</title>
	<atom:link href="https://tkalcic.hr/tag/stjepan-kozul/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://tkalcic.hr</link>
	<description>Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije</description>
	<lastBuildDate>Mon, 16 May 2016 15:30:33 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
		<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
		<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Sedamnaesta redovita godišnja Skupština</title>
		<link>https://tkalcic.hr/obavijesti/sedamnaesta-redovita-godisnja-skupstina/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/obavijesti/sedamnaesta-redovita-godisnja-skupstina/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Dec 2013 20:32:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Stjepan Razum]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Obavijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Anđelko Košćak]]></category>
		<category><![CDATA[Branjugova ulica]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Huzjak]]></category>
		<category><![CDATA[Matija Berljak]]></category>
		<category><![CDATA[Nadbiskupski duhovni stol]]></category>
		<category><![CDATA[Nikola Puškar]]></category>
		<category><![CDATA[Nikola Zrinski]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Razum]]></category>
		<category><![CDATA[Sveti Juraj na Bregu]]></category>
		<category><![CDATA[Vinica]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/?p=976</guid>
		<description><![CDATA[Sedamnaesta redovita godišnja Skupština sveukupno dvadeseta skupština Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” održana je u srijedu 11. prosinca 2013., od 16,00 do 17,15 sati, u plavoj dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola, Kaptol 31 (kolni ulaz Branjugova 1). Prema prijedlogu Upravnog odbor donesenom na sjednici, održanoj 9. listopada 2013., održan je ovaj dnevni red: 1) Pozdravi i izbor radnih [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[
<p><span style="color: #000000;"><strong>Sedamnaesta redovita godišnja Skupština</strong> sveukupno dvadeseta skupština Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” održana je u <strong>srijedu 11. prosinca 2013., od 16,00 do 17,15 sati</strong>, u plavoj dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola, Kaptol 31 (kolni ulaz Branjugova 1).</span><span style="color: #000000;"><span id="more-976"></span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="line-height: 1.5em;">Prema prijedlogu Upravnog odbor donesenom na sjednici, održanoj 9. listopada 2013., održan je ovaj </span><b style="line-height: 1.5em;">dnevni red</b><span style="line-height: 1.5em;">:</span></span></p>
<p><span style="color: #000000;">1) Pozdravi i izbor radnih tijela.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">2) Izvješće predsjednika, mons. dr. Stjepana Kožula: spomen na pokojnog člana Nikolu Puškara; predstavljanje 17. godišnjaka “Tkalčić”; izvješće o radu Društva od zadnje glavne skupštine; prijedlog programa.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">3) Rizničar Ivan Huzjak podnosi godišnje novčano izvješće.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">4) Nadzorni odbor izvješćuje skupštinu o izvršenom pregledu novčanoga poslovanja Društva.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">5) Predstavljanje objavljenih knjiga: KOŠČAK, Anđelko. <i>Župa Sv. Marka Evanđelista &#8211; Vinica</i>. Izd. Župa Sv. Marka Evanđelista, Vinica; Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, Zagreb. Niz: <i>Posebna izdanja</i>, knj. 3. Zagreb-Vinica, 2013., 480 stranica — predstavlja dr. Stjepan Razum.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">      ZRINSKI, Nikola &#8211; Sigetski. <i>Darovnica župi Svetoga Jurja na Bregu od 6. prosinca 1563</i>. <i>Na 450. obljetnicu darovnice</i>. Priredio, predgovor i prilog napisao Matija Berljak. Niz: <i>Posebna izdanja</i>, knj. 4. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, Zagreb; Zrinska garda, Čakovec. Zagreb-Čakovec, 2013., 32 stranice.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">6) Program rada za iduću godinu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">7) Razno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prihvaćen je <b>program rada</b> za sljedeću radnu godinu:</span></p>
<p><span style="color: #000000;">1) objavljivanje 18. godišnjaka;</span></p>
<p><span style="color: #000000;">2) tiskanje knjiga prema novčanim i ljudskim mogućnostima.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nakon radnog dijela svi su nazočni bili pozvani na prigodni domjenak.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/obavijesti/sedamnaesta-redovita-godisnja-skupstina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL i Stjepan RAZUM Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.).</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-i-stjepan-razum-zupa-sv-josipa-na-tresnjevki-u-zagrebu-prikaz-prvih-75-godina-1937-2012/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-i-stjepan-razum-zupa-sv-josipa-na-tresnjevki-u-zagrebu-prikaz-prvih-75-godina-1937-2012/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 May 2012 23:27:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Razum]]></category>
		<category><![CDATA[Trešnjevka]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=649</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">Iz tiska je 24. svibnja 2012. izišla knjiga Stjepana KOŽULA i Stjepana RAZUMA: <strong>Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.)</strong>. Knjigu su zajedno objavili Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” i Župa Sv. Josipa na Trešnjevki. Zagreb, 2012., 324 stranice. To je dvadeset i četvrta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjige je 200,00 kuna. Može se nabaviti naručbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27. ili u sjedištu župe Sv. Josipa na Trešnjevki.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[
<h5><img class="alignleft size-full wp-image-650" alt="knjiga_razum_2012" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_razum_2012.jpg" width="242" height="343" />Niz: Radovi, knj. 24. Zagreb 2012.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL i Stjepan RAZUM<br />Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.).</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2012., 324 stranica. <br />ISBN 978-953-6729-35-7 (društvo); 978-953-99869-1-7 (župa)<br />Cijena: 200,00 kuna.</p>
<h5 style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Predgovor župnika (mr. Antun Vukmanić), str. 5-6.</p>
<p class="sadrzaj1raz">0. Uvod, str. 7.</p>
<p class="sadrzaj1raz">I. Vanjski okvir djelovanja naše Crkve između dva svjetska rata, str. 8-15.</p>
<p class="sadrzaj1">II. Stanje u Zagrebu i poteškoća osnivanja novih župa u razdoblju od 1880. do 1934. godine, str. 16-53.</p>
<p class="sadrzaj2">2.1. Nazočnost redovničkih zajednica u Zagrebu, str. 16-19.<br />2.2. Pitanje novih župa u gradu Zagrebu od 1880. do 1934. godine, str. 19-53.</p>
<p class="sadrzaj3">2.2.1. U razdoblju od 1880. do 1915. godine osnovana je samo jedna župa, str. 20-27.</p>
<p class="sadrzaj4">2.2.1.1. Knjižica Eduarda Suhina, nadarbenika Sv. Križa kod župne crkve Sv. Marka u Zagrebu, str. 22-24.<br />2.2.1.2. Novo čekanje i novi koraci od 1894. godine, str. 24-27.</p>
<p class="sadrzaj3">2.2.2. U razdoblju od 1915. do 1934. godine osnovana je ponovno samo jedna župa, str. 27-53.</p>
<p class="sadrzaj4raz">2.2.2.1. Odluke nadbiskupa Bauera, str. 32.<br />2.2.2.2. Prva sjednica Dušobrižničkog dijecezanskog odbora 1929. godine, str. 32-34.&lt;<br />2.2.2.3. Što se je događalo u međuvremenu?, str. 34-37.<br />2.2.2.4. Izvještaj kanonika Stjepana Bićanića, str. 37-43.<br />2.2.2.5. U međuvremenu se događalo ovo:, str. 44-46.<br />2.2.2.6. Nova župa na Svetom Duhu, Sv. Antuna Padovanskoga, str. 46.<br />2.2.2.7. Daljnje odugovlačenje, str. 46-49.<br />2.2.2.8. Druga sjednica Odbora za uređivanje duhovne pastve u Zagrebu, 13. listopada 1932., str. 49-53.</p>
<p class="sadrzaj1">III. Pristup osnivanju novih župa na periferiji Zagreba, između 1934. i 1944. godine, str. 54-124.</p>
<p class="sadrzaj2raz">3.1. Konkretan poticaj dolazi iz župe Sv. Blaža u Zagrebu, str. 55-57.<br />3.2. Korenićev prijedlog u 11 točaka, str. 57-60.<br />3.3. Sastanak zagrebačkih župnika i duhovnih pomoćnika s nadbiskupom supomoćnikom dr. Alojzijem Stepincem, 22. studenoga 1934., str. 60-68.<br />3.4. Podhvati nadbiskupa supomoćnika dr. Alojzija Stepinca, 1934.-1935. godine, str. 68-82.<br />3.5. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac obavješćuje o novim župama u Zagrebu Prvostolni kaptol zagrebački, str. 82-83.<br />3.6. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac obavješćuje o novim župama u Zagrebu Gradsko načelništvo u Zagrebu, str. 83-87.<br />3.7. Odgovor Prvostolnoga kaptola zagrebačkog, str. 88.<br />3.8. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac obavješćuje o novim župama u Zagrebu Nadbiskupski duhovni stol, str. 88-94.<br />3.9. Odgovori župa i svećenika, str. 94-96.<br />3.10. Nadbiskup supomoćnik dr. Alojzije Stepinac odgovara župniku Sv. Marka u Zagrebu, mons. Svetozaru Ritigu, str. 97-98.<br />3.11. Okružnica nadbiskupa supomoćnika dr. Alojzija Stepinca vjernicima grada Zagreba, str. 98-101.<br />3.12. Predviđene granice buduće župe Sv. Josipa na Trešnjevki tijekom 1935. godine, str. 101.<br />3.13. Dopisba s Gradskim poglavarstvom u Zagrebu do kraja 1935. godine, str. 101-107.<br />3.14. Pitanje granica starih i novih župa u Zagrebu, str. 107-110.<br />3.15. Konačno nove župe u Zagrebu, str. 110-113.<br />3.16. Ostvareni početni planovi, str. 113-114.<br />3.17. Od 1936. do 1938. godine utemeljeno je sedam novih župa, str. 114-116.<br />3.18. Poteškoće i ustrajnost u novim podhvatima, str. 116-124.</p>
<p class="sadrzaj1">IV. Osnutak i život župe Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 125-221.</p>
<p class="sadrzaj2">4.1. Vremensko razdoblje župnika Ivana Gašperta (1935./1937.-1965.), str. 125-212.</p>
<p class="sadrzaj3">4.1.1. Podpora dr. Josipa Laha novoj župi i župniku, str. 127-131.<br />4.1.2. Odbor za gradnju crkve Sv. Josipa, str. 131-134.<br />4.1.3. Gradnja crkve Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 134-135.<br />4.1.4. Dopisba tijekom 1936. godine, str. 135-141.<br />4.1.5. Stanje krajem 1936. i početkom 1937. godine, str. 142-144, 188.<br />4.1.6. Odluka za osnutak župe Sv. Josipa i imenovanje prvoga župnika, str. 188-191.<br />4.1.7. Blagoslov nove crkve i otvorenje župe (20. lipnja 1937.), str. 191-194.</p>
<p class="sadrzaj4">4.1.7.1. Prigodna propovijed nadbiskupa supomoćnika, dr. Alojzija Stepinca, prigodom otvorenja nove župe i blagoslova crkve Sv. Josipa na Trešnjevki (20. lipnja 1937.), str. 192-194.</p>
<p class="sadrzaj3">4.1.8. Daljnji poslovi gradnje crkve, str. 194-195.<br />4.1.9. Nadbiskup supomoćnik Stepinac vodi skrb o troškovima novih župa u Zagrebu i osiguranju državne pripomoći za župnike i kapelane u svakoj novoj župi, u skladu s postojećim zakonima, str. 195-197.<br />4.1.10. Pohvala nove crkve Sv. Josipa, 9. rujna 1937., str. 197-199.<br />4.1.11. Podhvati nakon pohvale, str. 199-202.<br />4.1.12. Dopisba tijekom 1938. godine, str. 202-205.<br />4.1.13. Pogled na ostvareno tijekom 1939. godine, str. 205-207.<br />4.1.14. Vjerski život župe, str. 208-209.<br />4.1.15. Katolička akcija u župi, str. 209-210.<br />4.1.16. A što je bilo kasnije, od 1945. do 1965. godine?, str. 210-212.</p>
<p class="sadrzaj2">4.2. Vremensko razdoblje župnika Augustina Holija (1965.-1999.), str. 212-217.</p>
<p class="sadrzaj3">4.2.1. Pitanje gradnje “Doma Sv. Josipa”, str. 214-217.</p>
<p class="sadrzaj2raz">4.3. Vremensko razdoblje župnika Josipa Kuhtića (1999.-2008.), str. 217-220.<br />4.4. Izmjena posljednjih dvaju župnika, str. 220-221.</p>
<p class="sadrzaj1">V. Župnici i upravitelji župe Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 222-244.</p>
<p class="sadrzaj2">5.1. Mons. Ivan Gašpert (*Ravnice Desiničke, 1.VI.1897. †Zagreb, 15.III.1965.), župnik 1935.-1965., str. 222-227.</p>
<p class="sadrzaj3">5.1.1. Dr. Franjo Grundler, kanonik PKZ-a, upravitelj (V.1949.-I.1950.), str. 227-229.<br />5.1.2. Dr. Antun Grščić, upravitelj (I.1950.-IX.1951.), str. 229-232.<br />5.1.3. Danijel Labaš, duhovni pomoćnik (1963.-1967.) i upravitelj (IV.-IX.1965.), str. 232-234.</p>
<p class="sadrzaj2raz">5.2. Augustin Holi (*Sveti Ilija, 24.VIII.1920. †Zagreb, 16.II.2009.), župnik 1965.-1999., str. 235-241.<br />5.3. Mr. Josip Kuhtić, 1999.-2008., str. 241.<br />5.4. Ivan Filipčić, 2008.-2009., str. 242.<br />5.5. Mr. Antun Vukmanić, 2009.-, 2012., str. 242-243.<br />5.6. Pregled župnika i upravitelja župe Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 243-244.</p>
<p class="sadrzaj1">VI. Duhovni pomoćnici u župi Sv. Josipa na Trešnjevki, str. 245-260.</p>
<p class="sadrzaj2raz">6.1. Josip Zlatolas, vjeroučitelj (1939.-1963.), str. 246-248.<br />6.2. Milutin Juranić, vjeroučitelj (1939.-XII.1945.), str. 248-249.<br />6.3. Duhovni pomoćnici (kapelani, subsidijari, vikari) u župi Sv. Josipa, str. 250-258.<br />6.4. Vjeroučitelji te nedjeljni ili blagdanski bogoslužnici, str. 259-260.</p>
<p class="sadrzaj1raz">VII. Svećenici i đakoni iz župe Svetoga Josipa u Zagrebu, str. 261-265.</p>
<p class="sadrzaj1raz"><span class="collapseomatic " id="id8926"  title="VIII. Zaključni sažetak, str. 266-267.">VIII. Zaključni sažetak, str. 266-267.</span><div id="target-id8926" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj2raz">Župa Sv. Josipa u Zagrebu-Trešnjevka proslavlja tijekom 2012. godine svoju jubilejsku godinu, povodom 75. obljetnice osnutka i djelovanja, jer je župa započela s djelovanjem 20. lipnja 1937. Tijekom svečane godine održano je nekoliko razina priprave i proslave, a sve je okrunjeno svečanim tjednom, od nedjelje 10. lipnja do nedjelje 17. lipnja 2012. Naime, 10. lipnja 2012. navršilo se 325 godina odkako je Hrvatski sabor, na prijedlog zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića (1667.-1687.), proglasio Sv. Josipa zaštitnikom domovine Hrvatske, a 20. lipnja 2012. navršilo se 75 godina odkako je zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac svečano otvorio novu župu i blagoslovio crkvu Sv. Josipa na Trešnjevki, upravo u prigodi proslave 250. obljetnice zaštite Sv. Josipa nad domovinom Hrvatskom. Tijekom slavljeničke godine održana su predavanja i pripremljene izložbe o povijesti župe i značenju nebeskog zaštitnika Sv. Josipa. Tako je supisac ovog prikaza održao predavanje o osnutku i povijesti te župe, 18. studenoga 2011. Predavanje je proširio uz pomoć drugog supisca izvornim ispravama i podkrijepio bilješkama, s nakanom da se objavi široj javnosti.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Nakon kratkog uvoda, autori sažeto opisuju (u I. poglavlju) političko-crkveno stanje u Hrvatskoj i Zagrebačkoj nadbiskupiji između dva svjetska rata. U II. poglavlju opširnije prikazuju stanje u Zagrebu, glede broja vjernika, djelovanja redovničkih zajednica i župa, te pitanje osnivanja novih župa u razdoblju od 1880. do 1934. godine. U III. poglavlju govore o rješavanju “najvećeg pastoralnog problema u Zagrebačkoj nadbiskupiji”, zamahom nadbiskupa (supomoćnika) dr. Alojzija Stepinca, od 1934. do 1944. godine, kada je osnovano 15 novih župa na periferiji grada Zagreba.</p>
<p class="sadrzaj2raz">U IV. poglavlju imamo prikaz župe Sv. Josipa na Trešnjevki u tri razdoblja, prema službovanju prvih triju župnika. Prvo razdoblje obuhvaća župničko službovanje prvog župnika, Ivana Gašperta, od 1935. do 1965. godine. Tu se opisuje osnutak župe i gradnja crkve Sv. Josipa, kao i uloga Odbora za gradnju, te stanje župe do 1945. i novosti nakon toga, navodeći sažeto gradnju i uređenje do Gašpertove smrti, 1965. godine. Drugo vremensko razdoblje odnosi se na drugog župnika, Augustina Holija, od 1965. do 1999. s gradnjom “Doma Sv. Josipa” i zvonika. Treće vremensko razdoblje odnosi se na trećeg župnika, mr. Josipa Kuhtića, od 1999. do primopredaje župe 4. listopada 2008., odnosno do najnovijeg vremena, s obnovom župne crkve.</p>
<p class="sadrzaj2raz">U V. poglavlju pisci prikazuju dosadašnje župnike i upravitelje župe, a to su: mons. Ivan Gašpert (1937.-1965.), dr. Franjo Grundler, upravitelj (V.-XII 1949.), dr. Antun Grščić, upravitelj (I.1950.-IX.1951.), Danijel Labaš, duhovni pomoćnik i upravitelj (IV.-IX.1965.), zatim Augustin Holi (1965.-1999.), mr. Josip Kuhtić (1999.-2008.), Ivan Filipčić (2008.-2009.) i mr. Antun Vukmanić (2009.-, 2012.). U sljedećem (VI.) poglavlju prikazani su vjeroučitelji Milutin Juranić (1939.-1945.) i Josip Zlatolas (1939.-1963.), te svi duhovni pomoćnici, kako oni iz Družbe salezijanaca (1941.-1963.), tako i nadbiskupijski svećenici u službi (starijih) duhovnih pomoćnika od 1963. do danas. Dodan je (u VII. poglavlju) i popis svećenika i đakona poteklih iz župe Sv. Josipa.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Uz osnutak župe na Trešnjevki, provlači se uloga profesora, kasnije pomoćnog biskupa dr. Josipa Laha, a osobito nadbiskupa, bl. Alojzija Stepinca, koji je želio osnutkom novih župa Evanđelje i Crkvu približiti radničkom svijetu na periferiji grada Zagreba. Župa Sv. Josipa na Trešnjevki može se s pravom ponositi time što je njezin utemeljitelj danas blaženi Alojzije Stepinac.</p>
<p class="sadrzaj2raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1">IX. Izvori i literatura, str. 268-274.</p>
<p class="sadrzaj2raz">9.1. Izvori, str. 268.<br />9.2. Korištena literatura, str. 268-274.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Ocjena rukopisa: 75. obljetnica uspostave župe Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu (1937.-2012.) (dr. Agneza Szabo), str. 275-285.</p>
<p class="sadrzaj1raz"><span class="collapseomatic " id="id2979"  title="Résumé: La paroisse de Saint-Joseph dans le quartier zagrebois de Trešnjevka. L’aperçu des premières 75 années de l’existence de la paroisse (1937-2012), str. 286-287.">Résumé: La paroisse de Saint-Joseph dans le quartier zagrebois de Trešnjevka. L’aperçu des premières 75 années de l’existence de la paroisse (1937-2012), str. 286-287.</span><div id="target-id2979" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj2raz">La paroisse de Saint-Joseph, située dans le quartier zagrébois de Trešnjevka, célèbre – au cours de 2012 – son année jubilaire – et cela à l&#8217;occasion du 75e anniversaire de son fondement et de son activité continuelle, la paroisse ayant officiellement été fondée le 20 juin 1937. Le jubilé fut accompagné, tout au long de l&#8217;année, par plusieurs niveaux de préparation et de célébration, le tout ayant été couronné par la semaine solennelle du dimanche 10 juin au dimanche 17 juin 2012. En fait, le 10 juin 2012 l&#8217;on célèbre le 325e anniversaire du décret par lequel le Sabor (l&#8217;assemblée nationale croate), sur proposition de l&#8217;évêque de Zagreb Martin Borković (1667-1687), déclara Saint Joseph le saint patron de la Croatie. En plus, le 20 juin 2012 l&#8217;on célèbre le 75e anniversaire de l&#8217;inauguration de la paroisse par l&#8217;archevêque de Zagreb, Alojzije/Alois Stepinac, laquelle cérémonie eut lieu juste à l&#8217;occasion du 250e anniversaire de la protection de Saint Joseph. Au cours de l&#8217;année jubilaire le public intéressé put assister aux conférences et expositions organisées autour de l&#8217;histoire de la paroisse et de la signification de son patron, Saint Joseph. Ainsi, en date du 18 novembre 2011, l&#8217;un des deux auteurs du présent exposé tint une conférence sur l&#8217;inauguration et l&#8217;histoire de la paroisse. Le co-auteur de l’ouvrage augmenta le texte de documents authentiques et de notes, ayant en vue une publication postérieure.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Une courte introduction à l&#8217;ouvrage est suivie (dans le premier chapitre) par une description de l&#8217;état des affaires politico-ecclésiastiques en Croatie et dans l&#8217;évêché de Zagreb dans la période entre les deux guerres. Le deuxième chapitre traite plus en détail l&#8217;état des choses à Zagreb concernant le nombre des fidèles, l&#8217;activité des communautés religieuses et des paroisses, ainsi que la question de l&#8217;inauguration de nouvelles paroisses dans la période de 1880 jusqu&#8217;à 1934. Le troisième chapitre parle de la solution “du plus grand problème pastoral dans l&#8217;évêché de Zagreb”, ledit problème étant l&#8217;objet d&#8217;un soin particulièrement appliqué de l&#8217;archevêque (alors coadjuteur), Alojzije/Alois Stepinac. En fait, dans la période 1934-1944 quinze nouvelles paroisses furent inaugurées en banlieue de Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Le quatrième chapitre apporte un aperçu de la paroisse de Saint-Joseph en fonction des années d&#8217;office de ses trois premiers curés. La première des trois périodes (1935-1965) s&#8217;associe aux années d&#8217;office du premier curé, Ivan/Jean Gašpert. Ici les auteurs décrivent les circonstances liées à l&#8217;inauguration de la paroisse et à la construction de l&#8217;église de Saint-Joseph, ainsi qu&#8217;au rôle du Conseil de la construction. L&#8217;état de la paroisse jusqu&#8217;à 1965, ainsi que les nouveautés introduites dans les années d&#8217;après-guerre et les détails liés aux travaux de construction et d&#8217;aménagement de l&#8217;église jusqu&#8217;à la mort du curé Ivan/Jean Gašpert (1965), font également l&#8217;objet de cette partie du chapitre. La deuxième période (1965-1999) concerne les années d&#8217;office du curé Augustin Holi, dans laquelle période furent érigés “La maison de Saint-Joseph” ainsi que le clocher. La troisième période décrite dans le cadre du livre fut marquée par les années d&#8217;office du troisième curé, Josip/Joseph Kuhtić (1999 – le 4 octobre 2008, i.e. jusqu&#8217;à l&#8217;époque tout récente où l&#8217;église paroissiale fut rénovée).</p>
<p class="sadrzaj2raz">Le cinquième chapitre apporte la liste de tous les curés et recteurs de la paroisse: monseigneur Ivan/Jean Gašpert (1937-1965), Franjo/François Grundler, recteur (mai &#8211; décembre 1949), Antun/Antoine Grščić, recteur (janvier 1950 – septembre 1951), Danijel/Daniel Labaš, assistant spirituel et recteur (avril – septembre 1965), Augustin Holi (1965-1999), Josip/Joseph Kuhtić (1999-2008), Ivan/Jean Filipčić (2008-2009) et Antun/Antoine Vukmanić (2009-, 2012). Le sixième chapitre présente les maîtres de religion Milutin Juranić (1939-1945) et Josip/Joseph Zlatolas (1939-1963), ainsi que tous les assistants spirituels tant ceux appartenant à la Communauté salésienne (1941-1963) que les prêtres archiépiscopaux officiant en tant qu&#8217;assistants spirituels (1963 &#8211; présent). L&#8217;on rajouta également (dans le cadre du septième chapitre) la liste des prêtres et diacres originaires de la paroisse de Saint-Joseph.</p>
<p class="sadrzaj2raz">L&#8217;inauguration de la paroisse à Trešnjevka est étroitement liée à l&#8217;élan personnel du professeur, plus tard évêque auxiliaire, Josip/Joseph Lah, et à celui de l&#8217;archevêque Alojzije/Alois Stepinac, qui voulut, avec l&#8217;inauguration de nouvelles paroisses, rapprocher l&#8217;Évangile et l&#8217;Église des populations des banlieues de Zagreb. La paroisse de Saint-Joseph peut aujourd&#8217;hui être fière du fait que son fondateur fut le bienheureux Alojzije Stepinac.</p>
<p class="sadrzaj2raz">(Traduit par Jelena Puškarić)</p>
<p class="sadrzaj2raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Popis svjetlopisa, str. 288-292.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova, str. 293-320.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 321-324.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p><img class="alignleft size-full wp-image-650" alt="knjiga_razum_2012" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_razum_2012.jpg" width="242" height="343" /></p>
<p class="sadrzaj1raz"><strong>Stjepan KOŽUL i Stjepan RAZUM.<br /> Župa Sv. Josipa na Trešnjevki u Zagrebu. Prikaz prvih 75 godina (1937.-2012.).</strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2012. <br />324 str.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 200 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-i-stjepan-razum-zupa-sv-josipa-na-tresnjevki-u-zagrebu-prikaz-prvih-75-godina-1937-2012/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL Deset godina nakon &#8220;Martirologija Crkve zagrebačke&#8221; (1998. &#8211; 2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-deset-godina-nakon-martirologija-crkve-zagrebacke-1998-2008-daljnji-doprinos-hrvatskom-zrtvoslovlju/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-deset-godina-nakon-martirologija-crkve-zagrebacke-1998-2008-daljnji-doprinos-hrvatskom-zrtvoslovlju/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 21 Nov 2008 17:25:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=722</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">Iz tiska je 21. studenoga 2008. izišla knjiga Stjepana KOŽULA: <strong>Deset godina nakon 'Martirologija Crkve zagrebačke' (1998.-2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju</strong>. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. To je osamnaesta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjige je 300,00 kuna. Može se nabaviti narudžbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[
<h5><img class="alignleft size-full wp-image-730" alt="knjiga_kozul2008" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2008.jpg" width="216" height="316" />Niz: Radovi, knj. 18. Zagreb 2008.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL<br />Deset godina nakon &#8216;Martirologija Crkve zagrebačke&#8217; (1998.-2008.).<br />Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju.<br /><br />Zagreb, 2008., 487 stranica. <br />ISBN 978-953-6729-25-8<br />Cijena: 300,00 kuna</p>
<h5 style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><span class="collapseomatic " id="id2967"  title="Riječ urednika (Stjepan Razum zc), str. 5-6.">Riječ urednika (Stjepan Razum zc), str. 5-6.</span><div id="target-id2967" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj2raz">Poznata i nezaobilazna knjiga u proučavanju svećeničkih žrtava i drugih ljudskih i tvarnih stradanja na području Zagrebačke nadbiskupije u vrijeme Drugoga svjetskoga rata i poraća, &#8220;Martirologij Crkve zagrebačke&#8221; dr. Stjepana Kožula, doživjela je dva izdanja. Prvo izdanje, s naslovom &#8220;Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije&#8221;, objavljeno je 1992. godine i to, kako stoji u podnaslovu, &#8220;u prigodi proslave 900. obljetnice postojanja Zagrebačke nad/biskupije&#8221;, koji je događaj proslavljen 1994. godine. To prvo izdanje izdao je Nadbiskupski duhovni stol u suradnji s Koncilom d. o. o. Drugo i dopunjeno izdanje, s naslovom &#8220;Martirologij Crkve zagrebačke&#8221;, a podnaslovom &#8220;Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije&#8221;, objavljeno je 1998. godine. Izdali su ga izdavačka kuća &#8220;Prometej&#8221; i Zagrebačka nadbiskupija. Obje su knjige predstavljene hrvatskoj javnosti i obilno su korištene od strane hrvatskih povjesnika u proučavanju žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća. Hrvatska znanost u slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj napreduje velikim korakom, a to osobito vrijedi za hrvatsku povjesnicu, što se očituje u mnogim objavljenim povjesničkim knjigama i raspravama. Tom napredku doprinjelo je i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije &#8220;Tkalčić&#8221;. Od 1998. godine objavljene su mnoge knjige, rasprave i novinski članci koji upodpunjuju sadržaj &#8220;Martirologija Crkve zagrebačke&#8221;, tako da bi se s mnogim novim spoznajama moglo objaviti i njegovo treće, dopunjeno izdanje. No, pisac se nije odlučio na taj korak, već je sve svoje nove spoznaje i nove prinose žrtvoslovlju Zagrebačke nadbiskupije uobličio u ovu zasebnu knjigu, koja tako postaje drugi svezak Martirologija. Knjiga, dakle, objedinjuje nove podatke koje je pisac spoznao tijekom protekloga djesetljeća (1998.-2008.).</p>
<p class="sadrzaj2raz">Rukopis ove knjige nastajao je tijekom prošlih godina. Svoj završni oblik dobio je početkom 2008. godine. Tekst rukopisa predao je pisac uredniku na uređivanje 4. ožujka 2008. godine. Tijekom godine i tijekom uređivanja pisac je nadopunjavao sadržaj knjige novim podatcima i novim odlomcima, tako da je rukopis svoj konačni oblik dobio u mjesecu rujnu 2008. godine.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Razmještaj sadržaja ove knjige u cijelosti slijedi raspored pojedinih poglavlja i naslova u Martirologiju. Tako je kod svakog naslova i kod svake osobe u ovoj knjizi naznačeno na kojoj su stranici dotični naslov ili dotična osoba obrađeni u Martirologiju. Glavnom sadržaju ove knjige predhodi opširan uvod u kojem pisac piše o potrebi javne i službene osude zločina svih totalitarnih sustava koji su se izmijenili tijekom XX. stoljeća, a to se u hrvatskom društvu još uvijek nije dogodilo.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Sadržajne dopune životopisima pojedinih osoba su različitoga opsega.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Kod nekih se osoba radi samo o nekoliko rečenica, a kod drugih osoba o gotovo cijelim raspravama od desetak ili nekoliko desetaka stranica. U tom pogledu želim istaknuti vrijedna i zanimljiva piščeva razmišljanja, na primjer o nadbiskupu Franji Kuhariću (str. 275), o biskupima Josipu Lachu i Miji Škvorcu (str. 208), te o svećeniku Stjepanu Kranjčiću (str. 302).</p>
<p class="sadrzaj2raz">Čitajući ove nove prinose o njima, čitatelj će biti obogaćen dubinskim pogledom na osobe i na događaje koji su se zbili u ne tako davnoj prošlosti.</p>
