Tkalčić
Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije. 13./2009.
Tkalčić.
Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije.
13./2009., Zagreb 2011. (tiskan u studenome 2009.),
br. 13, 907 stranica.
Cijena: 300,00 kuna.
Pregled sadržaja
Riječ Uredništva. Str. 5-6.
Rasprave
Akmadža, Miroslav. Fond pape Ivana XXIII. i gradnja crkava u Zagrebu. Str. 7-108.
Sažetak (7),
U naglom razvoju grada Zagreba i povećanju broja vjernika u njemu, trebalo je graditi nove crkve. Komunističke vlasti nastojale su gradnju crkava spriječiti, pa su župne zajednice tu poteškoću rješavale pretvaranjem stambenih u bogoslužne prostore. U ozračju razgovora između predstavnika Jugoslavije i Svete Stolice, koji će dovesti do podpisivanja sporazuma (protokola) 1966. godine, nadbiskup zagrebački Franjo Šeper osnovao je 23. svibnja 1965. “Fond pape Ivana XXIII. za gradnju novih crkava”. Nakon opisa crkveno-političkih prilika, posebno u odnosu na gradnju novih crkava, pisac je u raspravi posebno opisao poteškoće i tijek gradnje i obnove crkava i drugih zgrada u sljedećim zagrebačkim naseljima: Kozari-Bok, Vukomerec, Botinec, Prečko, Špansko, Siget, Retkovec, druga novozagrebačka naselja, Rudeš, Staglišče, Gajnice, Fratrovac, Jordanovac, Volovčica i gornja Dubrava. Tijek gradnje pojedinih crkava pratio je na temelju dostupnog arhivskog gradiva, od sredine 1960-ih godina do 1980. godine.
Uvod (7), Problem nedostatka crkvenih prostora u Zagrebu (8), Osnivanje Fonda pape Ivana XXIII. za gradnju novih crkava (10), Zagrebačke vlasti počinju lagano popuštati (14), Šeperovi zahtjevi zagrebačkim vlastima za utvrđivanjem lokacija novih crkava (17), Stavovi Komisije za vjerska pitanja Skupštine grada Zagreba o pojedinim crkvenim zahtjevima (26), Zabrinutost državnih vlasti zbog pretvaranja stambenih zgrada i dijelova zgrada u prostore za vjerske djelatnosti (34), Spor oko gradnje kapele u Kozari-Boku (39), Župa Muke Isusove – Vukomerec (44), Župa Sv. Stjepana – Botinec (46), Župa Presvetog Trojstva – Prečko (56), Župa Blažene Djevice Marije Žalosne – Špansko (63), Župa Sv. Križa – Siget (65), Župa Sv. Pavla – Retkovec (72), Poteškoće oko crkvenih prostora u novozagrebačkim naseljima Utrina, Zapruđe, Travno, Sopot i Dugave-Dračevica (75), Župa Sv. Ane – Rudeš (79), Župa Duha Svetoga – Staglišče (83), Župa Sv. Josipa Radnika – Gajnice (88), Gradnja isusovačkoga sjemeništa na Fratrovcu (90), Župa Bezgrješnog Srca Marijina – Jordanovac (92), Zahtjevi župe Kraljice sv. Krunice za gradnjom crkvenih prostora na području Volovčice (95), Dogradnja kapucinske samostanske zgrade u gornjoj Dubravi (96), Još neki podatci o problemu gradnje crkava u Zagrebu (98), Zaključak (107)
Résumé: Le fonds du pape Jean XXIII et la construction des églises à Zagreb. Str. 108.
Vu la croissance subite de la ville de Zagreb et l’augmentation du nombre de fidèles y résidant, il fallut construire de nouvelles églises. Les autorités communistes essayaient d’empêcher cette construction. Alors, les communautés paroissiales surmontaient cette difficulté en transformant des espaces résidentiels en des espaces liturgiques. Dans l’ambiance des pourparlers menés entre les représentants de l’État yougoslave et le Saint-Siège qui seront conclus par la signature de l’accord (protocole) de 1966, l’archevêque de Zagreb, Franjo Šeper, fonda, le 23 mai 1965, le „Fonds du pape Jean XXIII pour la construction de nouvelles églises“. Après avoir présenté les circonstances politico-ecclésiastiques, surtout celles touchant plus particulièrement à la construction de nouvelles églises, l’auteur de l’article nous livre une description détaillée des difficultés rencontrées ainsi que des étapes de la construction et de la reconstruction des églises et d’autres bâtiments liturgiques dans les quartiers suivants de Zagreb: Kozari-Bok, Vukomerec, Botinec, Prečko, Špansko, Siget, Retkovec, et d’autres agglomérations du Nouveau Zagreb, Rudeš, Staglišče, Gajnice, Fratrovac, Jordanovac, Volovčica et Gornja Dubrava. Les étapes de la construction de certaines églises, l’auteur pouvait les suivre à partir du matériel d’archives disponible couvrant la période allant de la moitié des années 1960 jusqu’aux années 1980.
Traduit par Jelena Puškarić.
Kožul, Stjepan. Svećenici vezani službom ili rođenjem uz župu u Peščenici. Str. 109-240.
Sažetak (109),
Ova je rasprava prošireni tekst predavanja što ga je pisac 14. svibnja 2009. održao u Peščenici.
U prvom poglavlju rasprave pisac prikazuje važnije nadnevke i događaje iz povijesti župe Peščenica unutar Stolnog ili Katedralnog arhiđakonata, a od 1771. godine unutar Turopoljskog arhiđakonata. Zatim slijede tri poglavlja u kojima obrađuje svećenike vezane službom ili rođenjem uz župu Peščenica. Dakle, u drugom poglavlju prikazuje 30 župnika ove župe, čiji je redoslijed od 1620. godine naovamo posve pouzdan. U trećem je poglavlju obrađeno 38 svećenika, redovitih kapelana ili duhovnih pomoćnika, i k tome još skupina od 30 franjevaca, koji su povremeno zalazili na duhovnu ispomoć u župu tijekom 18. i 19. stoljeća, kao i više od 20 biskupijskih svećenika, odnosno kapelana iz susjednih župa, koji su zalazili u Peščenicu, te po jedan kapucin i pavlin. Od 1878. godine na ovamo, župa u Peščenici nije više imala kapelane. U četvrtom poglavlju prikazao je 17 svećenika rodom iz župe u Peščenici, gdje se posebno ističu Levačići, Dumbovići i Severi.
I. Župa Peščenica u Turopoljskom arhiđakonatu (109), II. Župnici župe Peščenica (120), III. Duhovni pomoćnici (kapelani) u župi Peščenica (168): Duhovni pomoćnici u vrijeme župnika Ivana Ćuka, od 1679. do 1681. godine (169), Kapelani u vrijeme župnika i stolnog podarhiđakona Mateja Gučića, od 1690. do 1700. godine (171), Kapelani u vrijeme župnika Ivana Gržića, od 1730. do 1782. godine (178), Kapelani u vrijeme župnika Stjepan Mesarića, od 1782. do 1796. godine (196), Kapelani u vrijeme župnika Jakoba Berdarca, od 1797. do 1810. godine (199), Kapelani u vrijeme župnika Antuna Štegera (Stöger), od 1810. do kraja 1832. godine (201), Kapelani u vrijeme župnika Josipa Gregorića, od početka 1833. do 1878. godine (203); IV. Svećenici rodom iz župe Peščenica (219)
Summary: Priests who served or were born in the Peščenica parish. Str. 240.
This debate is an expanded text of a lecture given by the author on 14 May 2009 in the Peščenica parish.