<p class="sadrzaj2raz">S obzirom na to da su svaka osoba i svaki događaj vrlo slojeviti, pisac na vrlo istančan način osvjetljava sve vidove i sve slojeve navedenih osoba i njihovih crkvenih službi.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Treba svakako istaknuti piščevo vrlo korisno pisanje o stradanju slovenskih svećenika (str. 97) te o Teološkom društvu &#8220;Kršćanska sadašnjost&#8221; (str. 152). S obzirom na to da o tom društvu, koje je doduše bilo kratkoga vijeka, ali vrlo spoticajno i uznemirujuće u redovima Katoličke crkve u Hrvatskoj pa i šire, još uvijek ne postoji zaokruženi i cjeloviti prikaz, Kožulovo pisanje o tom društvu pomaže u prosudbi i njegovu vrjednovanju. Premda je bio svjedok i suvremenik tog društva, njegovo se pisanje ne temelji na sjećanjima, već na suvremenim ispravama. Zbog toga je to njegovo pisanje dragocjeno i velika pomoć svim budućim povjesnicima koji će se tim društvom baviti.</p>
<p class="sadrzaj2raz">U završnom dijelu (sažetku) knjige pisac se osvrće na najnoviju knjigu Ante Bakovića, &#8220;Hrvatski martirologij&#8221; (str. 382). Iznosi dobre i loše strane te knjige.</p>
<p class="sadrzaj2raz">U zaključnom dijelu (umjesto zaključka) pisac objavljuje svoje cjelovito predavanje o blaženom Alojziju Stepincu na križnom putu Crkve i svoga naroda, što ga je održao 16. rujna 2008. svećenicima Zagrebačke nadbiskupije u Lepoglavi, u sklopu Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p class="sadrzaj2raz">S obzirom da su slušatelji tim predavanjem bili oduševljeni, korisno je da se ovdje cjelovito objavi.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Zahvaljujem dr. Stjepanu Kožulu, predsjedniku Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije &#8220;Tkalčić&#8221;, što je objavljivanje ove knjige povjerio svome društvu, a meni njezino uređivanje. Zahvaljujem mu i na uobičajenoj izdašnoj novčanoj pomoći, kojom je pokrio sve troškove izdanja. Svoju zahvalu izričem i ocjenjivaču rukopisa, dr. Jurju Kolariću, kao i svim suradnicima na pripremi ove knjige.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Sve na veću slavu Božju!</p>
<p class="sadrzaj2raz">Stjepan Razum zc</p>
<p class="sadrzaj2raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1">Uvod, str. 7-18.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Osuda zločina totalitarnih sustava, str. 7-8.<br />Antifašizam i “antifašizam”, str. 8-9.<br />Komunističko licemjerje i uloga priopćajnica, str. 9-10.<br />Svijetli primjeri ispravnog puta, str. 11-13.<br />Crkva osuđuje sve zločine i poštuje sve žrtve, str. 13-18.</p>
<p class="sadrzaj1">ISPRAVCI I DOPUNE “MARTIROLOGIJU CRKVE ZAGREBAČKE”, str. 19-386.</p>
<p class="sadrzaj2"><strong>Prvo poglavlje. Ubijeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije od 1935. do 1990. godine, str. 20-151.</strong></p>
<p class="sadrzaj3">[Uvod:] Mons. dr. Josip Marija Carević , str. 20.</p>
<p class="sadrzaj3">I. Ubijeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije, str. 20-88.</p>
<p class="sadrzaj4">A) Na mjestu ubijeni, str. 20-74.</p>
<p class="sadrzaj5">Valentin Bocak (1913.-1945.) (20-25); Julije Bürger (1885.-1944.) (26-29); Matija Crnković (1890.-1945.) (29); Aleksandar Čavlek (1869.-1946.) (29-30); Dragutin Delija (1918.-1945.) (30); Antun Dunaj (1911.-1944.) (30-31); Ivan Đanić (1910.-1943.) (31-33); Ignacije Feguš (1911.-1946.) (33-34); Karlo Ivančić (1911.-1943.) (34-36); Dragutin Jesih (1895.-1944.) (36-38); Josip Klapšić (1911.-1945.) (38); Mato Kolundžić (1909.-1945.) (39); Petar Kovačić (1889.-1945.) (39); Prof. Stjepan Kramar (1883.-1945.) (39-41); Dr. Matija Kranjčić (1902.-1945.) (41-42); Ivan Lazički (1913.-1945.) (42-43); Josip Lesjak (1889.-1945.) (43); Ante Lizatović (1913.-1943.) (44); Josip Martinac (1905.-1943.) (44-45); Josip (Joso) Matijević (1879.-1945.) (45-46); Rudolf Mikec (1912.-1944.) (46-48); Franc (Franjo) Pečar (1904.-1945.) (48-50); Franjo Rihar (1909.-1942.) (50-59); Petar Sivjanović (1893.-1946.) (59-61); Janez (Ivan) Strašek (1906.-1947.) (61-62); Josip Šćurić (1912.-1945.) (62); Prof. Kerubin Šegvić (1867.-1945.) (62-63); Dr. Ivan Šimunović (1892.-1945.) (63-68); Josip Vedrina (1920.-1949.) (68-71); Petar Žagmeštar (1899.-1945.) (71-73); Antun Grahovar (1951.-1990.) (73-74).</p>
<p class="sadrzaj4">B) Svećenici ubijeni prigodom bombardiranja, str. 74-75.</p>
<p class="sadrzaj5">Franc (Franjo) Modrinjak (74-75).</p>
<p class="sadrzaj4">C) Svećenici umrli u zatvoru, str. 75-83.</p>
<p class="sadrzaj5">Karlo Gruičić (1882.-1948.) (76); Mihovil Kolarić (1880.-1948.) (77); Stjepan Kovačić (1870.-1947.) (77-78); Jakov Ladić (1919.-1949.) (78); Ivan Perhač (1885.-1947.) (79);<br />Svećenici drugih biskupija i redovničkih zajednica, umrli kao robijaši (79-83): Ivan Becker (79-80); Dr. Tomo Severović (80); Leonard (Miško) Bajić, franjevac (80-81); Anzelmo Canjuga, franjevac-kapucin (81); Pero Turkalj, franjevac-trećoredac (81-83); Franjo Bortas, isusovac (83).</p>
<p class="sadrzaj4">D) Ubijeni bogoslovi i sjemeništarci, str. 83-85.</p>
<p class="sadrzaj5">Boris Kolb (Nemet) (83-84); Tragedija Blajburga – put skupine svećenika i bogoslova (84-85): Martin Mačukat (1921.-1945.) (85)</p>
<p class="sadrzaj4">E) Redovnice – časne sestre, str. 85-88.</p>
<p class="sadrzaj5">S. M. Bernardeta (Terezija) Banja (85-86), S. M. Jula (Kata) Ivanišević (87), S. M. Tihorada Jandrić (87), S. M. Gracija Mileković (88), Josipa Nivestić i Eulalija (Lala) Kulijer (88).</p>
<p class="sadrzaj3">II. Ubijeni svećenici drugih biskupija i redovničkih zajednica na području Zagrebačke nadbiskupije, str. 89-146.</p>
<p class="sadrzaj4">A) Najbolnija rana u Krapini – stratište na gori Macelj, str. 89-96.</p>
<p class="sadrzaj4">B) Ubijeni slovenski svećenici, str. 97-138.</p>
<p class="sadrzaj5">Svećenici Slovenci i druge žrtve u logoru Jasenovac (122-135): Franjo Rihar (128), Jakob Sem (128-129), Franc (Franjo) Grobler (129-130), Franc (Franjo) Kač (130-131), Janez (Ivan, Janko) Kodrič (131), Janez (Ivan) Rančigaj (131-132), Anzelm Polak (132-133), Franc (Franjo) Orešnik (133-135), Zvonimir Brekalo (135), Mihajlo Lozinski (135), Zaključak (135).<br />Građanske žrtve u logoru Jasenovac i logoru Stara gradiška za NDH (136-138).</p>
<p class="sadrzaj4">C) Članovi Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda – Zagreb, str. 138-143.</p>
<p class="sadrzaj4">D) Franjevci kapucini, str. 143.</p>
<p class="sadrzaj4">E) Franjevci trećoredci, str. 144.</p>
<p class="sadrzaj4">F) Dominikanci, str. 144.</p>
<p class="sadrzaj4">G) Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja, str. 144-145.</p>
<p class="sadrzaj4">H) Isusovci, str. 145.</p>
<p class="sadrzaj4">I) Zapis o Josipi Nevistić, str. 146.</p>
<p class="sadrzaj3">IV. Tabelarni prikaz ubijenih svećenika, str. 146-151.</p>
<p class="sadrzaj4">Svećenici ubijeni prigodom bombardiranja, str. 146.</p>
<p class="sadrzaj4">Svećenici umrli u zatvoru, str. 146-147.</p>
<p class="sadrzaj4">Bogoslovi na mjestu ubijeni, str. 147.</p>
<p class="sadrzaj4">Slovenski svećenici i redovnici ubijeni na području Zagreba­čke nadbiskupije, str. 147-150.</p>
<p class="sadrzaj4">Redovnici ubijeni na području Zagrebačke nadbiskupije, str. 150.</p>
<p class="sadrzaj4">Ubijeni svećenici prigodom bombardiranja, str. 150.</p>
<p class="sadrzaj4">Sveukupan broj ubijenih svećenika Crkve u Hrvata prema popisu Nikolića, Belje i Omrčanina, str. 151.</p>
<p class="sadrzaj2"><strong>Drugo poglavlje. Svećenici – zatvorenici Zagrebačke nadbi­skupije od 1945. do 1990. godine, str. 152-274.</strong></p>
<p class="sadrzaj3">Uvod, str. 152-205.</p>
<p class="sadrzaj3">Teološko društvo Kršćanska sadašnjost (TDKS), str. 152-205.</p>
<p class="sadrzaj3">Broj svećenika robijaša u Staroj Gradiški, str. 205.</p>
<p class="sadrzaj3">Mons. dr. Josip Salač, str. 206-207.</p>
<p class="sadrzaj3">Mons. Mijo Škvorc, str. 208-217.</p>
<p class="sadrzaj3">I. Svećenici-zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije koji su umrli do 1991. godine, str. 218-257.</p>
<p class="sadrzaj4">Valentin Bazijanec (218), Branko Birt (218), Adolf Blaga (218-219), Mons. Nikola Borić (219), Vladimir Boroša (219-220), Karlo Bubanić (220), Prof. dr. Stjepan Doppelhammer (220), Josip Đurić (220-221), Mijo Ettinger (221), Tomo Fabek (221-222), Ivan Franjetić (222), Ivan Gašpert (222), Dragutin Gazivoda (222-223), Franjo Genc (223), Petar Glavaš (223), Josip Godrijan (223), Stjepan Golubić (223-224), Đuro Golubić (224), Franjo Glumpak (224), Mato Halauš (224-225), Juraj Horjan (225), Mons. dr. Dragutin Hren (225), Krešimir Ivšić (225), Mo. Matija Ivšić (226), Dr. Milan Ivšić (226), Josip Jambrošić (226-227), Mijo Jančić (227), Mihovil Kanoti (227), Stjepan Kavran (228), Dr. Marko Klarić (228), Dr. Nikola Kolarek (228-229), Ante Kolarić (229), Franjo Korenić (229-230), Juraj Kranjčev (230), Stjepan Kulušić (230-233), Josip Kunkera (233-234), Franjo Lodeta (234), Mijo Loina (234), Dr. Pavao Lončar (234-236), Josip Majsec (236), Vinko Majstorović (237), Valentin Malek (237-239), Dr. Josip Marić (239-248), Jakša Marjanović (248), Lorand Mathesz (248), Antun Medven (248-249), Mirko Miklečić (250), Stjepan Mlinarić (250), Marcel (Krešimir) Novak (250-251), Jakov Novosel (251), Mons. dr. Vilim Nuk (252), Josip Orlić (252), Dr. Đuro (Juraj) Paša (252), Pavao Pašiček (252), Mons. Stjepan Pavunić (253-254), Antun Rugani (255), Josip Sodar (255), Josip Sukner (255), Ivan Šalić (255-256), Josip Šimečki (256), Josip Telebar (256), Josip Valjak (256), Alojzije Vojvoda (257), Josip Vraneković (257), Leonardo Žunić (257).</p>
<p class="sadrzaj3">II. Svećenici-zatvorenici koji su otišli iz Zagrebačke nadbiskupije, str. 257-258.</p>
<p class="sadrzaj4">Josip Bakan (257), Franjo (Frane) Karamarko (258), Ivan (Franjo) Kolenko (258), Ciril Podržaj (258).</p>
<p class="sadrzaj3">III. Svećenici-zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije koji su bili na životu 1991. godine, str. 259-268.</p>
<p class="sadrzaj4">Faustin Čubranić (259), Josip Devčić (259), Vladimir Dumbović (259), Juraj Fratrović (259-260), Valentin Halić (260), Ignacije Hrastić (260), Prelat prof. dr. Antun Ivandija (260-261), Hrvoje Lisac (262), Franjo Maček (262), Marko Matijašec (263), Mijo Pavišić (263), Mons. Ljudevit Petrak (264), Mato Sakač (264), Josip Sanković (264-265), Alojzije Slaviček (265), Prelat Nikola Soldo (265), Alojzije Stanek (266), Prof. Franjo Talan (266-267), Mons. dr. Ivan Tilšer (267), Matija Vlahovec (267), Prelat Ivan Vragović (267), Božo Vukoja (268).</p>
<p class="sadrzaj3">IV. Svećenici-zatvorenici Zagrebačke nadbiskupije koji su osuđeni kao bogoslovi, str. 268-274.</p>
<p class="sadrzaj4">Milan Balenović (268-269), Silvije Brezovački (269), Matija Burja (269-270), Marko Cerjanec (270), Vid Cipriš (270-271), Augustin Horvat (271), Franjo Jurak (271), Augustin Korpar (271-272), Gustav Kuzmić (272), Mons. dr. Josip Ladika (272-273), Franjo Muren (273), Ivan Novosel (273), Antun Posavec (273-274).</p>
<p class="sadrzaj3">V. Poznatiji skupni montirani procesi u Zagrebu nakon rata, str. 274.</p>
<p class="sadrzaj4">Suđenje franjevcima iz samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu 1947. godine (274).</p>
<p class="sadrzaj2"><strong>Treće poglavlje. Svećenici Zagrebačke nadbiskupije nad kojima je izvršeno nasilje, progon i pritvor, str. 275-355.</strong></p>
<p class="sadrzaj3">Kardinal Franjo Kuharić (275-285), Mons. dr. Franjo Salis-Seewis (285-287), Mons. dr. Josip Lach (287-292), Martin Bešenić (293), Prof. dr. Josip Buturac (293), Ivan Demšić (293), Ivan Fink (293-294), Lovro M. Galić (295-299), Josip Horvat (300), Nikola Iverović (300-302), Dr. Stjepan Kranjčić (302-349), Mons. Josip Pinturić (349), Dr. Mijo Pišonić (350), Mons. Željko Slonjšak (350-351), Pavao Srketić (351), Vladislav Tomas (351-353), Ignacije Valčičak (354), Josip Žalac (354), Zvonimir Žurić (355).</p>
<p class="sadrzaj2"><strong>Četvrto poglavlje. Svećenici koji su morali napustiti Zagrebačku nadbiskupiju i otići u iseljeništvo, str. 356-366.</strong></p>
<p class="sadrzaj3">Vilim Cecelja (356), Mons. dr. Velimir Čapek (356), Mons. Josip Đuran (357), Mons. Pavao Jesih (357-358), Mijo Jurić (358-364), Ante Košta (364), Dr. Stjepan Kukolja (364-365), Mons dr. Stjepan Lacković (365-366), Ivan Mihalic (366), Martin Prša (366).</p>
<p class="sadrzaj2"><strong>Peto poglavlje. Događaji u nekim župama Zagrebačke nadbiskupije, str. 367-379.</strong></p>
<p class="sadrzaj3">Objavljeni hrvatski žrtvoslovi (367-369), Obilježavanje stratišta i jama (369), Komunistička strahovlada (369-371), Knjiga u čast žrtvama (371), Djelatne udruge (371-372), Stradanje u Štrigovi (372-373), Grobišta u Sloveniji (Tezno) (373-375), Razgovor s Mitjom Ferencom (375-376), Slovenski biskupi o žrtvama (376), Mučenik iz Lanišća (376-378), Ubijeni nedužni svećenici (378-379), Potreba daljnjega istraživanja (379).</p>
<p class="sadrzaj2"><strong>Sažetak, str. 381-386.</strong></p>
<p class="sadrzaj3">I. Zagrebačka Nadbiskupija, str. 381-382.</p>
<p class="sadrzaj3raz">[IV.] Osvrt na tvrdnje Ante Bakovića, str. 382-386.</p>
<p class="sadrzaj1">Umjesto zaključka. Blaženi Alojzije Stepinac na križnom putu Crkve i svoga naroda, str. 387-416.</p>
<p class="sadrzaj2">0. Uvod, str. 387-389.</p>
<p class="sadrzaj2">1. Kratki vremeplov Nadbiskupova križnoga puta, str. 389-395.</p>
<p class="sadrzaj2">2. Nakon “prežalosnog procesa”, str. 395-397.</p>
<p class="sadrzaj2">3. Nadbiskup Stepinac o svom boravku u Lepogavi, str. 397-402.</p>
<p class="sadrzaj2">4. Neki događaji u to vrijeme &#8211; na “slobodi”, str. 402-409.</p>
<p class="sadrzaj2">5. Poruka svećenicima hodočasnicima, str. 409-412.</p>
<p class="sadrzaj2raz">6. Pred nama će tamo gdje je, cvjetna strana Galileje!, str. 412-416.</p>
<p class="sadrzaj1">Popis literature, str. 417-428.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Časopisi, str. 428.</p>
<p class="sadrzaj1">Sažetci, str. 429-436.</p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id7303"  title="Sažetak: Deset godina nakon Martirologija Crkve zagrebačke (1998.-2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju, str. 431.">Sažetak: Deset godina nakon Martirologija Crkve zagrebačke (1998.-2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju, str. 431.</span><div id="target-id7303" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul objavio je 1992. godine knjigu “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” i to, kako stoji u podnaslovu, “u prigodi proslave 900. obljetnice postojanja Zagrebačke nad/biskupije”, koji je događaj proslavljen 1994. godine. Drugo i dopunjeno izdanje ove knjige objavio je 1998. godine s naslovom “Martirologij Crkve zagrebačke”, a podnaslovom “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije”. To je nezaobilazna knjiga u proučavanju svećeničkih žrtava i drugih ljudskih i tvarnih stradanja na području Zagrebačke nadbiskupije u vrijeme Drugoga svjetskoga rata i poraća.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Hrvatski povjesničari objavili su u proteklom desetljeću (1998.-2008.) mnoge knjige, rasprave i novinske članke koji upodpunjuju sadržaj “Martirologija Crkve zagrebačke”. Stoga pisac objavljuje ovu knjigu, koja predstavlja drugi svezak Martirologija, i u kojoj objedi­njuje i predstavlja nove podatke, važne za životopise pojedinih stradalih svećenika i za razumijevanje pojedinih crkveno-političkih događaja koji su se dogodili u drugoj polovici XX. stoljeća.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Struktura teksta slijedi u podpunosti onu u Martirologiju, što je i navedeno kod svakog naslova ili podnaslova.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Glavnom sadržaju knjige predhodi uvod u kojem pisac piše o potrebi javne i službene osude zločina svih totalitarnih sustava koji su se izmijenili tijekom XX. stoljeća, a to se u hrvatskom društvu još uvijek nije dogodilo. Vrijedan doprinos ove knjige su piščeva razmišljanja o nekim važnim crkvenim osobama Zagrebačke nadbiskupije u drugoj polovici XX. stoljeća, kao što su zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, njegovi pomoćni biskupi Josip Lach, Josip Salač i Mijo Škvorc, kao i neki svećenici, na primjer Stjepan Kranjčić. Pisac prikazuje i Teološko dru­štvo “Kršćanska sadašnjost” i preko njega rasvjetljava složene crkveno-političke odnose u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih godina.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Urednik</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id4878"  title="Summary: Ten years after the Zagreb Church Martirology (1998-2008). Further contribution to the Croatian victimization, str. 432.">Summary: Ten years after the Zagreb Church Martirology (1998-2008). Further contribution to the Croatian victimization, str. 432.</span><div id="target-id4878" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">In 1992, Dr. Stjepan Kožul wrote a book titled: “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (“Memoirs to the victims of love for the Zagreb Archdiocese”) which is seen especially in the subtitle: “On the occasion of the 900th Anniversary of the Zagreb Arch/diocese existence”, that was celebrated in 1994. The second edition of this book was extended and edited in 1998 under the following title “Martirologij Crkve zagrebačke” (“Martirology of the Church of the Zagreb Archdiocese”), with its subtitle “Memoirs to the victims of love for the Zagreb Archdiocese”. This book is inevitably a book for the deeper research with regard to the priests’ victims and others who were the victims in the territory of the Zagreb Archdioceses in the time of World War two and afterwards.</p>
<p class="sadrzaj3raz">The Croatian historians in the last century (1998-2008) have edited many books, discourses and paper articles which in a way fulfill the contents of the “Martirology of the Church of the Zagreb Archdiocese”. And that is the reason why this author is editing this book as the second volume to the Martiriology. In it, he consolidates and presents some new insights that are so important for the bibliographies of the certain victim priests and for a better understanding of the specific church-political events which occurred in the second half of the last century.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Text structure is exactly the same as that in “Martirology” being noted at each title or subtitle.</p>
<p class="sadrzaj3raz">There is and Introduction to the main content of the book in which the author writes about the need of the public and official condemnation of the atrocities of all the totalitarian systems which existed during XX century. And, this did not yet occur in the Croatian society. A worthwhile contribution of the author lies in the fact that his ponderings about some important Church figures of the Zagreb Archdiocese in the second half of the century. They are the Zagreb Archbishop Franjo (Francis) Kuharić, his Auxiliary bishops Josip (Joseph) Lach, Josip (Joseph) Salač and Mijo (Michael) Škvorc, as well as some priests to mention one: Stjepan (Stephen) Kranjčić. The author writes about the Theological society called “Kršćanska sadašnjos” (The Christian Actuality) and through it he brings to the light the complex Church-political relationships in Croatia from 1970 to 1980.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Translated by s. Anđelita Šokić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id4459"  title="Résumé: 10 ans après le Martyrologe de l’Église de Zagreb (1998 – 2008) Une contribution ultérieure à la victimologie croate, str. 433-434.">Résumé: 10 ans après le Martyrologe de l’Église de Zagreb (1998 – 2008) Une contribution ultérieure à la victimologie croate, str. 433-434.</span><div id="target-id4459" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Le docteur Stjepan Kožul publia, en 1992, son ouvrage “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (“Le mémoire des victimes par amour de Dieu sur le territoire de l’Archevêché de Zagreb”) et cela, comme le sous-titre le stipule, “à l&#8217;occasion de la célébration du 900e anniversaire de l&#8217;Archevêché de Zagreb”, lequel événement fut célébré en 1994. La seconde édition, augméntée, du même ouvrage vit le jour en 1998 sous le titre “Martirologij Crkve zagrebačke” (“Le martyrologe de l&#8217;Église de Zagreb”), avec le sous-titre “Le mémoire des victimes par amour de Dieu sur le territoire de l&#8217;Archevêché de Zagreb”. Ledit ouvrage constitue un répertoire incontournable dans l&#8217;étude des victimes parmi les prêtres ainsi que d&#8217;autres pertes humaines et matérielles, survenues au cours de la Seconde guerre mondiale et la période de l&#8217;après-guerre.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Au cours de la décennie passée (1998 – 2008) maints livres, études et articles de journaux furent-ils publiés, par des historiens croates, qui viennent compléter le contenu du Martyrologe. Ainsi l&#8217;auteur publie-t-il le présent ouvrage, qui constitue le second volume du Martyrologe, et dans lequel il réunit et présente de nouvelles données, importantes pour les biographies de certains prêtres, victimes de représailles, ainsi que pour la compréhension de certains événements politico-ecclésiastiques ayant eu lieu dans la seconde moitié du XXe siècle.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La structure du texte suit à la lettre celle du Martyrologe, ce qui est précisé à côté de chaque titre ou sous-titre.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La matière principale de l&#8217;ouvrage est précédée d&#8217;un texte introductoire dans lequel l&#8217;auteur écrit sur le besoin d&#8217;une condamnation publique et officielle de tous les régimes totalitaires qui se suivirent au cours du XXe siècle, lequel geste se laisse encore désirer au sein de la société croate. Une valeur supplémentaire de l&#8217;ouvrage consiste également en réflexions que son auteur y répand sur certains personnages importants de l&#8217;Archevêché de Zagreb dans la seconde moitié du XXe siècle, notamment sur l&#8217;archevêque de Zagreb Franjo Kuharić, ses évêques auxiliaires Josip Lach, Josip Salač et Mijo Škvorc, ainsi que sur certains prêtres, tel que Stjepan Kranjčić. L’auteur y présente également la société théologique “Kršćanska sadašnjost” (“L’Actualité chrétienne”) et à travers elle jette la lumière sur la complexité des rapports politico-ecclésiastiques dans la Croatie des années 1970 et 1980.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduit par Jelena Puškarić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id90"  title="Zusammenfassung: Zehn Jahre nach dem Martyrologium der Kirche von Zagreb (1998-2008). Ein weiterer Beitrag zum kroatischen Opferbuch, str. 434-435.">Zusammenfassung: Zehn Jahre nach dem Martyrologium der Kirche von Zagreb (1998-2008). Ein weiterer Beitrag zum kroatischen Opferbuch, str. 434-435.</span><div id="target-id90" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul veröffentlichte im Jahr 1992 sein Werk “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (“Gedenkbuch für die Opfer der Liebe des Erzbistums Zagreb”), und das, nach Angaben im Untertitel, “anlässlich der neunten Jahrhundertfeier des Bestehens des Bistums/Erzbistums Zagreb”, die 1994 begangen wurde. Die zweite und erweiterte Ausgabe publizierte er 1998 unter dem Titel “Martirologij Crkve zagrebačke” (“Martyrologium der Kirche von Zagreb”) und Untertitel “Gedenkbuch für die Opfer der Liebe des Erzbistums Zagreb”. Das Buch ist eine unumgängliche Informationsquelle für jede Forschung der Priester als Opfer sowie anderer menschlichen und materiellen Leiden während des Zweiten Weltkrieges und der Nachkriegszeit.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Kroatische Historiker haben im vergangenen Jahrzehnt (1998-2008) zahlreiche Bücher, Abhandlungen und Zeitungsartikel veröffentlicht, die den Inhalt des Buches “Martyrologium der Kirche von Zagreb” ergänzen. Deswegen vereinigt der Autor und stellt in diesem zweiten Band des Martyrologiums neue und wichtige Daten für die Lebensläufe einzelner verunglückten Priester und das Verständnis einzelner kirchlich-politischen Ereignisse, die sich in der zweiten Hälfte des XX. Jhs. zugetragen haben, vor.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Der Aufbau des Textes folgt gänzlich jenem im Martyrologium, was auch bei jedem Titel oder Untertitel angeführt wurde.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dem Hauptteil des Buches geht eine Einleitung vor, in welcher sich der Autor mit dem Bedürfnis nach einer öffentlichen und offiziellen Verurteilung der Verbrechen aller totalitären Regime des XX. Jhs. auseinandersetzt, welche aber innerhalb der kroatischen Gesellschaft noch nicht ausgesprochen wurde. Einen beachtenswerten Beitrag stellen auch seine Überlegungen über einige bedeutende kirchliche Personen des Erzbistums Zagreb aus der zweiten Hälfte des XX. Jhs., wie z. B. über den Zagreber Erzbischof Franjo Kuharić und seine Weihbischöfe Josip Lach, Josip Salač und Mijo Škorc, sowie über einige Priester, wie z. B. Stjepan Kranjčić, dar. Der Autor stellt auch den Theologischen Verein “Kršćanska sadašnjost” (Christliche Gegenwart) vor, am wessen Beispiel er die komplexen kirchlich-politischen Beziehungen in Kroatien in den 70-gern und 80-gern Jahren des vorigen Jhs. erleuchtet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Übersetzung Danijela Marjanić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2raz"><span class="collapseomatic " id="id6166"  title="Riassunto: Dieci anni dopo il Martirologio della Chiesa di Zagreb. Un ulteriore contributo alla vittimologia croata, str. 435-436.">Riassunto: Dieci anni dopo il Martirologio della Chiesa di Zagreb. Un ulteriore contributo alla vittimologia croata, str. 435-436.</span><div id="target-id6166" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul ha pubblicato nel 1992 il libro “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” (Memoriale ai martiri dell&#8217;amore dell&#8217;Arcidiocesi di Zagreb) in occasione del 900º anniversario dell&#8217;ar¬ci/diocesi di Zagreb. Questo anniversario era stato celebrato nel 1994. Nel 1998 S. Kožul ha pubblicato la seconda e completata edizione di questo libro, intitolato “Martirologij Crkve zagrebačke” (Martirologio della Chiesa di Zagreb), con il sottotitolo Memoriale ai martiri dell&#8217;amore dell&#8217;Arcidiocesi di Zagreb. Si tratta di un libro indispensabile per lo studio delle vittime di sacerdoti ma anche di altre perdite materiali e di uomini durante la Seconda guerra mondiale e dopo la guerra.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Gli storici croati nel periodo passato (1998-2008) hanno pubblicato molti libri, saggi e articoli giornalistici che completano contenuto del Martirologio della Chiesa di Zagreb. Percio, l&#8217;autore ha pubblicato questo libro che presenta il secondo volume del Martirologio, in cui integra e presenta i nuovi dati, dati importanti per le biografie di alcuni sacerdoti come anche per la comprensione di alcuni eventi politico-ecclesiali che si erano svolti nella seconda metà del Novecento.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La struttura del testo segue in tutto quella del Martirologio.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Al contenuto principale precede un&#8217;introduzione in cui l&#8217;autore scrive sulla necessità di condanna in modo pubblico e ufficiale dei crimini di tutti i regimi totalitaristici del Novecento. Questi crimini, infatti, ancora non sono statti processati nella società croata. Un contributo prezioso del presente libro sono riflessioni dell&#8217;autore su alcune importanti persone della Chiesa di Zagreb nella seconda metà del Novecento, come per esempio, Franjo Kuharić, l’arcivescovo di Zagreb, i suoi vescovi ausiliari Josip Lach, Josip Salač e Mijo Škvorc; alcuni sacerdoti, come per esempio, Stjepan Kranjčić. L&#8217;autore presenta anche La società teologica “Kršćanska sadašnjost” (Attualità cristiana) e in tal modo chiarisce complesse relazioni politico-ecclesiali in Croazia negli anni &#8217;70 e &#8217;80 del Novecento.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduzione di dott. Ružica Razum</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova, str. 437-482.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 483-487.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><img class="alignleft size-full wp-image-730" alt="knjiga_kozul2008" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2008.jpg" width="216" height="316" /><strong class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL<br /></strong>Deset godina nakon &#8216;Martirologija Crkve zagrebačke&#8217; (1998.-2008.).<br />Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju.<br /></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2008.<br />487 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 300 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-deset-godina-nakon-martirologija-crkve-zagrebacke-1998-2008-daljnji-doprinos-hrvatskom-zrtvoslovlju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio IV. Garešnički dekanat.</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-iv-garesnicki-dekanat/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-iv-garesnicki-dekanat/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Sep 2007 04:27:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelovar]]></category>
		<category><![CDATA[Garešnički dekanat]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=774</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">Iz tiska su 20. rujna 2007. izišla četiri sveska knjige Stjepana KOŽULA: <strong>Svećenici bjelovarskoga kraja</strong>. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb 2007.: <strong>Dio I. Bjelovarski dekanat</strong>, 870 stranica; <strong>Dio II. Cirkvenski dekanat</strong>, 568 stranica; <strong>Dio III. Čazmanski dekanat</strong>, 556 stranica, te <strong>Dio IV. Garešnički dekanat</strong>, 446 stranica. To su deseta do trinaesta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjiga je 300,00, 280,00, 280,00 i 240,00 kuna. Mogu se nabaviti narudžbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27. </p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h5><img class="alignleft size-full wp-image-777" alt="knjiga_kozul2007_4" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_4.jpg" width="218" height="308" />Niz: Radovi, knj. 13. Zagreb 2007.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL <br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />Dio IV. Garešnički dekanat.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb 2007., 446 stranica. <br />ISBN 978-953-6729-15-9 (cjelina); ISBN 978-953-6729-19-7 (dio IV.). <br />Cijena: 240,00 kuna</p>
<h5 class="sadrzaj1raz" style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Riječ urednika (dr. Stjepan Razum), str. 5. &#8211; 6.</p>
<p class="sadrzaj1">IV. GAREŠNIČKI DEKANAT, str. 7-9.</p>
<p class="sadrzaj2">Oblikovanje Garešničkoga kotara, str. 7.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Podarhiđakoni ili dekani Garešničkoga kotara (dekanata), str. 8.</p>
<p class="sadrzaj1">1. GAREŠNICA, str. 11-72.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Garešnici, str. 12-34.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 12.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Garešnici, str. 12.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Garešnici, str. 35-70.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Garešnica, str. 71-72.</p>
<p class="sadrzaj1">2. GRUBIŠNO POLJE, str. 73-127.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Grubišnom Polju, str. 74-98.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 74.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa Grubišno Polje, str. 74.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Grubišnom Polju, str. 99-125.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Grubišno Polje, str. 126-127.</p>
<p class="sadrzaj1">3. HERCEGOVAC, str. 129-147.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Hercegovcu, str. 129-146.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 129.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Hercegovcu, str. 131.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Povremeni pomoćnici u Hercegovcu, str. 147.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Hercegovac, str. 147.</p>
<p class="sadrzaj1">4. IVANOVO SELO, str. 149-158.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Ivanovu Selu, str. 149-154.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Ivanovu Selu, str. 155-158.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Ivanovo Selo, str. 158.</p>
<p class="sadrzaj1">5. KANIŠKA IVA, str. 159-187.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Kaniškoj Ivi, str. 159-185.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 159.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa Kaniška Iva, str. 160.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Kaniškoj Ivi, str. 186-187.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Kaniška Iva, str. 187.</p>
<p class="sadrzaj1">6. LADISLAV, str. 189-203.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Ladislavu, str. 189-203.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 189.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Ladislavu, str. 190.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Ladislavu, str. 203.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Ladislav, str. 203.</p>
<p class="sadrzaj1">7. STARA PLOŠČICA, str. 205-241.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Staroj Ploščici, str. 206-234.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 206.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena prostrana župa u Staroj Ploščici, str. 206.</p>
<p class="sadrzaj3">c) Ponovno osamostaljena župa u Staroj Ploščici, str. 214.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Staroj Ploščici, str. 235-238.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Obnovljena prostrana župa u Staroj Ploščici, str. 235.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Ponovno osamostaljena župa u Staroj Ploščici, str. 237.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Stara Ploščica, str. 239-241.</p>
<p class="sadrzaj1">8. TOMAŠICA, str. 243-304.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Tomašici, str. 244-272.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 244.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Tomašici, str. 244.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Tomašici, str. 273-304.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Tomašica, str. 304.</p>
<p class="sadrzaj1">9. VELIKA TRNOVITICA, str. 305-360.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Velikoj Trnovitici, str. 306-330.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 306.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa Velika Trnovitica, str. 306.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Velikoj Trnovitici, str. 331-358.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Iz sjedišta prostrane župe u Staroj Ploščici, str. 331.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Iz sjedišta župe u Velikoj Trnovitici, str. 333.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Velika Trnovitica, str. 359-360.</p>
<p class="sadrzaj1">Izvori i literatura, str. 361-378.</p>
<p class="sadrzaj1">A. Izvori, str. 361.</p>
<p class="sadrzaj1">I. Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu (Nadbiskupski i Kaptolski arhiv), str. 361.</p>
<p class="sadrzaj1">II. Pregled matičnih knjiga rimokatolika u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Bjelovaru, Nadbiskup­skom arhivu u Zagrebu, matičnim uredima i župnim uredima, prema pojedinim župama Garešničkoga dekanata, str. 365.</p>
<p class="sadrzaj1">III. Župni arhivi (ŽA): Župne spomenice župa Garešničkoga dekanata, str. 371.</p>
<p class="sadrzaj1raz">IV. Arhiv Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu (A.HFPSvĆM), str. 371.</p>
<p class="sadrzaj1raz">B. Važnija literatura, str. 371.</p>
<p class="sadrzaj1">Sažetci, str. 379-387.</p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id4227"  title="Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio IV. Garešnički dekanat, str. 381-382.">Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio IV. Garešnički dekanat, str. 381-382.</span><div id="target-id4227" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Šire bjelovarsko područje obuhvaća današnja četiri crkvena kotara ili dekanata: Bjelovarski dekanat, Cirkvenski dekanat, Čazmanski dekanat i Garešnički dekanat. Autor u svojim radovima naziva to područje “Bjelovar­ski kraj”. Tijekom povijesti, taj se kraj nalazio unutar dviju širih crkvenih jedinica, a to su Kalnički arhiđakonat i Čazmanski arhiđakonat, ali djelo­mično i unutar Komarničkoga arhiđakonata. Cijelo područje pripadalo je i pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Godine 1999., autor je objavio knjigu “Sakralna umjetnost bjelovarskoga kraja”, a u ovom četverosveščanom djelu obrađuje i predstavlja svećenike toga istoga bjelovarskoga kraja. Djelo je, prema četiri dekanata, podijeljeno u četiri dijela ili sveska. U ovom četvrtom svesku obrađuje svećenike sljedećih devet župa: Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Ivanovo Selo, Kaniška Iva, Ladislav, Stara Ploščica, Tomašica i Velika Trnovitica.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Zajednički opširan uvod, objavljen u prvom svesku, odnosi se i na ostala tri sveska, pa tako i na ovaj četvrti svezak. Stoga autor ovdje započinje odmah s posebnim uvodom u kojem se iznosi povijesni pregled Garešni­čkoga dekanata. Na njegovu je području, kao i na području ostalih triju dekanata, uočljiv bujan crkveni i vjerski život u srednjem vijeku. Prodorom tursko-osmanlijske vojske u 16. stoljeću, taj je život prekinut i gotovo potpuno uništen. S osmanlijskom vlašću dolazi do miješanja stanovništva, pa su nekadašnja čista hrvatska sela s katoličkim življem naseljena tijekom vremena Vlasima pravoslavne vjere. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, počinje vrijeme naseljavanja i obnove, te slijedi mukotrpna i dugotrajna obnova crkvenoga života na tom području, od 17. do 19. stoljeća. O toj obnovi svjedoče zapisnici kanonskih pohoda čazmanskih arhiđakona, kao i razni popisi župa i župnika. U tom posebnom uvodu, autor donosi popis podarhiđakona ili dekana Garešničkoga dekanata tijekom 19. i 20. stoljeća.</p>
<p class="sadrzaj3raz">S kratkim uvodima u pojedinu župu, autor dalje obrađuje sve svećenike koji su u povijesti i sadašnjosti službovali i službuju, bilo kao župnici, bilo kao njihovi duhovni pomoćnici (kapelani, vikari, vjeroučitelji), u navedenih devet, župa Garešničkoga dekanata, kao i sve svećenike koji potječu iz tih župa. Tako nam autor ovim djelom pruža mnoštvo životopisa ljudi koji su značajni za povijest pojedinih župa, ali mnogi od njih i za opću hrvatsku i crkvenu povijest.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nakon toga glavnog i središnjeg dijela knjige, slijedi popis arhivskih izvora i literature kojima se autor služio kod pisanja ove knjige. Knjiga je opremljena opširnim, ali jedinstvenim kazalom osoba, mjesta i pojmova.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Urednik</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id7153"  title="Summary: Priests from the Bjelovar region. Part IV. Garešnica Deanery, str. 382-383.">Summary: Priests from the Bjelovar region. Part IV. Garešnica Deanery, str. 382-383.</span><div id="target-id7153" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">The wider Bjelovar area encompasses four church circuits or deaneries: Bjelovar, Cirkvena, Čazma and Garešnica. In this work the author refers to this as the “Bjelovar region”. During the past this region was encompassed in two wider Church units: Kalnik Archdeaconry and Čazma Archdeaconry, partly inside it Komarnica Archdeaconry. The entire area belonged to the Zagreb Archdiocese and still does.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In 1999 the author released a book entitled, “Sacral Art in the Bjelovar region”. In this four volume work he deals with and presents priests from this same region. The work is divided into four volumes, one each for each deanery. This fourth volume deals with the priests of the following nine parishes: Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Ivanovo Selo, Kaniška Iva, Ladislav, Stara Ploščica, Tomašica and Velika Trnovitica.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In a broad introduction in the first volume, applies euqally to the other three volumes, as well as this one too. Therefore, the author begins immediately with a separate introduction &#8211; a historical review of the Garešnica Deanery. In this deanery as well as the other three deaniries, a lively religious life was evident overall during the Middle Ages. With the insurgence of the Turkish-Ottoman Empire in the 16th century that life was abruptly interrupted and virtually destroyed. With Turkish rule the population began to mix and one-time pure Croatia villages with an entire Catholic population were inhabited by Orthodox refugees. Following the Karlovci peace treaty in 1699 a period of reconstruction and renewal began followed by the laborious task of renewing Church life in that region in the 17th to the 19th century. Many documents witness this period of reconstruction and renewal with cannon visits by Čazma Archdeacons and various lists of parishes and parishioners. In this special introduction the author presents a list of under-archdeacons or deans in the Garešnica Deanery over the past two centuries.</p>
<p class="sadrzaj3raz">With a brief introduction of each parish the author lists every priest in history to this day who served in the parish as the parish priest or spiritual assistant (chaplain, vicar, religious instructor), for each of the nine parishes in the Garešnica Deanery as well as all the priests that emerged from these parishes. In this way the author offers a multitude of biographies of the people that were important to the history of individual parishes and many of them were even more significant to the entire Croatian Church or Church history at all.</p>
<p class="sadrzaj3raz">After the main part of the book there is a broad list of archival sources and literature which the author referred to when writing this book. The first volume therefore lists all the sources including those used for the remaining three volumes. This book is equipped with a broad but unique index of people, places and notions.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Translated by s. Anđelita Šokić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id1301"  title="Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 4 – Le décanat de Garešnica, str. 383-384.">Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 4 – Le décanat de Garešnica, str. 383-384.</span><div id="target-id1301" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">La région de Bjelovar regroupe aujourd’hui quatre circonscriptions ecclésiastiques ou décanats: ceux de Bjelovar, de Cirkvena, de Čazma et de Garešnica. Au fil de ses ouvrages, l’auteur donne à ce territoire le nom de “pays de Bjelovar”. A travers l’histoire, ce pays se vit incorporer dans d’anciennes unités administratives bien plus grandes que ne le sont les décanats actuels, à savoir dans les archidiaconats de Kalnik et de Čazma, et en partie également dans celui de Komarnica. L’ensemble du territoire faisait partie, et le fait encore aujourd’hui, de l’archevêché de Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">En l’an 1999, l’auteur publia l’ouvrage intitulé “L’art sacré du pays de Bjelovar”. Cette fois-ci, au fil des quatre tomes du présent ouvrage, il présente les prêtres de ce même pays. L’ouvrage est réparti, par parallélisme avec les quatre décanats, en quatre parties ou volumes. Dans ce quatrième volume l’auteur évoque les prêtres des 9 paroisses suivantes: Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Ivanovo Selo, Kaniška Iva, Ladislav, Stara Ploščica, Tomašica et Velika Trnovitica.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Une commune introduction exhaustive, publiée dans le premier volume, se réfère également aux trois volumes suivants, ce quatrième tome n’allant pas à contre-courant de la règle déjà bien établie. Par suite, le présent tome débute par une introduction spéciale où l’on trouvera le précis historique du décanat de Garešnica. Ce territoire, ainsi que celui des trois autres décanats, témoigna, durant le Moyen Age, d’une riche vie ecclésiastique et religieuse. L’irruption des troupes ottomanes au 16e siècle mit brusquement fin à cette vie, qui fut, par la suite, presque entièrement anéantie. Avec le gouverne­ment ottoman la composition de la population subit des changements. Ainsi, des villages jadis purement croates et catholiques furent peuplés par des populations de confession orthodoxe, les Valaques. Avec la signature du traité de paix à Karlowitz, en 1699, commence la période de repeuplement et de reconstruction, suivie, du 17e au 19e siècle, par un long et pénible processus de renouveau de la vie ecclésiastique sur ce territoire. Les procès-verbaux des visites canoniques effectuées par les archidiacres de Čazma, ainsi que diverses listes de paroisses et de curés, constituent autant de témoins de ce renouveau. A la fin de cette introduction spéciale, l’auteur dresse la liste des sous-archidiacres ou doyens du décanat de Garešnica, y ayant effectué leur service au cours du 19e et 20e siècle.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Faisant précéder d’une petite introduction les chapitres consacrés aux paroisses particulières du décanat de Garešnica, l’auteur poursuit son sujet en présentant la vie et l’oeuvre des prêtres qui exerçaient, à travers l’histoire, leur service pastoral dans les 9 paroisses élaborées dans l’ouvrage, et de ceux qui le font aujourd’hui, soit dans le rôle de curés, soit dans celui de leurs assistants (chapelains, vicaires, catéchistes), en n’oubliant pas d’y retracer également le parcours des prêtres originaires desdites paroisses. Ainsi, avec cet ouvrage, l’auteur nous fournit un grand nombre de biographies des personnages ayant marqué l’histoire des paroisses particulières, mais également, pour certains d’entre eux, ayant de grands mérites pour l’histoire générale et l’histoire ecclésiastique de l’espace historique croate.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La partie centrale du livre est suivie d’une liste exhaustive des sources archivistiques et de la bibliographie dont l’auteur s’était servi dans sa rédaction. Le livre est également doté d&#8217;un index détaillé regroupant en un même endroit personnages, lieux et termes spécifiques.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduit par Jelena Puškarić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id9616"  title="Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil IV. Dekanat Garešnica, str. 385-386.">Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil IV. Dekanat Garešnica, str. 385-386.</span><div id="target-id9616" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Die weitere Umgebung von Bjelovar umfasst die vier heutigen kirchlichen Bezirke oder Dekanate: Dekanat Bjelovar, Cirkvena, Čazma und Garešnica. Der Autor bezeichnet dieses Gebiet in seinen Arbeiten als “Bjelovarer Gegend”. Im Verlauf der Geschichte befand sich diese Gegend innerhalb von zwei grösseren krichlichen Verwaltungseinheiten, und das sind Archidiakonate Kalnik und Čazma, aber teilweise auch Komarnica. Das ganze Gebiet gehörte und gehört zu dem Zagreber Erzbistums.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Im Jahr 1999 hat der Autor das Buch “Sakrale Kunst der Bjelovarer Gegend” veröffentlicht, und in diesem Werk in vier Bänden werden die Priester dieser Gegend dargestellt. Das Werk ist, nach vier Dekanaten, in vier Teile oder Bände gegliedert. In diesem vierten Band werden die Priester aus folgenden neun Pfarreien vorgestellt: Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Ivanovo Selo, Kaniška Iva, Ladislav, Stara Ploščica, Tomašica und Velika Trnovitica.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Die einheitliche ausführliche Einleitung, die im ersten Band veröffen­tlicht wurde, bezieht sich auf andere drei Bände, und so auch auf diesen vierten Band. Deswegen beginnt der Autor hier gleich mit der besonderen Einleitung, die die Geschichte des Dekanats Garešnica im Überblick enthält. Auf seinem Gebiet hat sich, wie auch in anderen drei Dekanaten, im Mittelalter ein reiches kirchliches und religiöses Leben entwickelt. Mit dem Einfall des türkisch-osmanischen Heeres im 16. Jh, wurde es abgebrochen und fast völlig zerstört. Durch die osmanische Herrschaft kommt zur Mischung der Bevölkerung und so wurden die rein katholischen Dörfer allmälich mit orthodoxen Walachen angesiedelt. Nach dem Karlowitzer Frieden im Jahr 1699, beginnt die Zeit der Ansiedelung und Erneuerung, ein müsahmer und langwieriger Ausbau des Kirchenlebens auf diesem Gebiet von 17. bis 19. Jh. Über diese Erneuerung zeugen die Protokolle der kanonischen Visitationen der Archidiakonen von Čazma, sowie verschie­dene Verzeichnisse von Pfarreien und Pfarrern. In dieser besonderen Einleitung bringt der Autor das Verzeichnis von Dekanen des Dekanats Garešnica im Verlauf des 19. und 20. Jhs.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In kurzen Einleitungen für jede einzelne Pfarrei wurden weiter alle Priester, die in den erwähnten neun Pfarreien des Dekanats Garešnica, ihren Dienst in der Geschichte und der Gegenwart, entweder als Pfarrer oder als ihre Hilfsgeistlichen (Kaplane, Vikare, Katecheten), leisteten und leisten, aber auch alle Priester, die aus ihnen stammen, bedacht. So macht uns der Autor durch dieses Werk mit einer Vielzahl von Lebensläufen von Menschen bekannt, die nicht nur für die Geschichte einzelner Pfarreinen, sonder auch für die allgemeine kroatische und kirchliche Geschichte von Bedeutung sind.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nach diesem Haupt- und zentralen Teil des Buches, folgt das Verzeichnis von archivalischen Quellen und der Literatur, bei denen sich der Autor beim Verfassen dieses Buches bediente. Das Buch ist mit einem ausführlichen aber einheitlichen Personen-, Orts-, und Begriffsindex ausgestattet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Übersetzung Danijela Marjanić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2raz"><span class="collapseomatic " id="id6469"  title="Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte IV. Il decanato di Garešnica, str. 386-387.">Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte IV. Il decanato di Garešnica, str. 386-387.</span><div id="target-id6469" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Il territorio più ampio di Bjelovar comprende i quattro odierni distretti ecclesiastici o decanati: il decanato di Bjelovar, il decanato di Cirkvena, il decanato di Čazma e il decanato di Garešnica. L’autore nei suoi lavori chiama questo territorio “la regione di Bjelovar”. Durante la storia, questa regione si trovava dentro due unità ecclesiastiche più ampie, e queste sono l’arcidiaconato di Kalnik e l’arcidiaconato di Čazma, però in parte anche dentro l’arcidiaconato di Komarnica. Tutto il territorio fa parte dell’arci­diocesi di Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nell’anno 1999, l’autore ha pubblicato il libro “L’arte sacra della regione di Bjelovar”, e in questa opera in quattro volumi presenta i sacerdoti di questa stessa regione di Bjelovar. L’opera è, secondo i quattro decanati, suddivisa in quattro parti oppure volumi. Nel quarto volume tratta dei sacerdoti delle seguenti nove parrocchie: Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Ivanovo Selo, Kaniška Iva, Ladislav, Stara Ploščica / Vecchia Ploščica, Tomašica e Velika Trnovitica / Magna Trnovitica.</p>
<p class="sadrzaj3raz">L’introduzione ampia e unitaria per tutti i quattro volumi, pubblicata nel primo volume, riguarda anche altri tre volumi, e così anche questo quarto volume. Perciò, l’autore qui comincia subito con l’introduzione speciale nella quale si espone il quadro storico del decanato di Garešnica. Nel suo territorio, come anche nel territorio degli altri tre decanati, è evidente l’abbondante vita ecclesiastica e religiosa nel medioevo. Con l’avanzata dell’esercito turco-ottomano nel Cinquecento, questa vita è interrotta e quasi completamente distrutta. Con il potere ottomano viene mescolata la popolazione, fino a punto che i paesi croati, cattolici, vengono colonizzati dai Valacchi della fede ortodossa. Dopo la pace di Karlovci nell’anno 1699 comincia tempo della colonizzazione e del rinnovo, e segue il paziente e lungo rinnovo della vita ecclesiastica in questo territorio, dal Seicento fino all’Ottocento. Di questo rinnovo testimoniano i verbali delle visite canoniche degli arcidiaconi di Čazma, come anche i diversi elenchi delle parrocchie e dei parroci. In questa introduzione speciale, l’autore porta l’elenco dei sottoarcidiaconi o decani del decanato di Garešnica durante il XIX e XX secolo.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Con le brevi introduzioni a ogni singola parrocchia, l’autore in seguito tratta tutti i sacerdoti i quali erano nella storia oppure sono ora in servizio, sia come i parroci, sia come i loro cooperatori spirituali (cappellani, vicari, catechisti), nelle menzionate nove parrocchie del decanato di Garešnica. L’autore tratta anche tutti i sacerdoti che provengono di queste parrocchie. Così, con questa opera l’autore ci offre una moltitudine di biografie delle persone che sono importanti per la storia delle singole parrocchie, ma molti di loro anche per la storia ecclesiastica e per la storia croata generale.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dopo questa principale e centrale parte del libro, segue l’elenco delle fonti archivistiche e della letteratura, con le quali si era servito l’autore scrivendo questo libro. Nel libro viene riportato l’ampio e unico indice delle persone, dei luoghi e concetti.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduzione di Stjepan Razum zc</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova / Index personarum, locorum et rerum, str. 389-442.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 443-445.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><img class="alignleft size-full wp-image-777" alt="knjiga_kozul2007_4" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_4.jpg" width="218" height="308" /></strong>Stjepan KOŽUL <br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />Dio IV. Garešnički dekanat.<br /></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2007.<br />446 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 240 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-iv-garesnicki-dekanat/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio III. Čazmanski dekanat.</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-iii-cazmanski-dekanat/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-iii-cazmanski-dekanat/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Sep 2007 03:04:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelovar]]></category>
		<category><![CDATA[Čazmanski dekanat]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=779</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">Iz tiska su 20. rujna 2007. izišla četiri sveska knjige Stjepana KOŽULA: <strong>Svećenici bjelovarskoga kraja</strong>. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb 2007.: <strong>Dio I. Bjelovarski dekanat</strong>, 870 stranica; <strong>Dio II. Cirkvenski dekanat</strong>, 568 stranica; <strong>Dio III. Čazmanski dekanat</strong>, 556 stranica, te <strong>Dio IV. Garešnički dekanat</strong>, 446 stranica. To su deseta do trinaesta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjiga je 300,00, 280,00, 280,00 i 240,00 kuna. Mogu se nabaviti narudžbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27. </p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h5><img class="alignleft size-full wp-image-780" alt="knjiga_kozul2007_3" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_3.jpg" width="216" height="309" />Niz: Radovi, knj. 12. Zagreb 2007.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL<br />Svećenici bjelovarskoga kraja.<br />Dio III. Čazmanski dekanat.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb 2007., 556 stranica. <br />ISBN 978-953-6729-15-9 (cjelina); ISBN 978-953-6729-18-0 (dio III.). <br />Cijena: 280,00 kuna.</p>
<h5 class="sadrzaj1raz" style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Riječ urednika (dr. Stjepan Razum), str. 5. &#8211; 6.</p>
<p class="sadrzaj1">III. ČAZMANSKI DEKANAT, str. 7-13.</p>
<p class="sadrzaj2">Razdoblje tursko-osmanlijskog nasrtaja, str. 7.</p>
<p class="sadrzaj2">Prvi kanonski pohodi župama, str. 8.</p>
<p class="sadrzaj2">Nova naselja i nove župe, str. 9.</p>
<p class="sadrzaj2">Prvi podarhiđakoni, str. 10.</p>
<p class="sadrzaj2">Crkveni kotari na kraju 18. stoljeća, str. 10.</p>
<p class="sadrzaj2">Crkveni kotari Čazmanskoga arhiđakonata u 19. stoljeću, str. 11.</p>
<p class="sadrzaj2">Čazmanski arhiđakonat na sinodi Zagrebačke nadbiskupije 1925. godine, str. 12.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Dekani Čazmanskoga dekanata od 1926. godine, str. 13.</p>
<p class="sadrzaj1">1. ČAZMA, str. 15-118.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Čazmi, str. 16-44.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Čazmi, str. 45-110.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Čazma, str. 111-118.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko i tursko razdoblje, str. 111.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) Razdoblje obnovljene župe u Čazmi, str. 113.</p>
<p class="sadrzaj1">2. DAPCI, str. 119-128.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Dapcima, str. 119-127.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Dapcima, str. 128.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Dapci, str. 128.</p>
<p class="sadrzaj1">3. DRAGANEC (GORNJI), str. 129-187.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Dragancu, str. 129-165.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Dragancu, str. 166-185.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Draganec, str. 186-187.</p>
<p class="sadrzaj1">4. DUBRAVA, str. 189-301.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Dubravi, str. 191-239.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 191.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Dubravi, str. 191.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Dubravi, str. 240-287.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Dubrava, str. 288-301.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Iz predturskog razdoblja, str. 288.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) Od 18. stoljeća naovamo, str. 290.</p>
<p class="sadrzaj1">5. GORNJI MIKLOUŠ, str. 303-318.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Gornjem Mikloušu, str. 304-317.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 304.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Gornjem Mikloušu, str. 304.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Gornjem Mikloušu, str. 317.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Gornji Miklouš, str. 318.</p>