In the first chapter the writer presents the most significant dates and events in the history of Peščenica parish as part of the See or Cathedral archdeaconate and then from 1771 within the Turopolje archdeaconate. The following three chapters are dedicated to priests who served or were born in the parish. The second chapter notes 20 parish priests who served in the parish with absolutely reliable data dating back to 1620. In the third chapter the author notes 38 priests, regular chaplains and spiritual assistants with an additional group of 30 Franciscan friars who occasionally served as spiritual assistants in the parish during the 18th and 19th centuries in addition to more than 20 diocesan priests or chaplains from neighbouring parishes who occasionally assisted in the parish and finally one Capuchin monk and a Paulist. From 1878 to date, the parish did not have a chaplain. The fourth chapter presents 17 priests who were born in Peščenica parish with particular reference to Fathers Levačić, Dumbović and Sever.
Translated by s. Anđelita Šokić.
Jembrih, Alojz. Juraj Habdelić i njegovo djelo u kroatističkim i slavističkim proučavanjima 19. i 20. stoljeća. Str. 241-272.
Sažetak (241),
Uz životopisne podatke o Jurju Habdeliću, autor ovoga priloga prikazuje njegova djela u razmišljanjima pojedinih slavista i kroatista. Prvi koji je o Habdelićevim djelima pisao u slavistici bio je Vatroslav Jagić, koji je napisao opširne dvije rasprave (1904. i 1910.) o djelima: ‘Pervi otca našega Adama greh’ (1674.) i ‘Zerczalo Marianzko’ (1662.) na njemačkome jeziku u časopisu ‘Archiv für slavische Philologie’. Autor se osvrće na radove koje su o Habdeliću napisali: Vjekoslav Jakušić, Vladoje Dukat, Franjo Galinec, Ivan Fuček, Zvonimir Bartolić, Zlatko Vince, Slavko Ježić, Krešimir Georgijević, Mihovil Kombol, Franjo Švelec i dr. Osim toga, autor zauzima kritički stav prema onim radovima o Habdeliću u kojima se on nepravedno kritizira u povijestima hrvatske književnosti, prikazujući ga kao “progonitelja narodne popijevke” za što nisu imali nikakvih uporišta. Kao što se iz predočena priloga razabire, djelo Jurja Habdelića u 19. i 20. stoljeću našlo se u središtu interesa znanstvenih proučavanja o čemu svjedoči i popis literature. Prilogom se želi pokazati različitost pristupa u pisanju o Habdelićevim djelima u pojedinih autora. U ovome prilogu, predočeni su citati iz Habdelićevih djela u latiničkoj suvremenoj transkripciji.
Uz Habdelićev životopis (242), O Habdelićevim djelima (244), Što su i kako pisali o Jurju Habdeliću povjesničari hrvatske književnosti (254), Prva monografija o Jurju Habdeliću (258), Habdelić u središtu promašene kritike (260), Zaključak (265), Literatura (265)
Zusammenfassung: Juraj Habdelić und sein Werk im Rahmen der kroatistischen und slawistischen Forschung des 19. und 20. Jahrhunderts. Str. 271-272.
Neben der biographischen Angaben über Juraj Habdelić werden in dieser Arbeit auch seine Werke im Rahmen der Erwägungen einzelner Slawisten und Kroatisten vorgestellt. Der erste, der sich mit seinen Arbeiten beschäftigte war Vatroslav Jagić, der über seine Werke: ‘Pervi otca našega Adama greh/Die erste Sünde unseres Vaters Adam’ (1674) und ‘Zerczalo Marianzko/Marien-Spiegel’ (1662) zwei ausführliche Abhandlungen (1904 und 1910) in deutscher Sprache in der Zeitschrift ‘Archiv für slavische Philologie’ veröffentlichte. Der Autor dieser Arbeit bespricht folgende sich mit Habdelić beschäftigenden Verfasser: Vjekoslav Jakušić, Vladoje Dukat, Franjo Galinec, Ivan Fuček, Zvonimir Bartolić, Zlatko Vince, Slavko Ježić, Krešimir Georgijević, Mihovil Kombol, Franjo Švelec u.a. Ferner nimmt er eine kritische Einstellung zu den Werken über die Geschichte der kroatischen Literatur, in welchen Habdelić ungerecht und ohne ausreichende Begründung als “Verfolger der Volksdichtung” getadelt wurde. Dieser Beitrag weist dagegen auf die Tatsache hin, daß das Schaffen von Juraj Habdelić im 19. und 20. Jahrhundert ins Zentrum des Interesses der wissenschaftlichen Forschung rückte, was auch der beiliegende Literaturnachweis bestätigt. Diese Arbeit macht auf die Verschiedenheit der Betrachtungen einzelner Autoren aufmerksam, die sich mit Werken von Habdelić auseinandersetzten. Auch die Zitate aus seinen Werken werden in der gegenwärtigen lateinischen Transkription wiedergegeben.