<p class="sadrzaj1">6. IVANSKA, str. 319-355.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Ivanskoj, str. 320-341.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 320.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) Obnovljena župa u Ivanskoj, str. 320.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Ivanskoj, str. 342-351.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Ivanska, str. 352-355.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 352.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) Iz obnovljene župe u Ivanskoj, str. 352.</p>
<p class="sadrzaj1">7. SAMARICA, str. 357-401.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Samarici, str. 358-385.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 358.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Samarici, str. 358.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Samarici, str. 386-397.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Samarica, str. 398-401.</p>
<p class="sadrzaj1">8. ŠTEFANJE, str. 403-459.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Štefanju, str. 404-433.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 404.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Župa u Narti, str. 405.</p>
<p class="sadrzaj3">c) Obnovljena župa u Štefanju, str. 405.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Štefanju, str. 434-456.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Štefanje, str. 457-459.</p>
<p class="sadrzaj1">Izvori i literatura, str. 461-478.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Izvori, str. 461.</p>
<p class="sadrzaj2">I. Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu (Nadbiskupski i Kaptolski arhiv), str. 461.</p>
<p class="sadrzaj2">II. Pregled matičnih knjiga rimokatolika u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Bjelovaru, Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, matičnim uredima i župnim uredima, prema pojedinim župama Čazmanskoga dekanata, str. 465.</p>
<p class="sadrzaj2">III. Župni arhivi (ŽA): Župne spomenice župa Čazmanskoga dekanata, str. 470.</p>
<p class="sadrzaj2">IV. Arhiv Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu (A.HFPSvĆM), str. 471.</p>
<p class="sadrzaj2raz">B. Važnija literatura, str. 471.</p>
<p class="sadrzaj1">Sažetci, str. 479-487.</p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id6847"  title="Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio III. Čazmanski dekanat, str. 481-482.">Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio III. Čazmanski dekanat, str. 481-482.</span><div id="target-id6847" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Šire bjelovarsko područje obuhvaća današnja četiri crkvena kotara ili dekanata: Bjelovarski dekanat, Cirkvenski dekanat, Čazmanski dekanat i Garešnički dekanat. Autor u svojim radovima naziva to područje “Bjelovar­ski kraj”. Tijekom povijesti, taj se kraj nalazio unutar dviju širih crkvenih jedinica, a to su Kalnički arhiđakonat i Čazmanski arhiđakonat, ali djelo­mično i unutar Komarničkoga arhiđakonata. Cijelo područje pripadalo je i pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Godine 1999., autor je objavio knjigu “Sakralna umjetnost bjelovarskoga kraja”, a u ovom četverosveščanom djelu obrađuje i predstavlja svećenike toga istoga bjelovarskoga kraja. Djelo je, prema četiri dekanata, podijeljeno u četiri dijela ili sveska. U ovom trećem svesku obrađuje svećenike sljedećih osam župa: Čazma, Dapci, Draganec (Gornji), Dubrava, Gornji Miklouš, Ivanska, Samarica i Štefanje.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Zajednički opširan uvod, objavljen u prvom svesku, odnosi se i na ostala tri sveska, pa tako i na ovaj treći svezak. Stoga autor ovdje započinje odmah s posebnim uvodom u kojem se iznosi povijesni pregled Čazmanskoga dekanata. Na njegovu je području, kao i na području ostalih triju dekanata, uočljiv bujan crkveni i vjerski život u srednjem vijeku. Prodorom tursko-osmanlijske vojske u 16. stoljeću, taj je život prekinut i gotovo potpuno uništen. S osmanlijskom vlašću dolazi do miješanja stanovništva, pa su nekadašnja čista hrvatska sela s katoličkim življem naseljena tijekom vremena Vlasima pravoslavne vjere. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, počinje vrijeme naseljavanja i obnove, te slijedi mukotrpna i dugotrajna obnova crkvenoga života na tom području, od 17. do 19. stoljeća. O toj obnovi svjedoče zapisnici kanonskih pohoda čazmanskih arhiđakona, kao i razni popisi župa i župnika. Na kraju ovog posebnog uvoda, autor donosi popis podarhiđakona ili dekana Čazmanskoga dekanata tijekom 20. stoljeća.</p>
<p class="sadrzaj3raz">S kratkim uvodima u pojedinu župu, autor dalje obrađuje sve svećenike koji su u povijesti i sadašnjosti službovali i službuju, bilo kao župnici, bilo kao njihovi duhovni pomoćnici (kapelani, vikari, vjeroučitelji), u navedenih osam, župa Čazmanskoga dekanata, kao i sve svećenike koji potječu iz tih župa. Tako nam autor ovim djelom pruža mnoštvo životopisa ljudi koji su značajni za povijest pojedinih župa, ali mnogi od njih i za opću hrvatsku i crkvenu povijest.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nakon toga glavnog i središnjeg dijela knjige, slijedi popis arhivskih izvora i literature kojima se autor služio kod pisanja ove knjige. Knjiga je opremljena opširnim, ali jedinstvenim kazalom osoba, mjesta i pojmova.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Urednik</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id5269"  title="Summary: Priests from the Bjelovar region. Part III. Čazma Deanery, str. 482-483.">Summary: Priests from the Bjelovar region. Part III. Čazma Deanery, str. 482-483.</span><div id="target-id5269" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">The wider Bjelovar area encompasses four church circuits or deaneries: Bjelovar, Cirkvena, Čazma and Garešnica. In this work the author refers to this as the “Bjelovar region”. During the past this region was encompassed in two wider Church units: Kalnik Archdeaconry and Čazma Archdeaconry, partly inside it Komarnica Archdeaconry. The entire area belonged to the Zagreb Archdiocese and still does.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In 1999 the author released a book entitled, “Sacral Art in the Bjelovar region”. In this four volume work he deals with and presents priests from this same region. The work is divided into four volumes, one each for each deanery. The third volume deals with the priests of eight parishes: Čazma, Dapci, Draganec (Gornji), Dubrava, Gornji Miklouš, Ivanska, Samarica and Štefanje.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In an overall broad introduction for the first volume, the author describes the reasons and circumstances for this research for this volume too. Therefore, the author here begins immediately with a special introduction in which he presents the historical review of the Čazma Deanery. In this region as well as in the other three, a lively religious life was evident during the Middle Ages. With the insurgence of the Turkish-Ottoman Empire in the 16th century that life was abruptly interrupted and virtually destroyed. With Turkish rule the population began to mix and one-time pure Croatia villages with an entire Catholic population were inhabited by Orthodox refugees. Following the Karlovci peace treaty in 1699 a period of reconstruction and renewal began followed by the laborious task of renewing Church life in that region in the 17th to the 19th century. Many documents witness this period of reconstruction and renewal with cannon visits by Čazma Archdeacons and various lists of parishes and parishioners. In concluding this introduction the author presents a list of under-archdeacons or deans in the Čazma Deanery up to the 20th century.</p>
<p class="sadrzaj3raz">With a brief introduction of each parish the author lists every priest in history to this day who served in the parish as the parish priest or spiritual assistant (chaplain, vicar, religious instructor), for each of the eight parishes in the Čazma Deanery as well as all the priests that emerged from these parishes. In this way the author offers a multitude of biographies of the people that were important to the history of individual parishes and many of them were even more significant to the entire Croatian Church or Church history at all.</p>
<p class="sadrzaj3raz">After the main part of the book there is a broad list of archival sources and literature which the author referred to when writing this book. The first volume therefore lists all the sources including those used for the remaining three volumes. This book is equipped with a broad but unique index of people, places and notions.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Translated by s. Anđelita Šokić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id6738"  title="Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 3 – Le décanat de Čazma, str. 483-484.">Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 3 – Le décanat de Čazma, str. 483-484.</span><div id="target-id6738" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">La région de Bjelovar regroupe aujourd’hui quatre circonscriptions ecclésiastiques ou décanats: ceux de Bjelovar, de Cirkvena, de Čazma et de Garešnica. Au fil de ses ouvrages, l’auteur donne à ce territoire le nom de “pays de Bjelovar”. A travers l’histoire, ce pays se vit incorporer dans d’anciennes unités administratives bien plus grandes que ne le sont les décanats actuels, à savoir dans les archidiaconats de Kalnik et de Čazma, et en partie également dans celui de Komarnica. L’ensemble du territoire faisait partie, et le fait encore aujourd’hui, de l’archevêché de Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">En l’an 1999, l’auteur publia l’ouvrage intitulé “L’art sacré du pays de Bjelovar”. Cette fois-ci, au fil des quatre tomes du présent ouvrage, il présente les prêtres de ce même pays. L’ouvrage est réparti, par parallélisme avec les quatre décanats, en quatre parties ou volumes. Dans ce troisième volume l’auteur évoque les prêtres des 8 paroisses suivantes: Čazma, Dapci, Draganec (Gornji), Dubrava, Gornji Miklouš, Ivanska, Samarica et Štefanje.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Une commune introduction exhaustive, publiée dans le premier volume, se réfère également aux trois volumes suivants, ce troisième tome ne faisant pas exception à la règle. Par suite, l’auteur place au début du présent tome une introduction spéciale où l’on trouvera le précis historique du décanat de Čazma. Ce territoire, ainsi que celui des trois autres décanats, témoigna, durant le Moyen Age, d’une riche vie ecclésiastique et religieuse. L’irruption des troupes ottomanes au 16e siècle mit brusquement fin à cette vie, qui fut, par la suite, presque entièrement anéantie. Avec le gouverne­ment ottoman la composition de la population subit des changements. Ainsi, des villages jadis purement croates et catholiques furent peuplés par des populations de confession orthodoxe, les Valaques. Avec la signature du traité de paix à Karlowitz, en 1699, commence la période de repeuplement et de reconstruction, suivie, du 17e au 19e siècle, par un long et pénible processus de renouveau de la vie ecclésiastique sur ce territoire. Les procès-verbaux des visites canoniques effectuées par les archidiacres de Čazma, ainsi que diverses listes de paroisses et de curés, constituent autant de témoins de ce renouveau. A la fin de cette introduction spéciale, l’auteur dresse la liste des sous-archidiacres ou doyens du décanat de Čazma, y ayant effectué leur service au cours du 20e siècle.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Faisant précéder d’une petite introduction les chapitres consacrés aux paroisses particulières du décanat de Čazma, l’auteur poursuit son sujet en présentant la vie et l’oeuvre des prêtres qui exerçaient, à travers l’histoire, leur service pastoral dans les 8 paroisses élaborées dans l’ouvrage, et de ceux qui le font aujourd’hui, soit dans le rôle de curés, soit dans celui de leurs assistants (chapelains, vicaires, catéchistes), en n’oubliant pas d’y retracer également le parcours des prêtres originaires desdites paroisses. Ainsi, avec cet ouvrage, l’auteur nous fournit un grand nombre de biogra­phies des personnages ayant marqué l’histoire des paroisses particulières, mais également, pour certains d’entre eux, ayant de grands mérites pour l’histoire générale et l’histoire ecclésiastique de l’espace historique croate.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La partie centrale du livre est suivie d’une liste exhaustive des sources archivistiques et de la bibliographie dont l’auteur s’était servi dans sa rédaction. Le livre est également doté d&#8217;un index détaillé regroupant en un même endroit personnages, lieux et termes spécifiques.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduit par Jelena Puškarić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id624"  title="Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil III. Dekanat Čazma, str. 485-486.">Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil III. Dekanat Čazma, str. 485-486.</span><div id="target-id624" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Die weitere Umgebung von Bjelovar umfasst die vier heutigen kirchlichen Bezirke oder Dekanate: Dekanat Bjelovar, Cirkvena, Čazma und Garešnica. Der Autor bezeichnet dieses Gebiet in seinen Arbeiten als “Bjelovarer Gegend”. Im Verlauf der Geschichte befand sich diese Gegend innerhalb von zwei grösseren krichlichen Verwaltungseinheiten, und das sind Archidiakonate Kalnik und Čazma, aber teilweise auch Komarnica. Das ganze Gebiet gehörte und gehört zu dem Zagreber Erzbistums.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Im Jahr 1999 hat der Autor das Buch “Sakrale Kunst der Bjelovarer Gegend” veröffentlicht, und in diesem Werk in vier Bänden werden die Priester dieser Gegend dargestellt. Das Werk ist, nach vier Dekanaten, in vier Teile oder Bände gegliedert. In diesem dritten Band werden die Priester aus folgenden acht Pfarreien vorgestellt: Čazma, Dapci, Draganec (Gornji), Dubrava, Gornji Miklouš, Ivanska, Samarica und Štefanje.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Die einheitliche ausführliche Einleitung, die im ersten Band veröffentlicht wurde, bezieht sich auch auf andere drei Bände, und so auch auf diesen dritten Band. Deswegen beginnt der Autor hier gleich mit der besonderen Einleitung, die die Geschichte des Dekanats Čazma im Überblick enthält. Auf seinem Gebiet hat sich im Mittelalter, wie auch in anderen drei Dekanaten, ein reiches kirchliches und religiöses Leben entwickelt. Mit dem Einfall des türkisch-osmanischen Heeres im 16. Jh, wurde es abgebrochen und fast völlig zerstört. Durch die osmanische Herrschaft kommt zur Mischung der Bevölkerung und so wurden die rein katholischen Dörfer allmälich mit orthodoxen Walachen angesiedelt. Nach dem Karlowitzer Frieden im Jahr 1699, beginnt die Zeit der Ansiedelung und Erneuerung, ein müsahmer und langwieriger Ausbau des Kirchenlebens auf diesem Gebiet von 17. bis 19. Jh. Über diese Erneuerung zeugen die Protokolle der kanonischen Visitationen der Archidiakonen von Čazma, sowie verschiedene Verzeichnisse von Pfarreien und Pfarrern. Am Ende dieser besonderen Einleitung bringt der Autor das Verzeichnis von Dekanen des Dekanats Čazma im Verlauf des 20. Jhs.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In kurzen Einleitungen für jede einzelne Pfarrei wurden weiter alle Priester, die in den erwähnten acht Pfarreien des Dekanats Čazma, ihren Dienst in der Geschichte und der Gegenwart, entweder als Pfarrer oder als ihre Hilfsgeistlichen (Kaplane, Vikare, Katecheten), leisteten und leisten, aber auch alle Priester, die aus ihnen stammen, bedacht. So macht uns der Autor durch dieses Werk mit einer Vielzahl von Lebensläufen von Men­schen bekannt, die nicht nur für die Geschichte einzelner Pfarreinen, sonder auch für die allgemeine kroatische und kirchliche Geschichte von Bedeutung sind.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nach diesem Haupt- und zentralen Teil des Buches, folgt das Verzeichnis von archivalischen Quellen und der Literatur, bei denen sich der Autor beim Verfassen dieses Buches bediente. Das Buch ist mit einem ausführlichen aber einheitlichen Personen-, Orts-, und Begriffsindex ausgestattet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Übersetzung Danijela Marjanić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2raz"><span class="collapseomatic " id="id5301"  title="Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte III. Il decanato di Čazma, str. 486-487.">Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte III. Il decanato di Čazma, str. 486-487.</span><div id="target-id5301" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Il territorio più ampio di Bjelovar comprende i quattro odierni distretti ecclesiastici o decanati: il decanato di Bjelovar, il decanato di Cirkvena, il decanato di Čazma e il decanato di Garešnica. L’autore nei suoi lavori chiama questo territorio “la regione di Bjelovar”. Durante la storia, questa regione si trovava dentro due unità ecclesiastiche più ampie, e queste sono l’arcidiaconato di Kalnik e l’arcidiaconato di Čazma, però in parte anche dentro l’arcidiaconato di Komarnica. Tutto il territorio fa parte dell’arci­diocesi di Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nell’anno 1999, l’autore ha pubblicato il libro “L’arte sacra della regione di Bjelovar”, e in questa opera in quattro volumi presenta i sacerdoti di questa stessa regione di Bjelovar. L’opera è, secondo i quattro decanati, suddivisa in quattro parti oppure volumi. Nel terzo volume tratta dei sacerdoti delle seguenti otto parrocchie: Čazma, Dapci, Draganec (Gornji / Superiore) Dubrava, Gornji Miklouš / Superiore Miklouš, Ivanska, Samarica e Štefanje.</p>
<p class="sadrzaj3raz">L’introduzione ampia e unitaria per tutti i quattro volumi, pubblicata nel primo volume, riguarda anche altri tre volumi, e così anche questo terzo volume. Perciò, l’autore qui comincia subito con l’introduzione speciale nella quale si espone il quadro storico del decanato di Čazma. Nel suo territorio, come anche nel territorio degli altri tre decanati, è evidente l’abbondante vita ecclesiastica e religiosa nel medioevo. Con l’avanzata dell’esercito turco-ottomano nel Cinquecento, questa vita è interrotta e quasi completamente distrutta. Con il potere ottomano viene mescolata la popolazione, fino a punto che i paesi croati, cattolici, vengono colonizzati dai Valacchi della fede ortodossa. Dopo la pace di Karlovci nell’anno 1699 comincia tempo della colonizzazione e del rinnovo, e segue il paziente e lungo rinnovo della vita ecclesiastica in questo territorio, dal Seicento fino all’Ottocento. Di questo rinnovo testimoniano i verbali delle visite canoniche degli arcidiaconi di Čazma, come anche i diversi elenchi delle parrocchie e dei parroci. Alla fine di questa introduzione speciale, l’autore porta l’elenco dei sottoarcidiaconi o decani del decanato di Čazma durante il XX secolo.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Con le brevi introduzioni a ogni singola parrocchia, l’autore in seguito tratta tutti i sacerdoti i quali erano nella storia oppure sono ora in servizio, sia come i parroci, sia come i loro cooperatori spirituali (cappellani, vicari, catechisti), nelle menzionate otto parrocchie del decanato di Čazma. L’autore tratta anche tutti i sacerdoti che provengono di queste parrocchie. Così, con questa opera l’autore ci offre una moltitudine di biografie delle persone che sono importanti per la storia delle singole parrocchie, ma molti di loro anche per la storia ecclesiastica e per la storia croata generale.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dopo questa principale e centrale parte del libro, segue l’elenco delle fonti archivistiche e della letteratura, con le quali si era servito l’autore scrivendo questo libro. Nel libro viene riportato l’ampio e unico indice delle persone, dei luoghi e concetti.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduzione di Stjepan Razum zc</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova / Index personarum, locorum et rerum, str. 489-552.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 553-555.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><img class="alignleft size-full wp-image-780" alt="knjiga_kozul2007_3" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_3.jpg" width="216" height="309" /></strong>Stjepan KOŽUL <br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />DioIII. Čazmanski dekanat.<br /></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2007.<br />556 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 280 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-iii-cazmanski-dekanat/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio II. Cirkvenski dekanat.</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-ii-cirkvenski-dekanat/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-ii-cirkvenski-dekanat/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Sep 2007 01:31:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelovar]]></category>
		<category><![CDATA[Crikvenski dekanat]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=784</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">Iz tiska su 20. rujna 2007. izišla četiri sveska knjige Stjepana KOŽULA: <strong>Svećenici bjelovarskoga kraja</strong>. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb 2007.: <strong>Dio I. Bjelovarski dekanat</strong>, 870 stranica; <strong>Dio II. Cirkvenski dekanat</strong>, 568 stranica; <strong>Dio III. Čazmanski dekanat</strong>, 556 stranica, te <strong>Dio IV. Garešnički dekanat</strong>, 446 stranica. To su deseta do trinaesta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjiga je 300,00, 280,00, 280,00 i 240,00 kuna. Mogu se nabaviti narudžbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27. </p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h5><img class="alignleft size-full wp-image-785" alt="knjiga_kozul2007_2" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_2.jpg" width="216" height="306" />Niz: Radovi, knj. 11. Zagreb 2007.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL<br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />Dio II. Cirkvenski dekanat.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb 2007., 568 stranica. <br />ISBN 978-953-6729-15-9 (cjelina); ISBN 978-953-6729-17-3 (dio II.). <br />Cijena: 280,00 kuna.</p>
<h5 class="sadrzaj1raz" style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Riječ urednika (dr. Stjepan Razum), str. 5. &#8211; 6.</p>
<p class="sadrzaj1">II. CIRKVENSKI DEKANAT, str. 7-10.</p>
<p class="sadrzaj2">U Kalničkom arhiđakonatu, str. 7.</p>
<p class="sadrzaj2">Cirkvenski ili Čvrstečki kotar unutar velikoga Bjelovarskoga kotara, str. 7.</p>
<p class="sadrzaj2">Samostalni Cirkvenski kotar, str. 8.</p>
<p class="sadrzaj2">Dekani Cirkvenskoga kotara, str. 9.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Nazočnost franjevaca i pavlina, str. 9.</p>
<p class="sadrzaj1">1. CIRKVENA, str. 11-120.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Cirkveni, str. 12-56.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje (župe Cirkvena i Bontuševec), str. 12.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Cirkveni, str. 12.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Cirkveni, str. 57-113.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Cirkvena, str. 114-120.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 114.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) Razdoblje obnovljene župe, str. 114.</p>
<p class="sadrzaj1">2. CAREVDAR, str. 121-149.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Carevdaru, str. 122-143.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predhodne župe (Bošnjani, Velike Sesvete, Trema), str. 122.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Nova župa u Carevdaru (Oslovica, Carovdar), str. 122.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Carevdaru, str. 144-147.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Carevdar, str. 148-149.</p>
<p class="sadrzaj1">3. ĐURĐIC, str. 151-226.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Tremi i Đurđicu, str. 152-194.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Župnici župe Sv. Julijane u Tremi, str. 152-165.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Predtursko razdoblje župe Sv. Jurja u Đurđicu (Lemešu), str. 166.</p>
<p class="sadrzaj3">c) Obnovljena župa sv. Jurja u Đurđicu (Lemešu), str. 166-194.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Đurđicu (Lemešu), str. 195-223.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Đurđic, str. 224-226.</p>
<p class="sadrzaj1">4. ROVIŠĆE, str. 227-278.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Rovišću, str. 228-256.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 228.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Rovišću, str. 228.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Rovišću, str. 257-270.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Rovišće, str. 271-278.</p>
<p class="sadrzaj3">a) U srednjem vijeku, str. 271.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) U novije doba, str. 273.</p>
<p class="sadrzaj1">5. SVETI IVAN ŽABNO, str. 279-346.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici, str. 280-319.</p>
<p class="sadrzaj3">a) U župi Bl. Dj. Marije u Hagnju, str. 280.</p>
<p class="sadrzaj3">b) U župi Sveti Ivan Žabno u predtursko vrijeme, str. 280.</p>
<p class="sadrzaj3">c) U obnovljenoj župi Sveti Ivan Žabno, str. 281.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Svetom Ivanu Žabnu, str. 320-340.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Sveti Ivan Žabno, str. 341-346.</p>
<p class="sadrzaj1">6. SVETI PETAR ČVRSTEC, str. 347-396.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Svetom Petru Čvrstecu, str. 348-373.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 348.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Svetom Petru Čvrstecu, str. 348.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Svetom Petru Čvrstecu, str. 374-392.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Sveti Petar Čvrstec, str. 393-396.</p>
<p class="sadrzaj1">7. ZRINSKI TOPOLOVAC, str. 397-469.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Zrinskom Topolovcu, str. 398-424.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 398.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Zrinskom Topolovcu, str. 398.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Zrinskom Topolovcu, str. 425-462.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Zrinski Topolovac, str. 463-469.</p>
<p class="sadrzaj1">Izvori i literatura, str. 471-486.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Izvori, str. 471.</p>
<p class="sadrzaj2">I. Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu (Nadbiskupski i Kaptolski arhiv), str. 471.</p>
<p class="sadrzaj2">II. Pregled matičnih knjiga rimokatolika u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Bjelovaru, Nadbiskup­skom arhivu u Zagrebu, matičnim uredima i župnim uredima, prema pojedinim župama Cirkvenskoga dekanata, str. 475.</p>
<p class="sadrzaj2">III. Župni arhivi (ŽA): Župne spomenice župa Cirkvenskoga dekanata, str. 479.</p>
<p class="sadrzaj2">IV. Arhiv Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu (A.HFPSvĆM), str. 479.</p>
<p class="sadrzaj2raz">B. Važnija literatura, str. 479.</p>
<p class="sadrzaj1">Sažetci, str. 487-495.</p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id4091"  title="Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio II. Cirkvenski dekanat, str. 489-490.">Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio II. Cirkvenski dekanat, str. 489-490.</span><div id="target-id4091" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Šire bjelovarsko područje obuhvaća današnja četiri crkvena kotara ili dekanata: Bjelovarski dekanat, Cirkvenski dekanat, Čazmanski dekanat i Garešnički dekanat. Autor u svojim radovima naziva to područje “Bjelovar­ski kraj”. Tijekom povijesti, taj se kraj nalazio unutar dviju širih crkvenih jedinica, a to su Kalnički arhiđakonat i Čazmanski arhiđakonat, ali djelomi­čno i unutar Komarničkoga arhiđakonata. Cijelo područje pripadalo je i pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Godine 1999., autor je objavio knjigu “Sakralna umjetnost bjelovarskoga kraja”, a u ovom četverosveščanom djelu obrađuje i predstavlja svećenike toga istoga bjelovarskoga kraja. Djelo je, prema četiri dekanata, podijeljeno u četiri dijela ili sveska. U ovom drugom svesku obrađuje svećenike sljede­ćih sedam župa: Cirkvena, Carevdar, Đurđic, Rovišće, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec i Zrinski Topolovac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Zajednički opširan uvod, objavljen u prvom svesku, odnosi se i na ovaj drugi svezak, kao i na ostala dva sveska. Stoga autor ovdje započinje odmah s posebnim uvodom u kojem se iznosi povijesni pregled Cirkvenskoga dekanata. Na njegovu je području, kao i na području ostalih triju dekanata, uočljiv bujan crkveni i vjerski život u srednjem vijeku. Prodorom tursko-osmanlijske vojske u 16. stoljeću, taj je život prekinut i gotovo potpuno uništen. S osmanlijskom vlašću dolazi do miješanja stanovništva, pa su nekadašnja čista hrvatska sela s katoličkim življem naseljena tijekom vremena Vlasima pravoslavne vjere. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, počinje vrijeme naseljavanja i obnove, te slijedi mukotrpna i dugotrajna obnova crkvenoga života na tom području, od 17. do 19. stoljeća. O toj obnovi svjedoče zapisnici kanonskih pohoda kalničkih arhiđakona, kao i razni popisi župa i župnika. Na kraju ovog posebnog uvoda, autor donosi popis podarhiđakona ili dekana Cirkvenskoga dekanata, a ističe i nazočnost pavlina i franjevaca na tom području.</p>
<p class="sadrzaj3raz">S kratkim uvodima u pojedinu župu, autor dalje obrađuje sve svećenike koji su u povijesti i sadašnjosti službovali i službuju, bilo kao župnici, bilo kao njihovi duhovni pomoćnici (kapelani, vikari, vjeroučitelji), u navedenih sedam, župa Cirkvenskoga dekanata, kao i sve svećenike koji potječu iz tih župa. Tako nam autor ovim djelom pruža mnoštvo životopisa ljudi koji su značajni za povijest pojedinih župa, ali mnogi od njih i za opću hrvatsku i crkvenu povijest.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nakon toga glavnog i središnjeg dijela knjige, slijedi popis arhivskih izvora i literature kojima se autor služio kod pisanja ove knjige. Knjiga je opremljena opširnim, ali jedinstvenim kazalom osoba, mjesta i pojmova.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Urednik</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id1693"  title="Summary: Priests from the Bjelovar region. Part II. Cirkvena Deanery, str. 490-491.">Summary: Priests from the Bjelovar region. Part II. Cirkvena Deanery, str. 490-491.</span><div id="target-id1693" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">The wider Bjelovar area encompasses four church circuits or deaneries: Bjelovar, Cirkvena, Čazma and Garešnica. In this work, the author refers to this as the “Bjelovar region”. During the past this region was encompassed in two wider Church units: Kalnik Archdeaconry and Čazma Archdeaconry, partly inside it Komarnica Archdeaconry. The entire area belonged to the Zagreb Archdiocese and still does.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In 1999 the author released a book entitled, “Sacral Art in the Bjelovar region”. In this four volume work he deals with and presents priests from this same region. The work is divided into four volumes, one each for each deanery. The second volume deals with the priests of the seven following parishes: Cirkvena, Carevdar, Đurđic, Rovišće, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec and Zrinski Topolovac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In a broad introduction in the first volume, it equally applies to the second, third and fourth volume. Therefore, the author immediately begins with a special introduction in which the Cirkvena Deanery. A lively religious life was evident in the Middle Ages in this region and the other three areas overall during the Middle Ages. With the insurgence of the Turkish-Ottoman Empire in the 16th century that life was abruptly interrupted and virtually destroyed. With Turkish rule the population began to mix and one-time pure Croatia villages with an entire Catholic population were inhabited by Orthodox refugees. Following the Karlovci peace treaty in 1699, a period of reconstruction and renewal began followed by the laborious task of renewing Church life in that region in the 17th to the 19th century. Many documents witness this period of reconstruction and renewal with cannon visits by Kalnik Archdeacons and various lists of parishes and parishioners. In concluding this introduction the author presents a list of under-archdeacons or deans in the Cirkvena Deanery. He highlight the Pauline nad Franciscan fathers in that area as well.</p>
<p class="sadrzaj3raz">With a brief introduction of each parish the author lists every priest in history to this day who served in the parish as the parish priest or spiritual assistant (chaplain, vicar, religious instructor), for each of the svene aforementioned parishes in the Cirkvena Deanery as well as all the priests that emerged from these parishes. In this way the author offers a multitude of biographies of the people that were important to the history of individual parishes and many of them were even more significant to the entire Croatian Church or Church history at all.</p>
<p class="sadrzaj3raz">After the main part of the book there is a broad list of archival sources and literature which the author referred to when writing this book. This book is so equipped with a broad but unique index of people, places and notions.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Translated by s. Anđelita Šokić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id3474"  title="Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 2 – Le décanat de Cirkvena, str. 491-492.">Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 2 – Le décanat de Cirkvena, str. 491-492.</span><div id="target-id3474" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">La région de Bjelovar regroupe aujourd’hui quatre circonscriptions ecclésiastiques ou décanats: ceux de Bjelovar, de Cirkvena, de Čazma et de Garešnica. Au fil de ses ouvrages, l’auteur donne à ce territoire le nom de “pays de Bjelovar”. A travers l’histoire, ce pays se vit incorporer dans d’anciennes unités administratives bien plus grandes que ne le sont les décanats actuels, à savoir dans les archidiaconats de Kalnik et de Čazma, et en partie également dans celui de Komarnica. L’ensemble du territoire faisait partie, et le fait encore aujourd’hui, de l’archevêché de Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">En l’an 1999, l’auteur publia l’ouvrage intitulé “L’art sacré du pays de Bjelovar”. Cette fois-ci, au fil des quatre tomes du présent ouvrage, il présente les prêtres de ce même pays. L’ouvrage est réparti, par parallélisme avec les quatre décanats, en quatre parties ou volumes. Dans ce deuxième volume l’auteur évoque les prêtres des 7 paroisses suivantes: Cirkvena, Carevdar, Đurđic, Rovišće, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec et Zrinski Topolovac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Une commune introduction exhaustive, publiée dans le premier volume, se réfère également à ce deuxième tome de l’ouvrage, ainsi qu’aux deux autres qui suivent. Par suite, l’auteur entame le présent tome avec une introduction spéciale où l’on trouvera le précis historique du décanat de Cirkvena. Ce territoire, ainsi que celui des trois autres décanats, témoigna, durant le Moyen Age, d’une riche vie ecclésiastique et religieuse. L’irruption des troupes ottomanes au 16e siècle mit brusquement fin à cette vie, qui fut, par la suite, presque entièrement anéantie. Avec le gouverne­ment ottoman la composition de la population subit des changements. Ainsi, des villages jadis purement croates et catholiques furent peuplés par des populations de confession orthodoxe, les Valaques. Avec la signature du traité de paix à Karlowitz, en 1699, commence la période de repeuplement et de reconstruction, suivie, du 17e au 19e siècle, par un long et pénible processus de renouveau de la vie ecclésiastique sur ce territoire. Les procès-verbaux des visites canoniques effectuées par les archidiacres de Kalnik, ainsi que diverses listes de paroisses et de curés, constituent autant de témoins de ce renouveau. A la fin de cette introduction spéciale, l’auteur dresse la liste des sous-archidiacres ou doyens du décanat de Cirkvena, en mettant en valeur la présence des ordres paulien et franciscain sur son territoire.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Faisant précéder d’une petite introduction les chapitres consacrés aux paroisses particulières du décanat de Cirkvena, l’auteur poursuit son sujet en présentant la vie et l’oeuvre des prêtres qui exerçaient, à travers l’histoire, leur service pastoral dans les 7 paroisses élaborées dans l’ouvrage, et de ceux qui le font aujourd’hui, soit dans le rôle de curés, soit dans celui de leurs assistants (chapelains, vicaires, catéchistes), en n’oubliant pas d’y retracer également le parcours des prêtres originaires desdites paroisses. Ainsi, avec cet ouvrage, l’auteur nous fournit un grand nombre de biographies des personnages ayant marqué l’histoire des paroisses particu­lières, mais également, pour certains d’entre eux, ayant de grands mérites pour l’histoire générale et l’histoire ecclésiastique de l’espace historique croate.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La partie centrale du livre est suivie d’une liste exhaustive des sources archivistiques et de la bibliographie dont l’auteur s’était servi dans sa rédaction. Le livre est également doté d&#8217;un index détaillé regroupant en un même endroit personnages, lieux et termes spécifiques.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduit par Jelena Puškarić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id9939"  title="Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil II. Dekanat Cirkvena, str. 493-494.">Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil II. Dekanat Cirkvena, str. 493-494.</span><div id="target-id9939" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Die weitere Umgebung von Bjelovar umfasst die vier heutigen kirchlichen Bezirke oder Dekanate: Dekanat Bjelovar, Cirkvena, Čazma und Garešnica. Der Autor bezeichnet dieses Gebiet in seinen Arbeiten als “Bjelovarer Gegend”. Im Verlauf der Geschichte befand sich diese Gegend innerhalb von zwei grösseren krichlichen Verwaltungseinheiten, und das sind Archidiakonate Kalnik und Čazma, aber teilweise auch Komarnica. Das ganze Gebiet gehörte und gehört zu dem Zagreber Erzbistums.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Im Jahr 1999 hat der Autor das Buch “Sakrale Kunst der Bjelovarer Gegend” veröffentlicht, und in diesem Werk in vier Bänden werden die Priester dieser Gegend dargestellt. Das Werk ist, nach vier Dekanaten, in vier Teile oder Bände gegliedert. In diesem zweiten Band werden die Priester aus folgenden sieben Pfarreien vorgestellt: Cirkvena, Carevdar, Đurđic, Rovišće, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec und Zrinski Topolovac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Die einheitliche ausführliche Einleitung, die im ersten Band veröffentlicht wurde, bezieht sich sowohl auf diesen, als auch auf zwei andere Bände. Deswegen beginnt der Autor hier gleich mit der besonderen Einleitung zum zweiten Band, die die Geschichte des Dekanats Cirkvena im Überblick enthält. Auf seinem Gebiet hat sich im Mittelalter, wie auch in anderen drei Dekanaten, ein reiches kirchliches und religiöses Leben entwickelt. Mit dem Einfall des türkisch-osmanischen Heeres im 16. Jh, wurde es abgebrochen und fast völlig zerstört. Durch die osmanische Herrschaft kommt zur Mischung der Bevölkerung und so wurden die rein katholischen Dörfer allmälich mit orthodoxen Walachen angesiedelt. Nach dem Karlowitzer Frieden im Jahr 1699, beginnt die Zeit der Ansiedelung und Erneuerung, ein müsahmer und langwieriger Ausbau des Kirchenlebens auf diesem Gebiet von 17. bis 19. Jh. Über diese Erneuerung zeugen die Protokolle der kanonischen Visitationen der Kalniker Archidiakonen, sowie verschiedene Verzeichnisse von Pfarreien und Pfarrern. Am Ende dieser besonderen Einleitung bringt der Autor das Verzeichnis von Dekanen des Dekanats Cirkvena, und erwähnt auch die Anwesenheit von Paulinern und Franziskanern auf diesem Gebiet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In kurzen Einleitungen für jede einzelne Pfarrei wurden weiter alle Priester, die in den erwähnten sieben Pfarreien des Dekanats Cirkvena, ihren Dienst in der Geschichte und der Gegenwart, entweder als Pfarrer oder als ihre Hilfsgeistlichen (Kaplane, Vikare, Katecheten), leisteten und leisten, aber auch alle Priester, die aus ihnen stammen, bedacht. So macht uns der Autor durch dieses Werk mit einer Vielzahl von Lebensläufen von Menschen bekannt, die nicht nur für die Geschichte einzelner Pfarreinen, sonder auch für die allgemeine kroatische und kirchliche Geschichte von Bedeutung sind.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nach diesem Haupt- und zentralen Teil des Buches, folgt das Verzeichnis von archivalischen Quellen und der Literatur, bei denen sich der Autor beim Verfassen dieses Buches bediente. Das Buch ist mit einem ausführlichen aber einheitlichen Personen-, Orts-, und Begriffsindex ausgestattet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Übersetzung Danijela Marjanić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2raz"><span class="collapseomatic " id="id9437"  title="Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte II. Il decanato di Cirkvena, str. 494-495.">Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte II. Il decanato di Cirkvena, str. 494-495.</span><div id="target-id9437" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Il territorio più ampio di Bjelovar comprende i quattro odierni distretti ecclesiastici o decanati: il decanato di Bjelovar, il decanato di Cirkvena, il decanato di Čazma e il decanato di Garešnica. L’autore nei suoi lavori chiama questo territorio “la regione di Bjelovar”. Durante la storia, questa regione si trovava dentro due unità ecclesiastiche più ampie, e queste sono l’arcidiaconato di Kalnik e l’arcidiaconato di Čazma, però in parte anche dentro l’arcidiaconato di Komarnica. Tutto il territorio fa parte dell’arci­diocesi di Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nell’anno 1999, l’autore ha pubblicato il libro “L’arte sacra della regione di Bjelovar”, e in questa opera in quattro volumi presenta i sacerdoti di questa stessa regione di Bjelovar. L’opera è, secondo i quattro decanati, suddivisa in quattro parti oppure volumi. Nel secondo volume tratta dei sacerdoti delle seguenti sette parrocchie: Cirkvena, Carevdar, Đurđic, Rovišće, Sveti Ivan Žabno / San Giovanni Žabno, Sveti Petar Čvrstec / San Pietro Čvrstec e Zrinski Topolovac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">L’introduzione ampia e unitaria per tutti i quattro volumi, pubblicata nel primo volume, riguarda anche questo secondo volume, come anche altri due volumi. Perciò, l’autore qui comincia subito con l’introduzione speciale nella quale si espone il quadro storico del decanato di Cirkvena. Nel suo territorio, come anche nel territorio degli altri tre decanati, è evidente l’abbondante vita ecclesiastica e religiosa nel medioevo. Con l’avanzata dell’esercito turco-ottomano nel Cinquecento, questa vita è interrotta e quasi completamente distrutta. Con il potere ottomano viene mescolata la popolazione, fino a punto che i paesi croati, cattolici, vengono colonizzati dai Valacchi della fede ortodossa. Dopo la pace di Karlovci nell’anno 1699 comincia tempo della colonizzazione e del rinnovo, e segue il paziente e lungo rinnovo della vita ecclesiastica in questo territorio, dal Seicento fino all’Ottocento. Di questo rinnovo testimoniano i verbali delle visite canoniche degli arcidiaconi di Kalnik, come anche i diversi elenchi delle parrocchie e dei parroci. Alla fine di questa introduzione speciale, l’autore porta l’elenco dei sottoarcidiaconi o decani del decanato di Cirkvena e mette in rilievo la presenza dei religiosi di San Paolo primo eremita e dei francescani in questo territorio.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Con le brevi introduzioni a ogni singola parrocchia, l’autore in seguito tratta tutti i sacerdoti i quali erano nella storia oppure sono ora in servizio, sia come i parroci, sia come i loro cooperatori spirituali (cappellani, vicari, catechisti), nelle menzionate sette parrocchie del decanato di Cirkvena. L’autore tratta anche tutti i sacerdoti che provengono di queste parrocchie. Così, con questa opera l’autore ci offre una moltitudine di biografie delle persone che sono importanti per la storia delle singole parrocchie, ma molti di loro anche per la storia ecclesiastica e per la storia croata generale.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dopo questa principale e centrale parte del libro, segue l’elenco delle fonti archivistiche e della letteratura, con le quali si era servito l’autore scrivendo questo libro. Nel libro viene riportato l’ampio e unico indice delle persone, dei luoghi e concetti.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduzione di Stjepan Razum zc</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova / Index personarum, locorum et rerum, str. 497-562.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 563-565.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Djela dr. Stjepana Kožula u izdanju Društva za povjesnicu Zagre­bačke nadbiskupije “Tkalčić”, str. 567-568.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><img class="alignleft size-full wp-image-785" alt="knjiga_kozul2007_2" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_2.jpg" width="216" height="306" /></strong>Stjepan KOŽUL <br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />Dio II. Cirkvenski dekanat.<br /></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2007.<br />568 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 280 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-ii-cirkvenski-dekanat/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio I. Bjelovarski dekanat.</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-i-bjelovarski-dekanat/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-i-bjelovarski-dekanat/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Sep 2007 00:52:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelovar]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelovarski dekanat]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=787</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">Iz tiska su 20. rujna 2007. izišla četiri sveska knjige Stjepana KOŽULA: <strong>Svećenici bjelovarskoga kraja</strong>. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb 2007.: <strong>Dio I. Bjelovarski dekanat</strong>, 870 stranica; <strong>Dio II. Cirkvenski dekanat</strong>, 568 stranica; <strong>Dio III. Čazmanski dekanat</strong>, 556 stranica, te <strong>Dio IV. Garešnički dekanat</strong>, 446 stranica. To su deseta do trinaesta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjiga je 300,00, 280,00, 280,00 i 240,00 kuna. Mogu se nabaviti narudžbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27. </p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h5><img class="alignleft size-full wp-image-788" alt="knjiga_kozul2007_1" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_1.jpg" width="223" height="312" />Niz: Radovi, knj. 10. Zagreb 2007.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL<br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />Dio I. Bjelovarski dekanat.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb 2007., 870 stranica. <br />ISBN 978-953-6729-15-9 (cjelina); ISBN 978-953-6729-16-6 (dio I.) <br />Cijena: 300,00 kuna.</p>
<h5 style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Riječ urednika (dr. Stjepan Razum), str. 5. &#8211; 7.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Ocjena rukopisa (1) (dr. Agneza Szabo), str. 8-10.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Ocjena rukopisa (2) (dr. Juraj Kolarić), str. 11-12.</p>
<p class="sadrzaj1">Uvod, str. 13. &#8211; 23.</p>
<p class="sadrzaj2">Povod i okolnosti istraživanja, str. 13.</p>
<p class="sadrzaj2">Svećeničko poslanje i opasnosti, str. 15.</p>
<p class="sadrzaj2">Nismo gospodari, nego sluge, str. 17.</p>
<p class="sadrzaj2">Mučenici Zagrebačke crkve, str. 18.</p>
<p class="sadrzaj2">Prijetvornost prikrivenih komunista, str. 19.</p>
<p class="sadrzaj2">Osuda komunizma i komunističkih zločina, str. 21.</p>
<p class="sadrzaj2">Istina obvezuje, str. 21.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Kristovi svećenici, str. 23.</p>
<p class="sadrzaj1">I. BJELOVARSKI DEKANAT, str. 25-34.</p>
<p class="sadrzaj2">Razdoblje tursko-osmanlijskog nasrtaja, str. 25.</p>
<p class="sadrzaj2">Miješanje stanovništva, str. 26.</p>
<p class="sadrzaj2">Prvi kanonski pohodi župama, str. 27.</p>
<p class="sadrzaj2">Osnutak Bjelovara, str. 27.</p>
<p class="sadrzaj2">Građanski i vojni dio Kalničkoga arhiđakonata, str. 27.</p>
<p class="sadrzaj2">Popis župa iz 1730. godine, str. 28.</p>
<p class="sadrzaj2">Popis župnika i župa iz 1751. godine, str. 29.</p>
<p class="sadrzaj2">Crkveni kotari tijekom 18.-20. stoljeća, str. 30.</p>
<p><span class="sadrzaj2">Nove okolnosti, str. 32</span>.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Podarhiđakoni Bjelovarskoga kotara, str. 33.</p>
<p class="sadrzaj1">1. BJELOVAR &#8211; SV. TEREZIJA AVILSKA, str. 35-252.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici, str. 36-77.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 36.</p>
<p class="sadrzaj4">Jakobove Sredice, str. 36.</p>
<p class="sadrzaj4">Korenovo, str. 37.</p>
<p class="sadrzaj4">Gudovac, str. 37.</p>
<p class="sadrzaj4">Klokočevac, str. 37.</p>
<p class="sadrzaj4">Stare Plavnice, str. 37.</p>
<p class="sadrzaj4">Donja Česmica, danas Novoseljani, str. 38.</p>
<p class="sadrzaj4">Miletinec ili Miketinec, str. 38.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Novoosnovana župa u Bjelovaru, str. 38.</p>
<p class="sadrzaj4">Kapela, str. 38.</p>
<p class="sadrzaj4">Bjelovar, str. 38.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i vjeroučitelji u Bjelovaru, str. 78-207.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Bjelovar, str. 208-252.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Svećenici rođeni u Jakobovim Sredicama, str. 208.</p>
<p class="sadrzaj3raz">b) Svećenici rođeni u župi Bjelovar, str. 210.</p>
<p class="sadrzaj1">2. BJELOVAR &#8211; SV. ANA, str. 253-260.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici, str. 253-258.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje. Župnici nestalih župa: Gudovac, Hrgovljani, Klokočevac, Miletinec, Nove Plavnice, Stare Plavnice, str. 253.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Novoosnovana župa Svete Ane u Bjelovaru, str. 255.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani), str. 258.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz područja župe Sv. Ane u Bjelovaru, str. 259-260.</p>
<p class="sadrzaj1">3. BJELOVAR &#8211; SV. ANTUN PADOVANSKI, str. 261-277.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici kod Sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru, str. 263-270.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači kod Sv. Antuna u Bjelovaru, str. 271-276.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Duhovna zvanja iz župe Sv. Antuna u Bjelovaru, str. 277.</p>
<p class="sadrzaj1">4. CIGLENA, str. 279-310.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Cigleni, str. 279-298.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 279.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Župa u Cigleni, str. 280.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Cigleni, str. 299-307.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Ciglena, str. 308-310.</p>
<p class="sadrzaj1">5. KAPELA, str. 311-384.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici Kapele, str. 312-348.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 312.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa Kapela, str. 313.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Kapeli, str. 349-380.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Kapela, str. 381-384.</p>
<p class="sadrzaj1">6. NEVINAC, str. 385-504.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Međurači i Nevincu, str. 386-439.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje. Župnici župa Obrovnica, Sobočina, Otnja (Stari Pavljani), te Sv. Šimuna i Jude Tadeja, apostola, u Međurači, str. 386.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa Svetih Šimuna i Jude Apostola u Međurači, str. 387.</p>
<p class="sadrzaj3">c) Župnici župe Sv. Katarine u Nevincu, str. 397.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Međurači i Nevincu, str. 440-479.</p>
<p class="sadrzaj3">a) U župi Svetih Šimuna i Jude Apostola u Međurači, str. 440.</p>
<p class="sadrzaj3">b) U župi Sv. Katarine u Nevincu, str. 447.</p>
<p class="sadrzaj2">C. Svećenici rodom iz župe Međurača i Nevinac, str. 480-504.</p>
<p class="sadrzaj1">7. NOVA RAČA (RAČA), str. 505-570.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Novoj Rači, str. 506-529.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Predtursko razdoblje, str. 506.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Novoj Rači, str. 507.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Novoj Rači, str. 530-567.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Nova Rača, str. 567-570.</p>
<p class="sadrzaj1">8. ŠANDROVAC, str. 571-609.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Šandrovcu, str. 571-590.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Župe u predturskom razdoblju, str. 571.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Šandrovcu, str. 572.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Šandrovcu, str. 591-608.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Šandrovac, str. 609.</p>
<p class="sadrzaj1">9. TROJSTVO (VELIKO), str. 611-665.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Velikom Trojstvu, str. 612-642.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) i povremeni pomagači u Velikom Trojstvu, str. 643-661.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Veliko Trojstvo, str. 662-665.</p>
<p class="sadrzaj1">10. VELIKA PISANICA, str. 667-679.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici Velike Pisanice, str. 667-677.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Velikoj Pisanici, str. 677.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Velika Pisanica, str. 678-679.</p>
<p class="sadrzaj1">11. VELIKI GRĐEVAC, str. 681-717.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Župnici u Velikom Grđevcu, str. 683-708.</p>
<p class="sadrzaj3">a) Župe u predturskom razdoblju (Gordova, Kopačevac, Talovec, Gatalovec, Hotko i Račica), str. 683.</p>
<p class="sadrzaj3">b) Obnovljena župa u Velikom Grđevcu, str. 683.</p>
<p class="sadrzaj2">B. Duhovni pomoćnici (kapelani) u Velikom Grđevcu, str. 709-713.</p>
<p class="sadrzaj2raz">C. Svećenici rodom iz župe Veliki Grđevac, str. 714-717.</p>
<p class="sadrzaj1">Izvori i literatura, str. 719-751.</p>
<p class="sadrzaj2">A. Izvori, str. 719.</p>
<p class="sadrzaj2">I. Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu (Nadbiskupski i Kaptolski arhiv), str. 719.</p>
<p class="sadrzaj2">II. Pregled matičnih knjiga rimokatolika u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Bjelovaru, Nadbiskup­skom arhivu u Zagrebu, matičnim uredima i župnim uredima, prema pojedinim župama, str. 723.</p>
<p class="sadrzaj2">III. Župni arhivi (ŽA): Župne spomenice, str. 742.</p>
<p class="sadrzaj2">IV. Arhiv Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu (A.HFPSvĆM), str. 744.</p>
<p class="sadrzaj2raz">B. Važnija literatura, str. 745.</p>
<p class="sadrzaj1">Sažetci, str. 753-764.</p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id4713"  title="Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio I. Bjelovarski dekanat, str. 755-756.">Sažetak: Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio I. Bjelovarski dekanat, str. 755-756.</span><div id="target-id4713" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Šire bjelovarsko područje obuhvaća današnja četiri crkvena kotara ili dekanata: Bjelovarski dekanat, Cirkvenski dekanat, Čazmanski dekanat i Garešnički dekanat. Autor u svojim radovima naziva to područje “Bjelovar­ski kraj”. Tijekom povijesti, taj se kraj nalazio unutar dviju širih crkvenih jedinica, a to su Kalnički arhiđakonat i Čazmanski arhiđakonat, ali djelomi­čno i unutar Komarničkoga arhiđakonata. Cijelo područje pripadalo je i pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Godine 1999., autor je objavio knjigu “Sakralna umjetnost bjelovarskoga kraja”, a u ovom četverosveščanom djelu obrađuje i predstavlja svećenike toga istoga bjelovarskoga kraja. Djelo je, prema četiri dekanata, podijeljeno u četiri dijela ili sveska. U ovom prvom svesku obrađuje svećenike sljedećih 11 župa: Bjelovar-Sv. Terezija Avilska, Bjelovar-Sv. Ana, Bjelovar-Sv. Antun Padovanski, Ciglena, Kapela, Nevinac, Nova Rača, Šandrovac, Trojstvo (Veliko), Velika Pisanica i Veliki Grđevac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Autor u opširnom uvodu, koji je jedinstven za sve četiri knjige, iznosi povod i okolnosti istraživanja, piše o svećeničkom poslanju i opasnostima za to poslanje, koje se očituju u “lijevim” i “desnim” skretanjima s evanđeoskoga puta, te ustanovljuje da svećenici nisu gospodari, već sluge riječi Božje. Zatim podsjeća na mučenike slavne Zagrebačke crkve, koji su stradali najvećim dijelom od strane komunističkoga režima, te razotkriva prijetvornost prikrivenih komunista u današnjem vremenu. Žali zbog nedostatka osude komunizma i komunističkih zločina u Republici Hrvatskoj, koje je inače osudila Skupština Vijeća Europe, 25. siječnja 2006. Bez obzira na taj nedostatak, istina obvezuje cjelokupnu hrvatsku javnost, a posebno svećenike koji ju moraju promicati. Zbog te uloge, kao i zbog svoga cjelokupnoga svećeničkoga služenja, autor je napisao ovu knjigu i posvetio ju Kristovim svećenicima.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Slijedi posebni uvod u kojem se iznosi povijesni pregled Bjelovarskoga dekanata. Na njegovu je području, kao i na području ostalih triju dekanata, uočljiv bujan crkveni i vjerski život u srednjem vijeku. Prodorom tursko-osmanlijske vojske u 16. stoljeću, taj je život prekinut i gotovo potpuno uništen. S osmanlijskom vlašću dolazi do miješanja stanovništva, pa su nekadašnja čista hrvatska sela s katoličkim življem naseljena tijekom vremena Vlasima pravoslavne vjere. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, počinje vrijeme naseljavanja i obnove, te slijedi mukotrpna i dugotrajna obnova crkvenoga života na tom području, od 17. do 19. stoljeća. O toj obnovi svjedoče zapisnici kanonskih pohoda kalničkih arhiđakona, kao i razni popisi župa i župnika. Na kraju ovog posebnog uvoda, autor donosi popis podarhiđakona ili dekana Bjelovarskoga dekanata tijekom posljednjih dvaju stoljeća.</p>