Übersetzung Danijela Marjanić
Ivanjek, Anka. Brdovečki barokni troplet. Str. 273-310.
Sažetak (273),
U “Tkalčiću” je 2007. godine Alojz Jembrih objavio jezičnu raspravu o molitveniku “Pobožne molitve” (Beč, 1678.), u kojoj je učinio usporedbu s drugim onodobnim molitvenicima i došao je do zaključka da bi isusovac Baltazar Milovec mogao biti autor tog molitvenika.
Spisateljica ove rasprave, nezadovoljna dosadašnjim rješenjima o autorstvu “Pobožnih molitava”, nastavlja tragati za njihovim autorom, točnije autoricom. Prema prikazanim povijesnim, društvenim i duhovnim zbivanjima u 17. stoljeću u sjevernoj Hrvatskoj, autorica “Pobožnih molitava” trebala bi biti jedna od zagrebačkih klarisa, najvjerojatnije Judita Petronila Zrinski, koja je zbog svoje obiteljske tragedije (Bečko Novo Mjesto, 1671.) morala ostati u sjeni anonimnosti. Spisateljičino traganje za autorstvom ovoga jedinstvenog hrvatskog molitvenika, događa se (2008. godine) u sklopu 800. obljetnice franjevačkoga reda, 700 godina klarisa u Hrvatskoj, 355 godina Bratovštine muke i smrti Isusove u Zagrebu, 333 godine od osnivanja Bratovštine Svete Barbare u Brdovcu, kao i 330 godina nakon objavljivanja samoga molitvenika, za potrebe te bratovštine u Brdovcu.
1. Bratovštine (274), 1.1. Bratovština Svete Barbare u Brdovcu (274), 1.2. Bratovština muke i smerti Jezuševe (276), 2. Pobožne molitve (277), 2.1. O pojavi i sadržaju (278), 2.2. Jezik, slovopis i stil (282), 2.3. Kajkavski molitvenici 17. stoljeća (283), 2.3.1. Tragovi ženskoga roda u kajkavskim molitvenicima (285), 3. Redovnice u sjevernoj (kontinentalnoj) Hrvatskoj (287), 3.1. Klarise (287), 3.1.1. Klarise u Zagrebu (288), 3.1.1.1. Podmladak (289), 4. Judita Petronila Zrinski (290), 5. Usporedba i analiza (293), 5.1. Jezik i stil zagrebačkih klarisa (293), 5.2. Pobožne molitve i rukopisna knjiga Bratovčine Svete Barbare (295), 6. Doba “Pobožnih molitvi” (298), 7. Zaključak (301), Izvori i literatura (304), Prilozi (307): 1. Psalam De profundis (307), 2. Prikaz nastanka Bratovštine Svete Barbare, device i mučenice (308), 3. Tužaljke – izbor iz stihova (309)
Zusammenfassung: Ein Dreifach-Flechtwerk von Brdovec. Str. 310.
Im Jahrbuch “Tkalčić” aus dem Jahr 2007 veröffentlichte Alojz Jembrih eine Sprachabhandlung über das Gebetbuch “Pobožne molitve” (“Andäch¬tige Gebete”, Wien, 1678), in welcher er es mit anderen Gebetbüchern aus dieser Zeit verglich und stellte die Vermutung auf, daß sein Autor der Jesuit Baltazar Milovec sein könnte.