<p class="sadrzaj3raz">S kratkim uvodima u pojedinu župu, autor dalje obrađuje sve svećenike koji su u povijesti i sadašnjosti službovali i službuju, bilo kao župnici, bilo kao njihovi duhovni pomoćnici (kapelani, vikari, vjeroučitelji), u navedenih 11 župa Bjelovarskoga dekanata, kao i sve svećenike koji potječu iz tih župa. Tako nam autor ovim djelom pruža mnoštvo životopisa ljudi koji su značajni za povijest pojedinih župa, ali mnogi od njih i za opću hrvatsku i crkvenu povijest.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nakon toga glavnog i središnjeg dijela knjige, slijedi opširan popis arhivskih izvora i literature kojima se autor služio kod pisanja ovih četiriju knjiga. U ovom prvom svesku objavljeni su, dakle, svi izvori, pa i oni koji se odnose na preostala tri dekanata. Knjiga je opremljena također opširnim, ali jedinstvenim kazalom osoba, mjesta i pojmova.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Urednik</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id2183"  title="Summary: Priests from the Bjelovar region. Part I. Bjelovar Deanery, str. 757-758.">Summary: Priests from the Bjelovar region. Part I. Bjelovar Deanery, str. 757-758.</span><div id="target-id2183" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">The wider Bjelovar area encompasses four church circuits or deaneries: Bjelovar, Cirkvena, Čazma and Garešnica. In this work, the author refers to this as the “Bjelovar region”. During the past this region was encompassed in two wider Church units: Kalnik Archdeaconry and Čazma Archdeaconry, partly inside it Komarnica Archdeaconry. The entire area belonged to the Zagreb Archdiocese and still does.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In 1999 the author released a book entitled, “Sacral Art in the Bjelovar region”. In this four volume work he deals with and presents priests from this same region. The work is divided into four volumes, one each for each deanery. The first volume deals with the priests of eleven parishes: Bjelovar-St. Therese of Avila, Bjelovar-St. Anne, Bjelovar-St. Anthony of Padua, Ciglena, Kapela, Nevinac, Nova Rača, Šandrovac, Trojstvo (Veliko), Velika Pisanica and Veliki Grđevac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In a broad introduction for all four books, the author describes the reasons and circumstances for this research – a priest’s mission and the threats to that mission which are noticed in “left” and “right” movements away from the Evangelical path and determines that priests are not lords but servants of God’s Word. He then recalls the martyrs of the Zagreb Church who on the most part fell victim to the Communist regime. He uncovers the threat of hidden communists of our times. He regrets that communism and its atrocities remain uncondemned in Croatia even though the Council of Europe did so on 25 January 2006. Regardless of this the truth obliges the entire Croatian public, particularly its priests, to promote this idea. Because of this role and their entire priestly mission the author felt the need to publish this book in honour of Christ’s priests.</p>
<p class="sadrzaj3raz">This is followed by a separate introduction with a historical review of the Bjelovar Deanery, a lively religious life was evident in this region and the Bjelovar area overall during the Middle Ages. With the insurgence of the Turkish-Ottoman Empire in the 16th century that life was abruptly interrupted and virtually destroyed. With Turkish rule the population began to mix and one-time pure Croatia villages with an entire Catholic population were inhabited by Orthodox refugees. Following the Karlovci peace treaty in 1699 a period of reconstruction and renewal began followed by the laborious task of renewing Church life in that region in the 17th to the 19th century. Many documents witness this period of reconstruction and renewal with cannon visits by Kalnik Archdeacons and various lists of parishes and parishioners. In concluding this introduction the author presents a list of under-archdeacons or deans in the Bjelovar Deanery over the past two centuries.</p>
<p class="sadrzaj3raz">With a brief introduction of each parish the author lists every priest in history to this day who served in the parish as the parish priest or spiritual assistant (chaplain, vicar, religious instructor), for each of the eleven parishes in the Bjelovar Deanery as well as all the priests that emerged from these parishes. In this way the author offers a multitude of biographies of the people that were important to the history of individual parishes and many of them were even more significant to the entire Croatian Church or Church history at all.</p>
<p class="sadrzaj3raz">After the main part of the book there is a broad list of archival sources and literature which the author referred to when writing these four books. The first volume therefore lists all the sources including those used for the remaining three volumes. The book is also equipped with a broad but unique index of people, places and notions.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Translated by s. Anđelita Šokić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id8879"  title="Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 1 – Le décanat de Bjelovar, str. 759-760.">Résumé: Les prêtres du pays de Bjelovar. Partie 1 – Le décanat de Bjelovar, str. 759-760.</span><div id="target-id8879" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">La région de Bjelovar regroupe aujourd’hui quatre circonscriptions ecclésiastiques ou décanats: ceux de Bjelovar, de Cirkvena, de Čazma et de Garešnica. Au fil de ses ouvrages, l’auteur donne à ce territoire le nom de “pays de Bjelovar”. A travers l’histoire, ce pays se vit incorporer dans d’anciennes unités administratives bien plus grandes que ne le sont les décanats actuels, à savoir dans les archidiaconats de Kalnik et de Čazma, et en partie également dans celui de Komarnica. L’ensemble du territoire faisait partie, et le fait encore aujourd’hui, de l’archevêché de Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">En l’an 1999, l’auteur publia l’ouvrage intitulé “L’art sacré du pays de Bjelovar”. Cette fois-ci, au fil des quatre tomes du présent ouvrage, il présente les prêtres de ce même pays. L’ouvrage est réparti, par parallélisme avec les quatre décanats, en quatre parties ou volumes. Dans le premier volume l’auteur évoque les prêtres des 11 paroisses suivantes: de la paroisse de Sainte-Thérèse-d’Avila à Bjelovar, de celles de Sainte-Anne et de Saint-Antoine-de-Padoue, les deux également ayant leur siège à Bjelovar, ensuite de celles de Ciglena, Kapela, Nevinac, Nova Rača, Šandrovac, Trojstvo (Veliko), Velika Pisanica et Veliki Grđevac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dans une introduction extensive, valable pour tous les quatre livres, l’auteur fait connaître sa motivation et les conditions où il avait poursuivi ses recherches, il écrit sur la vocation sacerdotale, les dangers qui menacent cette même vocation et qui se laissent voir dans toute forme de déviation, “gauche” aussi bien que “droite”, de la voie de l’Evangile. Il conclut que les prêtres ne sont pas des maîtres, mais des servants de la parole de Dieu. Ensuite il rappelle à la mémoire collective les martyrs de la célèbre Eglise de Zagreb, qui sont tombés victimes, pour le plus grand nombre d’eux, du régime communiste et dénonce l’hypocrisie des communistes deguisés dans le moment actuel. Il exprime son dépit du fait que ni le communisme ni ses crimes ne firent l’objet d’une condamnation officielle en Croatie, alors qu’ils furent condamnés par le Conseil de l’Europe à son assemblée du 25 janvier 2006. Malgré ce défaut, la vérité oblige tout le corps national croate, et en particulier les prêtres qui doivent la promouvoir. Vu ce rôle et le service sacerdotal en général, l’auteur écrivit ce livre et le dédia aux prêtres du Jésus-Christ.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Suit une introduction spéciale où l’on trouve le précis historique du décanat de Bjelovar. Ce territoire, ainsi que celui des trois autres décanats, témoigna, durant le Moyen Age, d’une riche vie ecclésiastique et religieuse. L’irruption des troupes ottomanes au 16e siècle mit brusquement fin à cette vie, qui fut, par la suite, presque entièrement anéantie. Avec le gouvernement ottoman la composition de la population subit des changements. Ainsi, des villages jadis purement croates et catholiques furent peuplés par des populations de confession orthodoxe, les Valaques. Avec la signature du traité de paix à Karlowitz, en 1699, commence la période de repeuplement et de reconstruction, suivie, du 17e au 19e siècle, par un long et pénible processus de renouveau de la vie ecclésiastique sur ce territoire. Les procès-verbaux des visites canoniques effectuées par les archidiacres de Kalnik, ainsi que diverses listes de paroisses et de curés, constituent autant de témoins de ce renouveau. A la fin de cette introduction spéciale, l’auteur dresse la liste des sous-archidiacres ou doyens du décanat de Bjelovar durant les deux derniers siècles.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Faisant précéder d’une petite introduction les chapitres consacrés aux paroisses particulières du décanat de Bjelovar, l’auteur poursuit son sujet en présentant la vie et l’oeuvre des prêtres qui exerçaient, à travers l’histoire, leur service pastoral dans les 11 paroisses élaborées dans l’ouvrage, et de ceux qui le font aujourd’hui, soit dans le rôle de curés, soit dans celui de leurs assistants (chapelains, vicaires, catéchistes), en n’oubliant pas d’y retracer également le parcours des prêtres originaires desdites paroisses. Ainsi, avec cet ouvrage, l’auteur nous fournit un grand nombre de biographies des personnages ayant marqué l’histoire des paroisses particulières, mais également, pour certains d’entre eux, ayant de grands mérites pour l’histoire générale et l’histoire ecclésiastique de l’espace historique croate.</p>
<p class="sadrzaj3raz">La partie centrale du livre est suivie d’une liste exhaustive des sources archivistiques et de la bibliographie dont l’auteur s’était servi dans la rédaction de son ouvrage. Dans ce premier volume l’auteur donc fait figurer toutes les sources utilisées, également celles qui concernent les trois autres décanats, à savoir ceux de Cirkvena, de Čazma et de Garešnica. A la fin du livre le lecteur trouvera un index détaillé regroupant personnages, lieux et termes spécifiques.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduit par Jelena Puškarić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id1411"  title="Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil I. Bjelovarer Dekanat, str. 761-762.">Zusammenfassung: Priester aus der Bjelovarer Gegend. Teil I. Bjelovarer Dekanat, str. 761-762.</span><div id="target-id1411" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Die weitere Umgebung von Bjelovar umfasst die vier heutigen kirchlichen Bezirke oder Dekanate: Dekanat Bjelovar, Cirkvena, Čazma und Garešnica. Der Autor bezeichnet dieses Gebiet in seinen Arbeiten als “Bjelovarer Gegend”. Im Verlauf der Geschichte befand sich diese Gegend innerhalb von zwei grösseren krichlichen Verwaltungseinheiten, und das sind Archidiakonate Kalnik und Čazma, aber teilweise auch Komarnica. Das ganze Gebiet gehörte und gehört zu dem Zagreber Erzbistums.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Im Jahr 1999 hat der Autor das Buch “Sakrale Kunst der Bjelovarer Gegend” veröffentlicht, und in diesem Werk in vier Bänden werden die Priester dieser Gegend dargestellt. Das Werk ist, nach vier Dekanaten, in vier Teile oder Bände gegliedert. In diesem ersten Band werden die Priester aus folgenden elf Pfarreien vorgestellt: Bjelovar-Hl. Teresa von Avila, Bjelovar-Hl. Ana, Bjelovar-Hl. Antonius von Padua, Ciglena, Kapela, Nevinac, Nova Rača, Šandrovac, Trojstvo (Veliko), Velika Pisanica und Veliki Grđevac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In seiner ausführlichen Einleitung, die einheitlich für alle vier Bände ist, hat der Autor die Beweggründe und Umstände der Forschung dargelegt, sowie über die priesterliche Sendung und mit ihr verbundenen Gefahren, die sich in “linken” und “rechten” Abweichungen vom evangelischen Weg offenbaren würden, geschrieben. Er stellte fest, dass die Priester nicht die Herrscher, sonder die Diener des Wortes Gottes seien. Dann erinnert er an die Märtyrer der ruhmvollen Zagreber Kirche, für deren Mehrheit das kommunistische Regime zum Verhängnis wurde, und enthüllt die Verstel­lung verborgener Kommunisten in der Gegenwart. Er bedauert die unzulängliche Kritik des Kommunismus und seiner Verbrechen in Republik Kroatien, die aber sonst die Parlamentarische Versammlung des Europarates am 25. Januar 2006, verurteilte. Aber ohne Rücksicht auf diese Unzuläng­lichkeit, würde die Wahrheit die ganze kroatische Öffentlichkeit auf ihre Förderung, und besonders die Priester, verpflichten. Deswegen, und wegen seines ganzen Priesterdienstes, hat der Autor dieses Buch geschrieben und den Priestern des Christus gewidmet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Es folgt dann eine besondere Einleitung mit der Geschichte des Bjelovarer Dekanats im Überblick, auf dessen Gebiet, wie auch in anderen drei Dekanaten, sich im Mittelalter ein reiches kirchliches und religiöses Leben entwickelte. Mit dem Einfall des türkisch-osmanischen Heeres im 16. Jh, wurde es abgebrochen und fast völlig zerstört. Durch die osmanische Herrschaft kommt zur Mischung der Bevölkerung und so wurden die rein katholischen Dörfer allmälich mit orthodoxen Walachen angesiedelt. Nach dem Karlowitzer Frieden im Jahr 1699, beginnt die Zeit der Ansiedelung und Erneuerung, ein müsahmer und langwieriger Ausbau des Kirchenlebens auf diesem Gebiet von 17. bis 19. Jh. Über diese Erneuerung zeugen die Protokolle der kanonischen Visitationen der Kalniker Archidiakonen, sowie verschiedene Verzeichnisse von Pfarreien und Pfarrern. Am Ende dieser besonderen Einleitung bringt der Autor das Verzeichnis von Dekanen des Bjelovarer Dekanats der letzten zwei Jahrhunderte.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In kurzen Einleitungen für jede einzelne Pfarrei wurden alle Priester, die in den erwähnten elf Pfarreien des Bjelovarer Dekanats, ihren Dienst in der Geschichte und der Gegenwart, entweder als Pfarrer oder als ihre Hilfsgeistlichen (Kaplane, Vikare, Katecheten), leisteten und leisten, aber auch alle Priester, die aus ihnen stammen, bedacht. So macht uns der Autor durch dieses Werk mit einer Vielzahl von Lebensläufen von Menschen bekannt, die nicht nur für die Geschichte einzelner Pfarreinen, sonder auch für die allgemeine kroatische und kirchliche Geschichte von Bedeutung sind.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nach diesem Haupt- und zentralen Teil des Buches, folgt ein umfangreiches Verzeichnis von archivalischen Quellen und Literatur, bei denen sich der Autor beim Verfassen dieser vier Bücher bediente. In diesem ersten Band sind also alle Quellen veröffentlicht, auch die, die sich auf die drei restlichen Dekanate beziehen. Das Buch ist auch mit einem ausführlichen aber einheitlichen Personen-, Orts-, und Begriffsindex ausgestattet.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Übersetzung Danijela Marjanić</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2raz"><span class="collapseomatic " id="id5790"  title="Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte I. Il decanato di Bjelovar, str. 763-764.">Sommario: I sacerdoti della regione di Bjelovar. Parte I. Il decanato di Bjelovar, str. 763-764.</span><div id="target-id5790" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Il territorio più ampio di Bjelovar comprende i quattro odierni distretti ecclesiastici o decanati: il decanato di Bjelovar, il decanato di Cirkvena, il decanato di Čazma e il decanato di Garešnica. L’autore nei suoi lavori chiama questo territorio “la regione di Bjelovar”. Durante la storia, questa regione si trovava dentro due unità ecclesiastiche più ampie, e queste sono l’arcidiaconato di Kalnik e l’arcidiaconato di Čazma, però in parte anche dentro l’arcidiaconato di Komarnica. Tutto il territorio fa parte dell’arci­diocesi di Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nell’anno 1999, l’autore ha pubblicato il libro “L’arte sacra della regione di Bjelovar”, e in questa opera in quattro volumi presenta i sacerdoti di questa stessa regione di Bjelovar. L’opera è, secondo i quattro decanati, suddivisa in quattro parti oppure volumi. Nel primo volume tratta dei sacerdoti delle seguenti 11 parrocchie: Bjelovar &#8211; Santa Teresa d’Avila, Bjelovar &#8211; Sant’Anna, Bjelovar &#8211; San Antonio di Padua, Ciglena, Kapela / Capella, Nevinac, Nova Rača / Nuova Rača, Šandrovac, Trojstvo (Veliko) / Trinità (Magna), Velika Pisanica / Magna Pisanica e Veliki Grđevac / Magno Grđevac.</p>
<p class="sadrzaj3raz">L’autore nell’introduzione ampia, unitaria per tutti i quattro volumi, espone il motivo e le circostanze della ricerca, scrive della missione sacerdotale e dei pericoli per questa missione, i quali si manifestano nelle deviazioni “sinistre” e “destre” dal cammino evangelico, e constata il fatto che i sacerdoti non sono padroni ma servi della parola di Dio. Poi richiama alla mente i martiri dell’alma Chiesa di Zagreb, i quali sono rimasti vittime nella parte maggiore del regime comunista, e svela l’ipocrisia dei comunisti nascosti nel tempo odierno. Si rammarica della mancanza di condanna del comunismo e dei crimini comunisti nella Repubblica Croazia, i quali sono stati condannati, altrimenti, dall’Assemblea del Consilio Europeo, il 25 gennaio 2006. Nonostante questa mancanza, la verità obbliga tutto il pubblico croato e specialmente i sacerdoti i quali la devono promuovere.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Segue l’introduzione speciale nella quale si espone il quadro storico del decanato di Bjelovar. Nel suo territorio, come anche nel territorio degli altri tre decanati, è evidente l’abbondante vita ecclesiastica e religiosa nel medioevo. Con l’avanzata dell’esercito turco-ottomano nel Cinquecento, questa vita è interrotta e quasi completamente distrutta. Con il potere ottomano viene mescolata la popolazione, fino a punto che i paesi croati, cattolici, vengono colonizzati dai Valacchi della fede ortodossa. Dopo la pace di Karlovci nell’anno 1699 comincia tempo della colonizzazione e del rinnovo, e segue il paziente e lungo rinnovo della vita ecclesiastica in questo territorio, dal Seicento fino all’Ottocento. Di questo rinnovo testimoniano i verbali delle visite canoniche degli arcidiaconi di Kalnik, come anche i diversi elenchi delle parrocchie e dei parroci. Alla fine di questa introduzione speciale, l’autore porta l’elenco dei sottoarcidiaconi o decani del decanato di Bjelovar durante gli ultimi due secoli.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Con le brevi introduzioni a ogni singola parrocchia, l’autore in seguito tratta tutti i sacerdoti i quali erano nella storia oppure sono ora in servizio, sia come i parroci, sia come i loro cooperatori spirituali (cappellani, vicari, catechisti), nelle menzionate 11 parrocchie del decanato di Bjelovar. L’autore tratta anche tutti i sacerdoti che provengono di queste parrocchie. Così, con questa opera l’autore ci offre una moltitudine di biografie delle persone che sono importanti per la storia delle singole parrocchie, ma molti di loro anche per la storia ecclesiastica e per la storia croata generale.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dopo questa principale e centrale parte del libro, segue l’ampio elenco delle fonti archivistiche e della letteratura, con le quali si era servito l’autore scrivendo questi quattro libri. In questo primo volume sono pubblicate, dunque, tutte le fonti, anche quelle che riguardano gli altri tre decanati. Nel libro viene riportato l’ampio e unico indice delle persone, dei luoghi e concetti.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduzione di Stjepan Razum zc</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova / Index personarum, locorum et rerum, str. 765-861.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 863-866.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Popis izdanja Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, str. 867-870.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"></strong><img class="alignleft size-full wp-image-788" alt="knjiga_kozul2007_1" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2007_1.jpg" width="223" height="312" />Stjepan KOŽUL <br />Svećenici bjelovarskoga kraja. <br />Dio I. Bjelovarski dekanat.<br /></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2007.<br />870 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 300 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-svecenici-bjelovarskoga-kraja-dio-i-bjelovarski-dekanat/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan RAZUM Dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog i prvi predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”.</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-razum-dr-stjepan-kozul-kanonik-prvostolnoga-kaptola-zagrebackog-i-prvi-predsjednik-drustva-za-povjesnicu-zagrebacke-nadbiskupije-tkalcic/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-razum-dr-stjepan-kozul-kanonik-prvostolnoga-kaptola-zagrebackog-i-prvi-predsjednik-drustva-za-povjesnicu-zagrebacke-nadbiskupije-tkalcic/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 23 Nov 2006 02:22:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Razum]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=791</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">z tiska je 23. studenoga 2006. izišla knjiga Stjepana RAZUMA: <strong>Dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog i prvi predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”</strong>. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb 2006., 424 stranice. To je deveta knjiga u knjižnom nizu “Radovi”. Cijena knjige je 200,00 kuna. Može se nabaviti narudžbenicom, brzoglasno ili osobno u sjedištu Društva, Zagreb, Kaptol 27. </p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h5><img class="alignleft size-full wp-image-792" alt="knjiga_razum" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_razum.jpg" width="232" height="325" />Niz: Radovi, knj. 9. Zagreb 2006.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan RAZUM <br />Dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog i prvi predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb 2006., 424 stranice. <br />ISBN 953-6729-14-8 ili 978-953-6729-14-2<br />Cijena: 200,00 kuna</p>
<h5 style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Prigodno slovo (Juraj Kolarić), str. 5-7.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Ocjena rukopisa (Zlatko Matijević), str. 8.</p>
<p class="sadrzaj1raz">0. Uvod, str. 11-12.</p>
<p class="sadrzaj1">I. Obitelj, str. 13-33.</p>
<p class="sadrzaj2">Rođenje i krštenje, str. 13.</p>
<p class="sadrzaj2">Obiteljski korijeni, str. 13.</p>
<p class="sadrzaj2">Prezime Kožul, str. 15.</p>
<p class="sadrzaj2">Prezime Spaić (Spajić), str. 17.</p>
<p class="sadrzaj2">Članovi rodbine Kožul, str. 17.</p>
<p class="sadrzaj2">Prezime Vukoja, str. 20.</p>
<p class="sadrzaj2">Članovi rodbine Vukoja i Pralas, str. 21.</p>
<p class="sadrzaj2">Uža obitelj dr. Stjepana Kožula, str. 26.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Djetinjstvo u Dautanu, str. 31.</p>
<p class="sadrzaj1">II. Školovanje, str. 35-61.</p>
<p class="sadrzaj2">Osnovna škola (1954.-1962.), str. 35.</p>
<p class="sadrzaj2">Nadbiskupsko dječačko sjemenište (1962.-1966.), str. 35.</p>
<p class="sadrzaj2">Interdijecezanska srednja škola za spremanje svećenika (1962.-1966.), str. 37.</p>
<p class="sadrzaj2">Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište (1966.-1972.), str. 40.</p>
<p class="sadrzaj2">Katolički bogoslovni fakultet (1966.-1972.), str. 41.</p>
<p class="sadrzaj2">Tečaj arhivistike i paleografije (1968.), str. 50.</p>
<p class="sadrzaj2">Sveti redovi, str. 50.</p>
<p class="sadrzaj2">Ispovjedno pravomoćje i druge bogoslužne ovlasti, str. 53.</p>
<p class="sadrzaj2">Poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (1972.-1974./1977.), str. 54.</p>
<p class="sadrzaj2">Tečaj talijanskoga (1972.-1974.) i njemačkoga jezika (1973.), str. 59.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Prva svećenička iskustva, str. 59.</p>
<p class="sadrzaj1">III. U središnjoj upravi Zagrebačke nadbiskupije, str. 63-164.</p>
<p class="sadrzaj2">Bilježnik i tajnik, str. 63.</p>
<p class="sadrzaj2">Intrige oko imenovanja za predavača na KBF-u, str. 66.</p>
<p class="sadrzaj2">Prvostolni propovjednik, str. 72.</p>
<p class="sadrzaj2">Propovjednik po župama, str. 75.</p>
<p class="sadrzaj2">Briga za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije (1984.-1999.), str. 75.</p>
<p class="sadrzaj2">Član odbora, vijeća i povjerenstva, te druge službe, str. 78.</p>
<p class="sadrzaj2">Stjepan Kožul i nadbiskup Franjo Kuharić, str. 104.</p>
<p class="sadrzaj2">Pomoćnik potrebnima (caritas), str. 107.</p>
<p class="sadrzaj2">Zmaj Nevinački (1990.-), str. 109.</p>
<p class="sadrzaj2">Praćen od strane komunističke vlasti (policijski osobnik ili dosje), str. 109.</p>
<p class="sadrzaj2">Predavač na institutima KBF-a (1993.-1998.), str. 111.</p>
<p class="sadrzaj2">Predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” (1996.-, 2006.), str. 118.</p>
<p class="sadrzaj2">Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog (1997.-), str. 123.</p>
<p class="sadrzaj2">Arhiđakon Bjelovarsko-kalničkog arhiđakonata (2001.-), str. 125.</p>
<p class="sadrzaj2">U pripremama za Drugu zagrebačko-nadbiskupijsku sinodu, str. 150.</p>
<p class="sadrzaj2">Suradnja s Hrvatskim radijom i televizijom (1993.-2005.), str. 152.</p>
<p class="sadrzaj2">Predstavljač knjiga, str. 153.</p>
<p class="sadrzaj2">Pisana djelatnost, str. 155.</p>
<p class="sadrzaj2">Neki zabilježeni javni nastupi, str. 156.</p>
<p class="sadrzaj2">Proslave, str. 161.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Priznanja, str. 163.</p>
<p class="sadrzaj1raz">IV. Zaključak, str. 165.</p>
<p class="sadrzaj1">PRILOZI, str. 167-340.</p>
<p class="sadrzaj2">Prilog I. Popis pisanih djela dr. Stjepana Kožula, str. 169-278.</p>
<p class="sadrzaj3">Godina 1973. (169), Godina 1974. (169), Godina 1975. (171), Godina 1976. (171), Godina 1977. (172), Godina 1978. (173), Godina 1979. (173), Godina 1980. (175), Godina 1981. (178), Godina 1982. (182), Godina 1983. (186), Godina 1984. (188), Godina 1985. (192), Godina 1986. (195), Godina 1987. (199), Godina 1988. (204), Godina 1989. (208), Godina 1990. (212), Godina 1991. (216), Godina 1992. (220), Godina 1993. (227), Godina 1994. (230), Godina 1995. (235), Godina 1996. (238), Godina 1997. (243), Godina 1998. (248), Godina 1999. (254), Godina 2000. (256), Godina 2001. (257), Godina 2002. (260), Godina 2003. (263), Godina 2004. (264), Godina 2005. (268), Godina 2006. (273).</p>
<p class="sadrzaj2">Razgovori, str. 276.</p>
<p class="sadrzaj2">Rukopisi, str. 277.</p>
<p class="sadrzaj2">Prilog II. Popis članaka i knjiga o dr. Stjepanu Kožulu, str. 279-340.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Godina 1971. (279), Godina 1972. (279), Godina 1977. (279), Godina 1978. (280), Godina 1979. (280), Godina 1980. (280), Godina 1981. (280), Godina 1982. (280), Godina 1983. (281), Godina 1984. (281), Godina 1985. (281), Godina 1986. (281), Godina 1987. (282), Godina 1988. (282), Godina 1989. (283), Godina 1990. (283), Godina 1991. (284), Godina 1992. (284), Godina 1993. (285), Godina 1994. (286), Godina 1995. (288), Godina 1996. (289), Godina 1997. (292), Godina 1998. (295), Godina 1999. (297), Godina 2000. (300), Godina 2001. (303), Godina 2002. (306), Godina 2003. (311), Godina 2004. (313), Godina 2005. (322), Godina 2006. (332).</p>
<p class="sadrzaj1">SAŽETCI, str. 341-362.</p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id4038"  title="Sažetak: Dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagreba­čkog i prvi predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić, str. 343-346.">Sažetak: Dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagreba­čkog i prvi predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić, str. 343-346.</span><div id="target-id4038" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul rodio se 15. prosinca 1947. u selu Dautan, župa Nevinac kraj Bjelovara. Sin je Grge i Ivke rođ. Vukoja. Pučku školu polazi u Dautanu (1954.-1958.) i Nevincu (1958.-1962.). Kao pitomac Nadbiskup­skoga dječačkog sjemeništa u Zagrebu na Šalati polazi klasičnu gimnaziju u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika (1962.-1966.). Kao pitomac Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu (1966.-1972.) mudroslovlje i bogoslovlje uči na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1966.-1972.). Istovremeno pohađa i završava tečaj arhivistike i paleografije u tadašnjem Arhivu Hrvatske, današnji Hrvatski državni arhiv (1968.). Svećenički red podijelio mu je nadbiskup Franjo Kuharić u zagrebačkoj prvostolnici 27. lipnja 1971.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Kao mladomisnik, u šestoj, pastirskoj godini studija, pomaže u više župa diljem Zagrebačke nadbiskupije: Čazma (14.-26.VII.1971.), Nevinac (VIII. 1971.), Davor i Slavonski Kobaš (VIII.1971.), Stara Ploščica, Belec (X. 1971.), Samarica (X.1971.), Velika Trnovitica (XI.1971.), ponovno Sama­rica (XI.1971.), Kutina (XII.1971.), te Zagreb-Retkovec (XII.1971.-IV. 1972.).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Kao mladom svećeniku, nadbiskup Kuharić daje mu službu u središnjoj upravi Zagrebačke nadbiskupije. Obnaša dugi niz godina bilježničku i tajničku službu kod raznih tijela. Bilježnik je Metropolitanskog duhovnog suda (1972.-1998.) i Nadbiskupskog ženidbenog suda u Zagrebu (1972.-1999.), te bilježnik i tajnik Nadbiskupskog duhovnog stola (1972.-1998.). Bilježnik je također u Biskupijskom sudištu za postupak proglašenja blaženim Ivana Merza (1973.-1986.). Službu bilježnika Nadbiskupskog duhovnog stola ili tajnika u Nadbiskupskom tajništvu obnaša skoro punih 26 godina. U najnovije vrijeme bio je bilježnik Međubiskupijskog prizivnog suda u Zagrebu (2000.-2005.), a sada je sudac kod istoga suda.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Uz redoviti rad, Stjepan Kožul najprije je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu magistrirao napisavši radnju “Povijest župe Nevinac” i položivši magistarski ispit 22. lipnja 1973., a zatim je na istom fakultetu doktorirao radnjom “Spomenici crkvene umjetnosti bjelovarskog područja”, koju je obranio 19. travnja 1977., a promaknut je 27. lipnja 1977.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul dvadeset i pet godina obavlja službu prvostolnog propovjednika (1977.-2002.). Tijekom tih 25 godina prvostolnica je bila dupkom ispunjena kod sv. Misa nedjeljama i blagdanima u 11,30 kada ih je on predvodio i propovijedao. Česti je propovjednik također po mnogim župama diljem Zagrebačke nadbiskupije. Tijekom devetogodišnje pro­slave hrvatskoga jubileja (1976.-1984.) održao je 1837 naručenih propo­vijedi, nagovora ili duhovnih obnova diljem Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Petnaest godina vodi brigu za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije (1984.-1999.). Najprije je čuvar (1984.-1987.), potom ravnatelj Dijecezan­skog muzeja (1987.-1999.), kao i predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije (1998.-1999.), te povjerenik u raznim poslovima oko kulturnih dobara.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul, tijekom svoje bilježničko-tajničke te, u najnovije vrijeme, kanoničke službe djelatan je u raznim odborima, vijećima i povjerenstvima. U većini odbora je član, a u nekima i tajnik. To su: Odbor za proslavu Svete godine 1974./75. (1974.-1975.), Arhivski odbor Zagrebačke nadbiskupije (1977.-1998.), Središnji odbori za Euharistijske kongrese u Zagrebačkoj nadbiskupiji (1981.-1984.), Odbor za stožerničku proslavu nadbiskupa Franje Kuharića (1983.), Odbor za proslavu Godine mladih u Zagrebu (VIII.-X.1985.), Dijecezanski odbor za proslavu Marijine godine (1987.), radna skupina za pripremu susreta mladih u Mariji Bistrici (III.-V.1990.), Odbor za pripremu proslave 900. obljetnice Zagrebačke nad/biskupije (1991.-), Odbor za pripremu izložbe “Sakralna umjetnost Zagrebačke nadbiskupije” (1994.), Svećeničko vijeće Zagrebačke nadbisku­pije (1995.-2000., 2004.-) i Poslovni odbor tog Vijeća (1995.-2000., 2004.-), Odbor za oproštaj i nastup zagrebačkoga nadbiskupa (1997.), Odbor Zagrebačke nadbiskupije za pripremu pohoda Svetog oca Ivana Pavla II. Hrvatskoj (V.-X.1998.), Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za kulturu (1998.-1999.), Biskupijsko povjerenstvo za primitak i provjeru vjerodo­stojnosti isprava o vjerojatnom čudesnom ozdravljenju po zagovoru sluge Božjega Ivana Merza (2000.), te Odbor za pogreb nadbiskupa i stožernika Franje Kuharića (2002.). Osim toga, duhovnik je Zbora za svetu glazbu (“Collegium pro musica sacra”) (1.X.1978.-1.X.1982.), kućni ekonom Nadbiskupskog dvora (1981.-1998.), ocjenjivač prikupljenog gradiva u postupku proglašenja blaženim sluge Božjega stožernika Alojzija Stepinca (V.-XI.1992.), djelitelj sv. Potvrde (1995.-), te izvršitelj oporuke nadbiskupa i stožernika Franje Kuharića (2002.).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stalni je nastavnik na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1993.-1998.) i prigodni predavač na Institutu za teološku kulturu laika KBF-a (1995.-1998.). Vijeće Katoličkog bogoslovnog fakulteta priznalo mu na sjednici 27. studenoga 1994. osposo­bljenje za naslovnog ili posebničkog docenta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu pri stolici crkvene povijesti.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Član je Družbe “Braća hrvatskog zmaja” od njene obnove (1990.-). U Družbi obnaša službu meštra kapelana (1993.-2001.), pa je ujedno i član Meštarskog zbora Družbe (25.IV.1993.-28.IV.2001.). Godine 2001. izabran je za člana Zmajskog areopaga, pa kao areopagit, na Glavnom zboru Družbe ima tri glasa.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul predsjednik je Upravnog odbora Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” od njegova osnutka (23. V. 1996.) do danas, tj. u prva dva petogodišnja razdoblja, te predsjednik Društva kao takvog od 23. travnja 1998. do danas. Također je član uredništva godišnjaka “Tkalčić” (16.XII.2003.-).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nakon 25 godina tajničke službe u Nadbiskupskom tajništvu, dr. Stjepan Kožul postaje kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog (1997.-). Kanonikom ga imenuje nadbiskup i stožernik Franjo Kuharić, malo prije predaje nadbiskupske službe svome nasljedniku. Od 1998. stanuje u kanoničkom dvoru na Kaptolu br. 6. Unutar Kaptola obnaša službu kanonika pjevača (1999.-), te ujedno arhiđakona Bjelovarsko-kalničkoga arhiđakonata (2001.-). Kao arhiđakon vodi brigu i skrb za 40 župa koje su razvrstane u pet dekanata tog arhiđakonata: Bjelovarski, Križevački, Vrbovečki, Cirkvenski i Zelinski. U studenome 2002., te u siječnju, ožujku, travnju i svibnju 2003. pohodio je sve župe svoga arhiđakonata.</p>
<p class="sadrzaj3raz">U posljednjem desetljeću surađuje s Hrvatskom televizijom, koja je snimila nekoliko kraćih priloga o njegovim knjigama “Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije” i “Terra combusta”, a u nekoliko dokumentarnih emisija je i on izravno sudjelovao i govorio.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul napisao je nekoliko knjiga, koje su tiskom objavljene 1989., 1992., 1994., 1998., 1999., 2001., 2004. i 2005. Sudjeluje u nekoliko knjiga koje su napisali drugi pisci (1991., 1995.-1999., 2003., 2004.). Međutim, njegova pisana djelatnost najviše se očituje u obilnom pisanju u različitim zagrebačkim časopisima. Piše u sljedećim časopisima: “Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke” (1973.-1997.), odnosno “Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije” (2002., 2005.), “Sveta Godina. Obnova i pomirenje” (1974.), “Croatica Christiana periodica” (1978.-1988., 1998.), “Bogoslovska smotra” (1981., 1984.), “Ja sam s vama” (1981.-1983.), “MI &#8211; list mladih” (1987., 1990., 1997., 2001.), “Glas Koncila” (1990., 2004.), “Sluga Božji Alojzije Stepinac. Glasnik Postulature” (1996.-1997.), “Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije” (1997.-2006.), “Most” (1997.), “Hrvatski domobran” (1999.), “Marulić” (2000.-2006.), bjelovarski tjednik “Novi Bjelovarac” (1999., 2004.), “Službeni vjesnik Varaždinske biskupije” (2004.), “Hrvatsko slovo” (2004.), “Milosti puna” (2005.), “Crkva na kamenu” (2005.), “Službeni vjesnik Požeške biskupije” (2005.), te “Naša katedrala” (2006.).</p>
<p class="sadrzaj3raz">U dva priloga u knjizi popisani su svi radovi i razgovori dr. Kožula, objavljeni između 1973. i 2006., kojih je ovdje popisano sveukupno 956, kao i svi članci i knjige u kojima je on naveden pod bilo kojim vidom.</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id9891"  title="Summary: Dr. Stjepan Kožul, Cannon of the Zagreb Archdiocese and the first president of the “Tkalčić” Historical Society with the Zagreb Archdiocese, str. 346-349.">Summary: Dr. Stjepan Kožul, Cannon of the Zagreb Archdiocese and the first president of the “Tkalčić” Historical Society with the Zagreb Archdiocese, str. 346-349.</span><div id="target-id9891" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul was born on 15 December 1947 in the village of Dautan, Nevinac parish near Bjelovar. He is the son of Grgo and Ivka, nee Vukoja. He attended primary school in Dautan (1954-1958), and Nevinac (1958-1962). As a recruit of the Archdiocesan Boys’ Minor School in Zagreb on Šalata, he attended classical high school at the Inter-diocesan secondary school in preparation for the priesthood (1962-1966). He enrolled at the Archdiocesan Major Seminary in Zagreb (1966-1972), studying Philosophy and Theology at the Catholic Theological Faculty in Zagreb (1966-1972). At the same time he attended and in 1968 completed a course in archiving and palaeography at the Croatian Archives, today the Croatian State Archive. He was ordained by Archbishop Franjo Kuharić at the Zagreb cathedral on 27 June 1971.</p>
<p class="sadrzaj3raz">As a young priest, during his sixth pastoral year of study, he assisted in several parishes throughout the Zagreb archdiocese: Čazma (14-26 July 1971); Nevinac (August 1971); Davor and Slavonski Kobaš (August 1971); Stara Ploščica, Belec (October 1971); Samarica (October 1971); Velika Trnovitica (November 1971); again in Samarica (November 1971); Kutina (December 1971); and Zagreb-Retkovec (December 1971 – April 1972).</p>
<p class="sadrzaj3raz">While he was still a young priest when Archbishop Kuharić appointed him in the central administration of the Zagreb Archdiocese. For several years he conducted notary and secretarial duties for various bodies. He was the notary for the Metropolitan Chancerery Office (1972-1998) and the Archdiocesan Marital Court in Zagreb (1972-1999) and a notary and secretary of the Archdiocesan See (1972-1998). He was also a notary at the Diocesan cause for proceedings to proclaim Ivan Merz blessed (1973 – 1986). He conducted the duties of the notary and secretary of the Archdiocesan Office for a full twenty-six years. Most recently he was a notary in the Inter-diocesan Marriage Tribunal Court in Zagreb (2000-2005) and is now a judge of the same court.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In addition to his regular duties, Stjepan Kožul completed his Master’s degree at the Catholic Theological Faculty with his thesis entitled, “The History of the Nevinac Parish”, and passing a Master’s tests on 22 June 1973. Later he attained his doctorate at the same faculty with a thesis, “Monuments of Sacral Art in the Bjelovar Region” which he successfully defended on 19 April 1977 and was promoted on 27 June 1977.</p>
<p class="sadrzaj3raz">For twenty-five years, Dr. Stjepan Kožul preached at the cathedral (1977-2002). During those 25 years, the cathedral was always completely full during the 11.30 Sunday Mass and on Feast days that he celebrated and preached at. He was often invited to preach in many parishes throughout the Zagreb Archdiocese. During a nine-year celebration of Croatia’s jubilee (1976-1984) he held 1.837 homilies, speeches or spiritual revivals throughout the Archdiocese.</p>
<p class="sadrzaj3raz">For fifteen years he was in charge of the cultural good of the Zagreb Archdiocese (1984-1999). At first he was a keeper (1984-1987), later a cu­sto­dian of the Diocesan Museum (1987 – 1999), as well as being the Head of the Office for the Cultural Goods of the Zagreb Archdiocese (1998-1999), and a commissioner in various bodies relating to the archdiocesan cultural goods.</p>
<p class="sadrzaj3raz">During his career as a notary, secretary and most recently as a Cannon, Dr. Kožul has been active in various committees, councils and commissions. In most of these he is a member and in some he is the secretary. The committees involved with are: Committee to celebrate the Holy Year 1974/75 (1974-1975); Zagreb Archdiocese Archives Committee (1977-1998); Central Committee for the Eucharistic Congress in the Zagreb Archdiocese (1981-1984); Committee to celebrate the promotion to cardinal of Archbishop Franjo Kuharić (1983); Committee to celebrate the Year of the Young in Zagreb (August – October 1985); the Diocesan Committee to celebrate the Marian Year (1987); working group to prepare a youth encounter at the Marija Bistrica shrine (March – May 1990); Committee to prepare the 900th Anniversary of the Zagreb Archdiocese (1991-); Committee to prepare the “Sacral Art of the Zagreb Archdiocese” exhibition (1994); the Zagreb Archdiocese Clerical Council (1995-2000, 2004); and the Business Committee of that Council (1995-2000, 2004); Committee for the retirement of and coming of the new Zagreb’s archbishops (1997); the Zagreb Archdiocesan Committee to prepare Pope John Paul II’s Pastoral Visit to Croatia (May – October 1998); the Croatian Conference of Bishops Council for Culture (1998-1999); Diocesan Commission to receive and verify the validity of documents of probable miraculous healing by the advocacy of God’s servant Ivan Merz (2000); the Committee organising the burial of Archbishop and Cardinal Franjo Kuharić (2002). In addition, he was the spiritual director for the singers of the “Collegium pro musica sacra” (1 October 1978 – 1 October 1982); the finance administrator of the Archbishop’s Palace (1981-1998); evaluator of documents in proceedings for beatification of God’s servant Alojzije Stepinac (May – November 1992); delegate for the Sacrament of Confirmation (1995-); and the executor of Cardinal Franjo Kuharić’s testament (2002).</p>
<p class="sadrzaj3raz">He was a professor at the Institute of Catechism at the Catholic Theolo­gi­cal Faculty, University of Zagreb (1993-1998); and an occasional lecturer at the Institute of Theological Culture of the Laity at the Catholic Theological Faculty, University of Zagreb (1995-1998). At its session on 27 November 1994, the Catholic Theological Faculty Council recognised him as a titular or private senior professor at the Faculty with the chair of church history.</p>
<p class="sadrzaj3raz">He has been a member of the “Brotherhood of the Croatian Dragon” association since its revival (1990-). In the association he is a master chaplain (1993-2001) and also a member of the Corp of Masters with the Brotherhood (25 April 1993 – 28 April 2001). In 2001 he was elected as a member of the Dragon areopaga and has three votes at the General Assembly of the Brotherhood.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul has been the president of the Management Board of the “Tkalčič” Zagreb Archdiocese Historical Society since its founding (23 May 1996), to this day, i.e. the first two five-year mandates as well as president of the Society as such since 23 April 1998 to date. He is also a member of the editorial board of the “Tkalčić” annual (16 December 2003-).</p>
<p class="sadrzaj3raz">After 25 years of duty as the Archdiocesan secretary, Dr. Stjepan Kožul was appointed a Cannon of the Zagreb Archdiocese (1997-). He was appointed by Archbishop Franjo Kuharić just prior to his handing over his archbishop’s chair to his successor. Since 1998, he has lived in the Cannon house located at Kaptol 6. His Cannon duties are as liturgy (1999) and he is also the archdeacon of the Bjelovar-Kalnik Archdeaconate. As archdeacon he is in charge of 40 parishes distributed amongst five deaneries: Bjelovar, Križevci, Vrbovec, Cirkvena and Zelina. In November 2002, January, March, April and May 2003 he visited all the parishes in his archdeaconate.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In the past decade he has actively co-operated with Croatian Television, recording several short footages of his books, “Memoirs to the Victims of Love for the Zagreb Archdiocese” and “Terra combusta”, as well as several documentary programmes in which he took part.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Kožul has written several books published in 1989, 1992, 1994, 1998, 1999, 2001, 2004 and 2005. He has been involved with several books written by other authors (1991, 1995-1999, 2003, 2004). Nevertheless, his written works can mostly be found in various Zagreb periodicals. He writes for the following periodicals: “Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke” (Zagreb Archdiocesan Bulletin, 1973-1997); i.e. “Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije” (2002, 2005); “Sveta Godina. Obnova i pomirenje” (Jubilee Year. Renewal and reconciliation, 1974); “Croatica Christiana periodica” (1978-1988, 1998.); “Bogoslovska smotra” (Theological Review, 1981, 1984); “Ja sam s vama” (I am with you, 1981.-1983); “MI &#8211; list mladih” (Youth magazine, 1987, 1990, 1997, 2001); “Glas Koncila” (Voice of the Council, 1990, 2004); “Sluga Božji Alojzije Stepinac. Glasnik Postulature” (Servant of God Alojzije Stepinac &#8211; Bulletin, 1996-1997); “Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije” (Tkalčić. Almanac of the Historical Society of the Zagreb Archdiocese, 1997-2006); “Most” (Bridge, 1997); “Hrvatski domobran” (Croatian militia-man, 1999); “Marulić” (2000-2006); Bjelovar weekly “Novi Bjelovarac” (1999, 2004); “Službeni vjesnik Varaždinske biskupije” (The Varaždin Diocese Bulletin, 2004); “Hrvatsko slovo” (Croatian letter, 2004); “Milosti puna” (Full of grace, 2005); “Crkva na kamenu” (Church on the rock, 2005); “Službeni vjesnik Požeške biskupije” (The Požega Diocese Bulletin, 2005); and “Naša katedrala” (Our cathedral, 2006).</p>
<p class="sadrzaj3raz">In two editions of the book there is a list of all his works and speeches published between 1973 and 2006 of which 956 are listed here; as well as all the articles and books where there is any reference to him.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Translated by s. Anđelita Šokić.</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id9366"  title="Résumé: Stjepan Kožul, Ph. D., Chanoine du Chapitre métropoli­tain de Zagreb et premier président de la Société pour l’histoire de l’archevêché de Zagreb «Tkalčić», str. 350-354.">Résumé: Stjepan Kožul, Ph. D., Chanoine du Chapitre métropoli­tain de Zagreb et premier président de la Société pour l’histoire de l’archevêché de Zagreb «Tkalčić», str. 350-354.</span><div id="target-id9366" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul naquit le 15 décembre 1947 dans le village de Dautan, dans la paroisse de Nevinac près de Bjelovar, de Grgo Kožul et de Ivka Kožul, née Vukoja. Il fréquente l’école primaire dans son village natif de Dautan (1954 – 1958) et à Nevinac (1958 – 1962). En tant que pensionnaire du Séminaire archiépiscopal pour garçons à Zagreb il fréquente le lycée classique, au sein du Lycée interdiocésain pour la préparation des prêtres (1962 – 1966). Lors de sa préparation pour sa future vocation ecclésiastique, au Séminaire théologique de l’archevêché de Zagreb (1966 – 1972), il suit les cours de philosophie et de théologie à la Faculté de théologie catholique à Zagreb (1966 – 1972). En même temps, il participe au cours d’archivistique et de paléographie, qu’il termine avec succès, organisé par les anciennes Archives de Croatie, actuellement les Arhives nationales croates (1968). L’archevêque Franjo Kuharić l&#8217;a ordonné prêtre dans la cathédrale de Zagreb le 27 juin 1971.</p>
<p class="sadrzaj3raz">En tant que jeune prêtre, au cours de la sixième année de ses études, l’année pastorale, il aide dans plusieurs paroisses à travers l’archevêché de Zagreb: Čazma (du 14 au 26 juillet 1971), Nevinac (août 1971), Davor et Slavonski Kobaš (août 1971), Stara Ploščica et Belec (octobre 1971), Samarica (octobre 1971), Kutina (décembre 1971), et Zagreb-Retkovec (décembre 1971 – avril 1972).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Au début de son chemin ecclésiastique, l’archevêque Kuharić lui confie le service dans l’administration centrale de l’archevêché de Zagreb. Pendant de longues années il remplit le service de notaire et de secrétaire auprès de différents établissements. Ainsi fut-il notaire auprès du Tribunal métropolitain (1972 – 1998) et du Tribunal archiépiscopal pour les questions de mariage à Zagreb (1972 – 1999). Dans la même période (1972 – 1998) il est chargé des mêmes tâches, celles de notaire et de secrétaire, auprès du Conseil archiépiscopal. Il fut également notaire auprès du Tribunal épiscopal pour la procédure de béatification de Ivan Merz (1973 – 1986). Quant au service de notaire auprès du Conseil archiépiscopal ou celui de secrétaire auprès du Secrétariat de l’archevêché, il est à souligner que Stjepan Kožul s’acquitte des dites fonctions depuis presque 26 ans. Tout récemment il remplit le service de notaire auprès de la Cour d’appel interépiscopale à Zagreb (2000 – 2005), et actuellement celui de juge auprès de la même institution.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Parallèlement à ses tâches quotidiennes M. Kožul obtint d&#8217;abord son master, à la Faculté de théologie catholique de Zagreb, avec le thèse intitulé «L&#8217;histoire de la paroisse de Nevinac», en étant reçu à l&#8217;examen final le 22 juin 1973. Le 19 avril 1977, il soutint, auprès du même établissement, son thèse doctoral intitulé «Les monuments de l&#8217;art sacré de la région de Bjelovar». Il fut promu le 27 juin 1977.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Pendant 25 ans (1977 – 2002) Stjepan Kožul remplit les fonctions de prêcheur cathédral. Au cours de ces 25 années, aux saintes Messes le dimanche et les fêtes à 11 heures 30, la cathédrale était pleine à craquer chaque fois que c’était lui qui officiait et prêchait. Egalement il va prêcher dans de nombreuses paroisses à travers l’archevêché de Zagreb. A l’occasion des neuf années que dura la célébration du jubilé croate (1976 – 1984), il tint 1837 sermons, recommandations ou renouveaux spirituels à travers l’archevêché de Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Pendant 15 ans il prend soin des bien culturels de l’archevêché de Zagreb (1984 – 1999). D’abord il est conservateur (1984 – 1987), et ensuite directeur du Musée diocésain (1987 – 1999). Plus tard il occupe le poste de chef de l’Office pour les biens culturels de l’archevêché de Zagreb (1998 – 1999) et de commissaire pour différentes affaires concernant les biens culturels.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Tout au long de sa double carrière de notaire – secrétaire et, tout récemment, de son service canonial, Stjepan Kožul fut actif au sein de différents comités, conseils et commissions. Dans la plupart des comités il est membre mais dans certains il remplit les fonctions de secrétaire. On en apporte ici la liste: Comité pour la célébration de l&#8217;Année sainte 1974/1975 (1974 – 1975), Comité archivistique de l&#8217;archevêché de Zagreb (1977 – 1998), Comités centraux pour les congrès eucharistiques organisés par l&#8217;archevêché de Zagreb (1981 – 1984), Comité pour la célébration cardinalice de l&#8217;archevêque Franjo Kuharić (1983), Comité pour la célébration de l’Année de la Jeunesse à Zagreb (août – octobre 1985), Comité diocésain pour la célébration de l’Année Mariale (1987), groupe de travail pour la préparation de la rencontre des jeunes à Marija Bistrica (mars – mai 1990), Comité pour la préparation de la célébration du neuvième centenaire de l’archevêché de Zagreb (1991–), Comité pour la préparation de l’exposition «Art sacré de l’archevêché de Zagreb» (1994), Conseil des prêtres de l’archevêché de Zagreb (1995 – 2000, 2004–) ainsi que le Comité d’affaires du même conseil (dans les mêmes périodes), Comité pour la retraite et l’inauguration de l’archevêque de Zagreb (1997), Comité de l’archevêché de Zagreb pour la préparation de la visite pastorale du Saint Père Jean-Paul II en Croatie (mai – octobre 1998), Conseil de la Conférence épiscopale croate pour la culture (1998 &#8211; 1999), Commission épiscopale pour la réception et la vérification de l’authenticité des documents concernant la probable guérison miraculeuse à la recommandation du servant de Dieu Ivan Merz (2000) et Comité pour les funérailles du cardinal et archevêque Franjo Kuharić (2002). En plus, il est chargé de la guidance spirituelle au sein de la Chorale pour la musique sacrée («Collegium pro musica sacra») entre le 1er octobre 1978 et le 1er octobre 1982. Ses autres tâches inclurent le service d’économe de la maison auprès de la Cour de l’archevêché (1981 – 1998), de responsable pour l’évaluation du matériel collecté dans la procédure de béatification du servant de Dieu, le cardinal Alojzije Stepinac (mai – novembre 1992), de chargé pour administrer la sainte Confirmation (1995–), et celui d’exécuteur du testament de l’archevêque et cardinal Franjo Kuharić (2002).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Il est maître de conférence à l’Institut cathéchistique de la Faculté de théologie catholique de l’Université de Zagreb (1993 – 1998) et professeur en visite à l’Institut pour la culture théologique des laïques de la Faculté de théologie catholique (1995 – 1998). Le conseil de la Faculté de théologie catholique a confirmé, à la séance du 27 novembre 1994, son habilitation pour le docent titulaire ou privat-docent de la Faculté de théologie catholique de l’Université de Zagreb au département de l’histoire de l’Eglise.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul est membre, depuis son rétablissement (1990), de la société «Les frères du dragon croate». Au sein de la société il remplit les fonctions de maître chapelain (1993 – 2001), laquelle fonction le fait également participer aux activités de l’Assemblée des maîtres de la Société (du 25 avril 1993 au 28 avril 2001). En l’an 2001 il fut élu membre de l’Aréopage du dragon, si bien qu’en tant qu’aréopagite, il a droit aux trois votes à l’Assemblée principale de la Société.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul est président du Conseil d’administration de la Société pour l’histoire de l’archevêché de Zagreb «Tkalčić» depuis sa fondation (le 23 mai 1996) jusqu’à aujourd’hui, i. e. pendant les deux premières périodes quinquennales, et président de la Société en tant que telle depuis le 23 avril 1998. Il est également membre de la rédaction de la revue annuelle «Tkalčić», depuis le 16 décembre 2003.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Après 25 années de service de secrétaire au Secrétariat de l’archevêché, M. Kožul devient chanoine du Chapitre métropolitain de Zagreb (1997 &#8211; ). Il fut nommé chanoine par l’archevêque et cardinal Franjo Kuharić, quelque peu avant que le cardinal ne transfère ses services d’archevêque à son successeur. Depuis 1998 il habite à la cour canoniale au numéro 6, rue Kaptol. Au sein du Chapitre il exerce le service de chanoine-chanteur (1999–), ainsi qu’archidiacre de l’archidiaconat de Bjelovar-Kalnik (2001–). En tant qu’archidiacre il prend soin des 40 paroisses dudit archidiaconat, réparties en 5 décanats: celui de Bjelovar, de Križevci, de Vrbovec, de Cirkvena et de Zelina. En novembre 2002, ainsi qu’aux mois de janvier, mars, avril et mai 2003 il visita toutes les paroisses de son archidiaconat.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Durant la dernière décennie il collabore avec la Télévision nationale croate, qui fit plusieurs courtes émissions sur ses publications «Le livre-mémorial des victimes de l’amour de l’archevêché de Zagreb» et «Terra combusta», tandis qu’il prit part, en personne, à plusieurs émissions documentaires.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul est l’auteur de plusieurs livres, publiés en 1989, 1992, 1994, 1998, 1999, 2001, 2004 et 2005. Il collabore également aux ouvrages d’autres auteurs (1991, 1995 – 1999, 2003, 2004). Il contribue aux revues suivantes: «Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke», plus tard «Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije» (Courrier officiel de l’archevêché de Zagreb, 1973 – 1997), et encore en 2002 et 2005, «Sveta Godina. Obnova i pomirenje» (L’année sainte. Le renouveau et la réconciliation, 1974), «Croatica Christiana periodica» (1978 – 1988, 1998), «Bogoslovska smotra» (Revue théologique, 1981, 1984), «Ja sam s vama» (Je suis avec vous, 1981 – 1983), «MI – list mladih» (NOUS – le journal de la jeunesse, 1987, 1990, 1997, 2001), «Glas Koncila» (La voix du Concile, 1990, 2004), «Sluga Božji Alojzije Stepinac. Glasnik Postulature» (Le servant de Dieu, Alojzije Stepinac. Le périodique de la Postulature, 1996 – 1997), «Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije» (Tkalčić. La revue annuelle de la Société pour l&#8217;histoire de l&#8217;archevêché de Zagreb, 1997 – 2006), «Most» (Le pont, 1997), «Hrvatski domobran» (Le &#8216;domobran&#8217; croate, 1999), «Marulić» (2000 – 2006), l’hebdomadaire de Bjelovar «Novi Bjelovarac» (1999, 2004), «Službeni vjesnik Varaždinske biskupije» (Courrier officiel de l’évêché de Varaždin, 2004), «Hrvatsko slovo» (La lettre croate, 2004), «Milosti puna» (Pleine de grâce, 2005), «Crkva na kamenu» (L’Eglise sur le rocher, 2005), «Službeni vjesnik Požeške biskupije» (Courrier officiel de l’évêché de Požega, 2005) et «Naša katedrala» (Notre cathédrale, 2006).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Deux annexes figurant dans le présent ouvrage recensent tous les entretiens et ouvrages de M. Kožul, publiés entre 1973 et 2006, au nombre de 956, ainsi que tous les articles et livres où figure son nom, quel que soit l’aspect de sa contribution dans les ouvrages cités.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduit par Jelena Puškarić.</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2"><span class="collapseomatic " id="id2964"  title="Zusammenfassung: Dr. Stjepan Kožul, Kanoniker des Zagreber Metropolitankapitels und erster Präsident des Vereins für die Geschichte des Zagreber Erzbistums “Tkalčić”, str. 354-358.">Zusammenfassung: Dr. Stjepan Kožul, Kanoniker des Zagreber Metropolitankapitels und erster Präsident des Vereins für die Geschichte des Zagreber Erzbistums “Tkalčić”, str. 354-358.</span><div id="target-id2964" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul wurde am 15. Dezember 1947 im Dorf Dautan, in der Pfarrei Nevinac in der Nähe von Bjelovar, geboren. Er war der Sohn von Grgo und Ivka, geborene Vukoja. Die Grundschule besuchte er in Dautan (1954-1958) und Nevinac (1958-1962). Als Alumnus des Erzbischöflichen Priesterseminars für Knaben, besuchte er das humanistische Gymnasium an der Interdiözesanen Mittelschule für die Vorbereitung der zukünftigen Priester (1962-1966). Als Alumnus des Erzbischöflichen Theologieseminars in Zagreb (1966-1972), studierte er Philosophie und Theologie an der Katholisch-theologischen Fakultät. Zur selben Zeit besuchte er auch den Lehrgang aus Archivwissenschaften und Paläographie im damaligen Archiv Kroatiens, heute Kroatisches Staatsarchiv (1968). Die Priesterweihe spendete ihm der Erzbischof Franjo Kuharić in Zagreber Metropolitankirche am 27. Juni 1971.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Als Primiziant, im sechsten-, Pastoraljahr des Studiums, hilft er in mehreren Pfarreien in ganz Zagreber Erzbistums aus: Čazma (14.-26.VII.1971), Nevinac (VIII.1971), Davor und Slavonski Kobaš (VIII.1971), Stara Ploščica, Belec (X.1971), Samarica (X.1971), Velika Trnovitica (XI.1971), erneut Samarica (XI.1971), dann Kutina (XII.1971), und Zagreb-Retkovec (XII.1971-IV.1972).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Als junger Priester wurde er vom Erzbischof Kuharić in der Zentralverwaltung des Zagreber Erzbistums angestellt. Jahrelang versieht er das Amt des Notars und Sekretärs bei verschiedenen Körperschaften. Er war der Schriftführer des Metropolitangerichts für geistliche Angelegenheiten (1972-1998) und des Erzbischöflichen Gerichts für kirchliche Ehe und Heirat in Zagreb (1972-1999), sowie Notar und Sekretär des Zagreber Erzbischöflichen Ordinariats (1972-1998) und des Bischöflichen Gerichts­hofs im Seligsprechungsprozess für Ivan Merz (1973-1986). Die Stelle des Notars des Zagreber Erzbischöflichen Ordinariats oder des Sekretärs des Erzbischöflichen Sekretariats, hatte er fast 26 Jahre inne. Letztlich war er der Notar des Interdiözesanen Berufungsgerichtes in Zagreb (2000-2005), und heute ist er an diesem Gericht Richter.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Neben seiner regelmäßigen Arbeit hat Stjepan Kožul an der Katholisch-theologischen Fakultät in Zagreb zuerst den Magistergrad erworben, indem er seine Magisterarbeit “Geschichte der Pfarrei Nevinac” geschrieben und die Magisterprüfung abgelegt hat. Dann erlangte er an derselben Fakultät mit seiner Doktorarbeit “Denkmäler der kirchlichen Kunst auf dem Bjelovarer Gebiet”, die er am 16. April 1977 verteidigte, die Doktorwürde, und promovierte am 27. Juni 1977.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul bekleidet schon 25 Jahre auch das Amt des Metropolitan-Predigers (1977-2002). In diesen 25 Jahre war die Metropo­litan­kriche an Sonntagen und Feiertagen als er predigte und die heiligen Messen um 11,30 zelebrierte, gedrängt voll. Er ist häufig als Prediger in vielen Pfarreien des Zagreber Erzbistums unterwegs. Während der 9-jährigen Feier des kroatischen Jubiläums (1976-1984), hielt er insgesamt 1837 vorbestellte Predigten, Anreden oder geistliche Erneuerungen auf dem ganzen Gebiet des Zagreber Erzbistums.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Um das Kulturgut des Zagreber Erzbistums kümmerte er sich 15 Jahre (1984-1999). Zuerst war er der Bewahrer (1984-1987), dann der Direktor des Diözesenmuseums (1987-1999), als auch der Vorsteher des Amtes für das Kulturgut des Zagreber Erzbistums (1998-1999), und der Beauftragte in verschiedenen Angelegenheiten bezüglich des Kulturgutes.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul wirkte während seines Dienstes als Notar und Sekretär, und letzlich auch als Kanoniker, in verschiedenen Ausschüssen, Räten und Kommissionen. In den meisten ist er Mitglied, und in einigen auch der Sekretär, und das sind: Ausschuss für die Feier des Heiligen Jahres 1974/75 (1974-1975), Archivausschuss des Zagreber Erzbistums (1977-1998), Zentrale Ausschüsse für die Kardinalsfeier der Erzbischofs Franjo Kuharić (1983), Diözesenausschuss für die Feier des Jahres der Maria (1987), Arbeitsgruppe für die Vorbereitung des Jugendtreffens in Marija Bistrica (III.-V.1990), Ausschuss für die Vorbereitung der 900-Jahr-Feier des Zagreber Erz/Bistums (1991-), Ausschuss für die Vorbereitung der Ausstellung “Sakrale Kunst des Zagreber Erzbistums” (1994), Priesterrat des Zagreber Erzbistums (1995-2000, 2004-) und Geschäftsausschuss des erwähnten Rates, Ausschuss für Dienstabschied und -Antritt des Zagreber Erzbischofs (1997), Ausschuss des Zagreber Erzbistums für die Vorbereitung des Besuches des Heiligen Vaters Johannes Paul des Zweiten in Kroatien (V.-X.1998), Rat der Kroatischen bischöflichen Konferenz für Kultur (1998-1999), Bischöfliche Kommission für Übernahme und Überprüfung von Dokumenten über vermutliche Wunderheilung auf Fürbitte des Gottesdieners Ivan Merz (2000), sowie Ausschuss für das Begräbnis des Erzbischofs und Kardinals Franjo Kuharić (2002). Ausserdem, war er auch als Geistlicher des Chores für die heilige Musik (Collegium pro musica sacra) (1.X.1978-1.X.1982), Hausverwalter des Erzbischöflichen Hofes (1981-1998), Schätzer des gesammelten Materials im Seligsprechungsprozess des Gottesdiener und Kardinals Alojzije Stepinac (V.-XI.1992), und Spender der heiligen Firmung, sowie als Vollstrecker des Testaments des Erzbischofs und Kardinals Franjo Kuharić (2002), tätig.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Er ist Lehrer am Katecheten-Institut der Katholisch-theologischen Fakultät der Universität in Zagreb (1993-1998) und gelegentlicher Vortragender am Institut für die theologische Kultur der Laien der Katholisch-theologischen Fakultät (1995-1998). Der Rat der Katholisch-thologischen Fakultät erkannte ihm auf der Sitzung vom 27. November 1994, die Habilitation für den Titular- oder Privatdozenten der Katholisch-theologischen Fakultät der Universität in Zagreb, an, und das am Lehrstuhl für Kirchengeschichte.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Er ist Mitglied der Gesellschaft “Brüder des kroatischen Drachen” seit ihrer Erneuerung (1990). In der Gesellschaft versieht er das Amt des Meister-Kaplans (1993-2001), und ist auch Mitglied des Meisterkollegiums (25.IV.1993-28.IV.2001). Im Jahr 2001 wurde er zum Mitglied des Areopags des Drachen gewählt, und so hat er als Areopagit, am Hauptkollegium der Gesellschaft 3 Stimmen.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul ist Präsident des Verwaltungsausschusses des Vereins für die Geschichte des Zagreber Erzbistums “Tkalčić” seit seiner Gründung am 23.V.1996 bis heute, das heißt für die ersten zwei 5-jährigen Zeitabschnitte. Er ist auch Präsident des Vereins als solchen, und das seit 23. April 1998 bis heute, sowie Mitglied der Redaktion des Jahrbuches “Tkalčić” (16.XII.2003-).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nach 25 Jahren des Sekretärdienstes im Erzbischöflichen Sekretariat, wurde Dr. Stjepan Kožul Kanoniker des Zagreber Matropolitankapitels (1997-). Zum Kanoniker wurde er vom Erzbischof und Kardinal Franjo Kuharić, kurz vor der Übergabe seines erzbischöflichen Dienstes an seinen Nachfolger, ernannt. Seit 1998 wohnt er im Kanonikalhof, in Kaptol Nr. 6. Innerhalb des Kapitels hat er das Amt des Kanoniker-Kantor (1999-), sowie des Archidiakons im Bjelovar-Kalniker Archidiakonat (2001-), inne. Als Archidiakon betreut er 40 Pfarreien, die in fünf Dechanate dieses Archidiakonats eingeteilt sind: Bjelovar, Križevci, Vrbovec, Cirkvena, Zelina. Im November 2002, und dann im Januar, März, April und Mai 2003, besuchte er alle Pfarreien seines Archidiakonats.</p>
<p class="sadrzaj3raz">In letztem Jahrzehnt arbeitete er mit dem Kroatischen Fernsehen zusammen, das einige kurze Beiträge über seine Bücher “Denkschrift für die Opfer der Liebe des Zagreber Erzbistums” und “Terra combusta” aufgenommen hat, und an einigen Dokumentarsendungen hat er unmittelbar teilgenommen und in ihnen gesprochen.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dr. Stjepan Kožul ist der Autor von mehreren Büchern, die 1989, 1992, 1994, 1998, 1999, 2001, 2004 und 2005 veröffentlicht wurden, und wirkte in einigen der anderen Autoren auch mit (1991, 1995-1999, 2003, 2004). Aber seine schriftliche Tätigkeit kommt am meisten zum Ausdruck in seiner ergiebigen Arbeit für verschiedene Zagreber Zeitschriften: “Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke” (Amtsblatt des Erzbistums in Zagreb, 1973-1997), beziehungsweise “Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije” (Amtsblatt des Zagreber Erzbistums, 2002, 2005), “Sveta Godina. Obnova i pomirenje” (Heiliges Jahr. Erneuerung und Versöhnung, 1974), “Croatica Christiana periodica” (1978-1988, 1998), “Bogoslovska smotra” (Theologische Zeitschrift, 1981, 1984), “Ja sam s vama” (Ich bin bei Euch, 1981-1983), “MI &#8211; list mladih” (WIR-Jugendblatt, 1987, 1990, 1997, 2001), “Glas Koncila” (Stimme des Konzils, 1990, 2004), “Sluga Božji Alojzije Stepinac. Glasnik Postulature” (Gottesdiener Alojzije Stepinac. Verkünder der Postulatur, 1996-1997), “Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije” (Tkalčić. Jahrbuch des Vereins für die Geschichte des Zagreber Erzbistums, 1997-2006), “Most” (Brücke, 1997), “Hrvatski domobran” (Kroatischer Landwehrmann, 1999), “Marulić” (2000-2006), Bjelovarer Wochenblatt “Novi Bjelovarac” (Neuer Bjelovarer, 1999, 2004), “Službeni vjesnik Varaždinske biskupije” (Amtsblatt des Varasdiner Bistums, 2004), “Hrvatsko slovo” (Kroatische Letter, 2004), “Milosti puna” (Voll der Gnade, 2005), “Crkva na kamenu” (Kirche auf dem Stein, 2005), “Službeni vjesnik Požeške biskupije” (Amtsblatt des Požeganer Bistums, 2005), sowie “Naša katedrala” (Unserer Dom, 2006).</p>
<p class="sadrzaj3raz">In zwei Beilagen im Buch sind alle zwischen 1973 und 2006 veröffentlichten Arbeiten und Gespräche von Dr. Kožul, verzeichnet, insgesamt sind es hier 956, als auch alle Artikel und Bücher, in denen er, egal in welcher Form und Rolle, erwähnt wurde.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Übersetzung Danijela Marjanić.</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj2raz"><span class="collapseomatic " id="id2869"  title="Sommario: Dr. Stjepan Kožul, canonico del Capitolo metropoli­tano di Zagreb e il primo presidente della Società di storia dell’arcidiocesi di Zagreb “Tkalčić”, str. 358-362.">Sommario: Dr. Stjepan Kožul, canonico del Capitolo metropoli­tano di Zagreb e il primo presidente della Società di storia dell’arcidiocesi di Zagreb “Tkalčić”, str. 358-362.</span><div id="target-id2869" class="collapseomatic_content "></p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan (Stefano) Kožul nacque il 15 dicembre 1947 nel paese Dautan, nella parrocchia di Nevinac presso Bjelovar, dell’arcidiocesi di Zagreb. E’ il figlio di Grgo (Gregorio) e Ivka (Giovanna), nata Vukoja. Frequentò la scuola primaria a Dautan (1954-1958) e Nevinac (1958-1962.). Come l’alunno del Seminario arcivescovile minore a Zagreb fece il liceo classico nella Scuola interdiocesana per la preparazione dei sacerdoti (1962-1966). Come l’alunno del Seminario arcivescovile maggiore (1966-1972), studiò filosofia e teologia alla Facoltà teologica di Zagreb (1966-1972). Nello stesso tempo frequentò e finì il corso di archivistica e paleografia nell’Archivio di Croazia, odierno l’Archivio di stato di Croazia (1968). L’arcivescovo Franjo (Francesco) Kuharić lo ordinò sacerdote il 27 giugno 1971 nella chiesa metropolitana di Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Come neosacerdote, nel sesto anno dello studio, cosiddetto anno pastorale, aiutava nelle diverse parrocchie dell’arcidiocesi di Zagreb: Čazma (14-26 VII. 1971), Nevinac (VIII. 1971), Davor e Slavonski Kobaš (VIII. 1971), Stara Ploščica, Belec (X. 1971), Samarica (X. 1971), Velika Trnovitica (XI. 1971), di nuovo Samarica (XI. 1971), Kutina (XII. 1971) e Zagreb-Retkovec (XII. 1971 &#8211; IV. 1972).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Mentre era ancora neosacerdote, l’arcivescovo Kuharić l’ha impiegato nell’amministrazione centrale dell’arcidiocesi di Zagreb. Ha esercitato per molti anni l’ufficio notarile e segretariale presso le istanze diversi. Era notaio del Tribunale ecclesiastico metropolitano (1972-1998) e del Tribu­nale arcivescovile matrimoniale (1972-1999), nonché notaio e segretario dell’Ordinariato arcivescovile di Zagreb (1972-1998). Era notaio anche del Tribunale diocesano nel processo della beatificazione di Ivan (Giovanni) Merz (1973-1986). L’ufficio del notaio dell’Ordinariato arcivescovile oppure del segretario nella Segreteria arcivescovile di Zagreb lo ha esercitato per quasi 26 anni. Nel tempo recentissimo è stato notaio del Tribunale interdiocesano di seconda istanza a Zagreb (2000-2005) ed ora è giudice presso lo stesso tribunale.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Esercitando il lavoro ordinario, Stjepan Kožul ha ottenuto dapprima la licenza nella Facoltà teologica di Zagreb con la tesina “La storia della parrocchia di Nevinac” (“Povijest župe Nevinac”) e con l’esame sostenuto il 22 giugno 1973, e poi ha fatto laurea nella stessa facoltà con la tesi “I monumenti dell’arte ecclesiastica nell’area di Bjelovar” (“Spomenici crkvene umjetnosti bjelovarskog područja”), la quale difese il 19 aprile 1977, dopo di che era stato promosso il 27 giugno 1977.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul ha esercitato per 25 anni l’ufficio del predicatore nella chiesa metropolitana a Zagreb (1977-2002). In quel periodo la chiesa metropolitana durante le sante messe celebrate da Stjepan Kožul era ben frequentata. Spesso era predicatore anche in molte parrocchie dell’ar­cidiocesi di Zagreb. Durante la novenne celebrazione del giubileo croato (1976-1984) ha tenuto 1837 prediche, esercitazioni oppure rinnovi spirituali per tutta l’arcidiocesi di Zagreb.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Per quindici anni aveva la cura per i beni culturali dell’arcidiocesi di Zagreb (1984-1999). Dapprima era custode (1984-1987), poi direttore del Museo diocesano (1987-1999), come anche il capo dell’Officio per i beni culturali dell’arcidiocesi di Zagreb (1998-1999) e commissario nei diversi affari sui beni culturali.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul, durante il suo notarile-segretariale ufficio e, nel tempo recentissimo, l’ufficio canonicale, è attivo nei diversi comitati, consigli e commissioni. Nella maggior parte dei comitati è membro, in alcuni segretario. Questi sono: Comitato per la celebrazione dell’Anno santo 1974/75 (1974-1975), Comitato archivistico dell’arcidiocesi di Zagreb (1977-1998), Comitato centrale per i congressi eucaristici nell’arcidiocesi di Zagreb (1981-1984), Comitato per la celebrazione cardinalizia dell’ar­civescovo Franjo Kuharić (1983), Comitato per la celebrazione dell’Anno dei giovani a Zagreb (VIII.-X. 1985), Comitato diocesano per la celebrazione dell’anno mariano (1987), il gruppo lavoratorio per la preparazione di convegno dei giovani a Marija Bistrica (III.-V. 1990), Comitato per la preparazione della celebrazione dei 900 anni dell’ar­ci/diocesi di Zagreb (1991-), Comitato per la preparazione d’esposizione “L’arte sacra dell’arcidiocesi di Zagreb” (1994), Consiglio sacerdotale dell’arcidiocesi di Zagreb (1995-2000, 2004-) e Comitato d’affari di questo consiglio (1995-2000, 2004-), Comitato per il condono e l’entrata dell’arcivescovo di Zagreb (1997), Comitato dell’arcidiocesi di Zagreb per la preparazione di visita del santo padre Giovanni Paolo II. a Croazia (V–X. 1998), Consiglio della Conferenza episcopale di Croazia per la cultura (1998-1999), Commissione diocesana per la ricevuta e la verifica d’autenticità dei documenti sulla probabile miracolosa guarigione per intercessione del servo di Dio Ivan Merz (2000) e Comitato per le esequie dell’arcivescovo e cardinale Franjo Kuharić (2002). Inoltre, era padre spirituale di ‘Collegium pro musica sacra’ (1.X.1978 – 1.X.1982), economo domestico della Curia arcivescovile (1981-1998), recensore di materiale acquisito nella causa della beatificazione del servo di Dio cardinale Alojzije Stepinac (V.-XI. 1992), amministratore del sacramento di santa Cresima (1995-) ed esecutore del testamento dell’arcivescovo e cardinale Franjo Kuharić (2002).</p>
<p class="sadrzaj3raz">È stato insegnante all’Istituto di catechetica alla Facoltà teologica a Zagreb dell’Università di Zagreb (1993-1998) e insegnate all’Istituto per la cultura teologica dei laici della stessa facoltà (1995-1998). Il Consiglio della Facoltà teologica a Zagreb gli riconosce, nella seduta del 27 novembre 1994, l’abilitazione per il docente titolare oppure privato della Facoltà teologica di Zagreb dell’Università di Zagreb presso la cattedra della storia ecclesiastica.</p>
<p class="sadrzaj3raz">E’ il membro della Compagnia “Fratelli del dragone croato” (Družba “Braća hrvatskog zmaja”) dal suo rinnovo (1990-). Nella Compagnia ha esercitato l’ufficio del maestro cappellano (1993-2001) e conseguentemente è stato membro del Collegio dei maestri della compagnia (25.IV. 1993 &#8211; 28.IV. 2001). Nell’anno 2001 viene eletto per il membro dell’Areopago dei dragoni e come areopagita, nell’Assemblea generale della compagnia possiede tre voci.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul è presidente del Comitato amministrativo della Società per la storia dell’arcidiocesi di Zagreb “Tkalčić” dalla sua fondazione (23.V.1996) fino ad oggi, cioè nei primi due periodi quinquennali, come anche presidente della società stessa dal 23 aprile 1998 fino ad oggi. E’ anche membro della redazione dell’annuale “Tkalčić” (16.XII. 2003-).</p>
<p class="sadrzaj3raz">Dopo 25 anni dell’esercizio d’officio segretariale nella Segreteria arcivescovile di Zagreb, Stjepan Kožul diviene canonico del Capitolo metropolitano di Zagreb (1997-). È stato nominato per canonico dall’ar­ci­vescovo e cardinale Franjo Kuharić, poco prima della consegna dell’ufficio arcivescovile da parte di Franjo Kuharić al suo successore. Dal 1998 abita nella curia canonicale a Zagreb, Kaptol 6. Nel collegio dei canonici esercita l’ufficio del canonico cantore (1999-), come anche dell’arcidiacono dell’arcidiaconato di Bjelovar-Kalnik (2001-). Come arcidiacono ha la cura per 40 parrocchie, che sono raggruppate nei cinque decanati di questo arcidiaconato: di Bjelovar, di Križevci, di Vrbovec, di Cirkvena e di Zelina. Nel novembre 2002 e nel gennaio, marzo, aprile e maggio 2003 ha visitato tutte le parrocchie del suo arcidiaconato.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Nell’ultimo decennio collabora con la Televisione croata, la quale ha fatto qualche registrazione su suoi libri “Il memoriale alle vittime della carità dell’arcidiocesi di Zagreb” (“Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije”) e “Terra combusta”. In alcune trasmissioni documentarie ha personalmente partecipato.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Stjepan Kožul ha scritto un certo numero di libri, che sono stati pubblicati nel 1989, 1992, 1994, 1998, 1999, 2001, 2004 e 2005. Ha anche collaborato in alcuni libri, scritti dagli altri scrittori (1991, 1995-1999, 2003, 2004). Però, la sua attività scrittoria è evidente per lo più nell’abbondante numero di contributi scritti in diversi periodici, pubblicati a Zagreb. Scrive nei seguenti periodici: “Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke” (Messaggero ufficiale dell’arcidiocesi di Zagreb, 1973-1997), cioè “Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije” (Messaggero ufficiale dell’Arcidiocesi zagrabiense, 2002, 2005), “Sveta Godina. Obnova i pomirenje” (Anno santo. Rinnovo e riconciliazione, 1974), “Croatica Christiana periodica” (1978-1988, 1998), “Bogoslovska smotra” (Rassegna teologica, 1981, 1984), “Ja sam s vama” (Io sono con voi, 1981-1983), “MI &#8211; list mladih” (Noi – rivista di giovani, 1987, 1990, 1997, 2001), “Glas Koncila” (Voce dal Concilio, 1990, 2004), “Sluga Božji Alojzije Stepinac. Glasnik Postulature” (Servo di Dio Alojzije Stepinac. Bollettino della Postulatura, 1996-1997), “Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije” (Tkalčić. Annuale della Società per la storia dell’arcidiocesi di Zagreb, 1997-2006), “Most” (Il ponte, 1997), “Hrvatski domobran” (Soldato della milizia territoriale croato, 1999), “Marulić” (Marulić, 2000-2006), settimanale di Bjelovar “Novi Bjelovarac” (Il nuovo Bjelovarino, 1999, 2004), “Službeni vjesnik Varaždinske biskupije” (Messaggero ufficiale della diocesi di Varaždin, 2004), “Hrvatsko slovo” (La lettera croata, 2004), “Milosti puna” (La grazia piena, 2005), “Crkva na kamenu” (La chiesa sulla roccia, 2005), “Službeni vjesnik Požeške biskupije” (Messaggero ufficiale della diocesi di Požega, 2005) e “Naša katedrala” (La nostra cattedrale, 2006).</p>
<p class="sadrzaj3raz">In due allegati in questo libro sono elencati tutti gli studi, articoli e intervista del dott. Kožul, pubblicati tra 1973 e 2006. In tutto, vengono elencati 956 lavori scritti. Si presentano anche tutti gli articoli e i libri nei quali dr. Kožul viene nominato in qualche modo.</p>
<p class="sadrzaj3raz">Traduzione di Stjepan Razum e Ružica Razum.</p>
<p class="sadrzaj3raz"></div></p>
<p class="sadrzaj1raz">Popis svjetlopisa, str. 363-367.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova, str. 369-419.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 421-423.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><img class="alignleft size-full wp-image-792" alt="knjiga_razum" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_razum.jpg" width="232" height="325" />Stjepan RAZUM <br />Dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog i prvi predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”</strong></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2006.<br />424 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 200 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-razum-dr-stjepan-kozul-kanonik-prvostolnoga-kaptola-zagrebackog-i-prvi-predsjednik-drustva-za-povjesnicu-zagrebacke-nadbiskupije-tkalcic/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stjepan KOŽUL Kalnički arhiđakonat, danas Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat Zagrebačke nadbiskupije.</title>
		<link>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-kalnicki-arhidakonat-danas-bjelovarsko-kalnicki-arhidakonat-zagrebacke-nadbiskupije/</link>
		<comments>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-kalnicki-arhidakonat-danas-bjelovarsko-kalnicki-arhidakonat-zagrebacke-nadbiskupije/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Sep 2005 03:37:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[sebastian]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Radovi]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Kožul]]></category>
		<category><![CDATA[Zagrebačka nadbiskupija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://tkalcic.hr/tkalcic/?p=818</guid>
		<description><![CDATA[<p class="sadrzaj1raz">
Zagreb 2005. 
396 stranica. 
ISBN 953-6729-07-5
Cijena: 200,00 kuna.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[
<h5><img class="alignleft size-full wp-image-820" alt="knjiga_kozul2C" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2C.jpg" width="219" height="294" />Niz: Radovi, knj. 6. Zagreb 2005.</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Stjepan KOŽUL<br /> Kalnički arhiđakonat, danas Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb 2005., 396 stranica. <br />ISBN 953-6729-07-5<br />Cijena: 200,00 kuna.</p>
<h5 class="sadrzaj1raz" style="clear: both;">Pregled sadržaja:</h5>
<p class="sadrzaj1raz">Ocjena rukopisa (Agneza Szabo), str. 5.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Iz ocjene rukopisa (Josip Barbarić), str. 7.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Riječ urednika (Stjepan Razum), str. 8.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Uvod, str. 10.</p>
<p class="sadrzaj1"><strong>I. Kalnički arhiđakonat (Archidiaconatus Kemluk, Kemnuk, Kemlek), str. 11</strong>.</p>
<p class="sadrzaj2">Dragutin Kušec o užem dijelu Kalničkoga arhiđakonata, str. 11.</p>
<p class="sadrzaj2">U predosmanlijskom razdoblju, str. 13.</p>
<p class="sadrzaj2">U razdoblju tursko-osmanlijskog nasrtaja, str. 17.</p>
<p class="sadrzaj2">Postupni oporavak župa, str. 19.</p>
<p class="sadrzaj2">Miješanje stanovništva, str. 21.</p>
<p class="sadrzaj2">Prvi kanonski pohodi župama, str. 22.</p>
<p class="sadrzaj2">Građanski i vojni dio Kalničkoga arhiđakonata, str. 22.</p>
<p class="sadrzaj2">Župe na početku 18. stoljeća, str. 23.</p>
<p class="sadrzaj2">Popis župa iz 1730., str. 25.</p>
<p class="sadrzaj2">Popis župnika i župa iz 1751., str. 27.</p>
<p class="sadrzaj2">Osnutak Bjelovara, str. 28.</p>
<p class="sadrzaj2">Redovnici u Kalničkom arhiđakonatu, str. 29.</p>
<p class="sadrzaj2">Promjene u drugoj polovici 18. stoljeća, str. 31.</p>
<p class="sadrzaj2">Župe raspoređene u crkvenim kotarevima tijekom 18.-20. stoljeća, str. 32.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Sadašnji sastav arhiđakonata, str. 38.</p>
<p class="sadrzaj1raz"><strong>II. Kalnički arhiđakoni od 1687. godine, str. 40</strong>.</p>
<p class="sadrzaj1"><strong>III. Svećenici u župama Kalničkoga arhiđakonata od sredine 17. stoljeća do sredine 19. stoljeća, str. 65</strong>.</p>
<p class="sadrzaj2">1. Ploščica (Stara Ploščica), str. 66.</p>
<p class="sadrzaj2">2. Međurača 1679. do 1742., Nevinac od 1742., str. 67.</p>
<p class="sadrzaj2">3. Beloblacka, Beloblaška, Veliko Trojstvo, str. 75.</p>
<p class="sadrzaj2">4. Plavnica (Plaunicza, Kapela), str. 86.</p>
<p class="sadrzaj2">5. Topolovec (Topolovecz, Zrinski Topolovac), str. 96.</p>
<p class="sadrzaj2">6. Cirkvena, str. 105.</p>
<p class="sadrzaj2">7. Čvrstec (Sveti Petar Čvrstec), str. 114.</p>
<p class="sadrzaj2">8. Žabno (Sveti Ivan Žabno), str. 122.</p>
<p class="sadrzaj2">9. Sveta Julijana – Trema do 1801., str. 132.</p>
<p class="sadrzaj2">10. Sveti Juraj – Lemeš, danas Đurđic, str. 141.</p>
<p class="sadrzaj2">11. Raven (Mali Raven), str. 153.</p>
<p class="sadrzaj2">12. Lovrečina (Lovrečka Varoš), str. 161.</p>
<p class="sadrzaj2">13. Vrbovec, str. 168.</p>
<p class="sadrzaj2">14. Rakovec, str. 178.</p>
<p class="sadrzaj2">15. Preseka, str. 188.</p>
<p class="sadrzaj2">16. Dubovec (Gornji Dubovec), str. 195.</p>
<p class="sadrzaj2">17. Miholec, str. 201.</p>
<p class="sadrzaj2">18. Sveti Petar Orehovec, str. 208.</p>
<p class="sadrzaj2">19. Guščerovec (Kuscherovecz), str. 217.</p>
<p class="sadrzaj2">20. Glogovnica, str. 220.</p>
<p class="sadrzaj2">21. Kalnik, str. 227.</p>
<p class="sadrzaj2">22. Gornja Rijeka, str. 235.</p>
<p class="sadrzaj2">23. Visoko (Viszoko), str. 243.</p>
<p class="sadrzaj2">24. Bisag (Byzagh i Biszak), str. 251.</p>
<p class="sadrzaj2">25. Sveti Ivan Zelina, str. 258.</p>
<p class="sadrzaj2">26. Bedenica, str. 266.</p>
<p class="sadrzaj2">27. Hraščina, str. 277.</p>
<p class="sadrzaj2">28. Mađarevo, str. 284.</p>
<p class="sadrzaj2">29. Križevci, str. 293.</p>
<p class="sadrzaj2">30. Rača (Nova Rača), str. 301.</p>
<p class="sadrzaj2">31. Šandrovac (Sandrovecz), str. 311.</p>
<p class="sadrzaj2">32. Bjelovar, str. 314.</p>
<p class="sadrzaj2">33. Hum – Sv. Martin (Breznički Hum), str. 317.</p>
<p class="sadrzaj2">34. Ljubeščica, str. 320.</p>
<p class="sadrzaj2">35. Svibovec, str. 323.</p>
<p class="sadrzaj2">36. Remetinec, str. 325.</p>
<p class="sadrzaj2">37. Ciglena (Velika Ciglena), str. 329.</p>
<p class="sadrzaj2">38. Rovišće, str. 331.</p>
<p class="sadrzaj2">39. Carevdar (Oslovica, Carovdar, Carevdar), str. 334.</p>
<p class="sadrzaj2">40. Veliki Grđevac, str. 337.</p>
<p class="sadrzaj2raz">41. Gradec, str. 340.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Zaključak, str. 342.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Riassunto: L’arcidiaconato di Kalnik, oggi l’arcidiaconato di Bjelovar-Kalnik dell’arcidiocesi di Zagreb, str. 343.</p>
<p class="sadrzaj1">Izvori i literatura, str. 345.</p>
<p class="sadrzaj2">Izvori, str. 345.</p>
<p class="sadrzaj2raz">Važnija literatura, str. 349.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Kazalo osoba, mjesta i pojmova, str. 353.</p>
<p class="sadrzaj1raz">Pregled sadržaja, str. 393.</p>
<p class="sadrzaj1raz"></p>
<div class="order"><a name="narucbenica"></a>
<h5>Naručbenica</h5>
<p class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><strong class="sadrzaj1raz"><img class="alignleft size-full wp-image-820" alt="knjiga_kozul2C" src="http://tkalcic.hr/tkalcic/wp-content/uploads/2014/01/knjiga_kozul2C.jpg" width="219" height="294" />Stjepan KOŽUL<br />Kalnički arhiđakonat, danas Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat Zagrebačke nadbiskupije.<br /></strong></strong></p>
<p class="sadrzaj1raz">Zagreb, 2005.<br />396 stranica.</p>
<p class="sadrzaj1raz">cijena: 200 kn (+odpremnina)</p>
[contact-form-7]
<p style="text-align: center; font-size: 90%;">* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://tkalcic.hr/izdanja/radovi/stjepan-kozul-kalnicki-arhidakonat-danas-bjelovarsko-kalnicki-arhidakonat-zagrebacke-nadbiskupije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