Die Autorin dieser Arbeit, die mit allen bisherigen Beschlüssen bezüglich der Urheberschaft des Gebetbuches unzufrieden war, machte sich auf die Suche nach womöglich einem anderen Verfasser bzw. einer Verfasserin. Indem sie sich mit historischen, gesellschaftlichen und geistigen Ereignissen des 17. Jhs. auf dem Gebiet des Nordkroatiens beschäftigte, kam sie zum Schluß, daß die Urheberschaft der “Andächtigen Gebete” am wahrschein¬lichsten der Klarisse Judita Petronila Zrinski zuzuschreiben wäre, die aber wegen ihrer Famlientragödie (Wiener Neustadt 1671) im Schatten der Anonymität verborgen blieb. Diese Suche nach der Urheberschaft dieses einmaligen kroatischen Gebetbuches geschah (im Jahr 2008) zur 800. Jahresfeier des Franziskanerordens sowie zum 700. Jubiläum der Klarissen. Es vergingen auch 355 Jahre seit der Gründung der Bruderschaft von der Todesangst Christi in Zagreb, 333 Jahre seit der Gründung der St. Barbara Bruderschaft in Brdovec sowie 330 Jahre seit der in ihrem Auftrag gegebenen Veröffentlichung des Gebetbuches.
Übersetzung Danijela Marjanić
Szabo, Agneza. Ban Josip Jelačić – utemeljitelj moderne Hrvatske. Str. 311-328.
Sažetak (311),
Kao što su objavili hrvatski mediji, povodom 150. obljetnice smrti slavnoga hrvatskoga bana Josipa Jelačića, mudrog i odvažnog državnika koji je predvodio hrvatski narod u osobito teško doba njegove povijesti (1848.-1859.), te zaslužnog za uzdignuće Zagrebačke biskupije na stupanj nadbiskupije i uspostavu Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine, održano je u srijedu, 20. svibnja 2009., u 18,00 sati, slavlje sv. Mise u zagrebačkoj prvostolnici, koje je uz prigodnu propovijed predvodio pomoćni biskup zagrebački, mons. dr. Vlado Košić. Održavanje slavlja sv. Mise pripremilo je Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Istoga dana, dakle 20. svibnja 2009., u 19,15 sati, autorica ovoga priloga, dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od antičke Murse, održala je po završetku svete Mise, prigodno predavanje o banu Jelačiću pod naslovom “Ban Josip Jelačić – utemeljitelj moderne Hrvatske”, u organizaciji Družbe “Braće Hrvatskoga zmaja”, u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima, u dobro poznatoj “viteškoj dvorani”. Isto predavanje uz manje autoričino proširenje, kao i potrebne bilješke s korištenim vrelima i literaturom, donosimo ovdje u cijelosti.
U susret modernome građanskom, ali i teškome vremenu (311), Odlučan otpor ugarskome hegemonizmu (315), I unatoč novog carskog apsolutizma (324), Ocjena suvremenika i budućih hrvatskih naraštaja (327)
Zusammenfassung: Ban Josip Jelačić – Gründer des modernen Kroatiens. Str. 328.
Die kroatischen Medien haben schon veröffentlicht, daß anläßlich zum 150. Jahrestag des Todes des berühmten kroatischen Bans Josip Jelačić, eines weisen und tapferen Staatsmannes, der das kroatische Volk in der schwersten Zeit seiner Geschichte (1848-1859) anführte, und einer verdienten Perönlichkeit für die Erhebung des Zagreber Bistums zum Erzbistum sowie Gründung der Kroatisch-slawonischen Kirchenprovinz, am Mittwoch, den 20. Mai 2009 um 18 Uhr, die Heilige Messe in der Zagreber Domkriche unter der Leitung des Zagreber Hilfsbischofs Monsignore Vlado Košić, der auch eine gelegentliche Predigt las, gefeiert wurde. Die Feier organisierte der Verein für die Geschichte des Zagreber Erzbistums “Tkalčić”. Nach der Messe hielt um 19,15 Uhr die Autorin dieses Beitrags, Dr. sc. Agneza Szabo, Drachenfrau von der antiken Stadt Mursa, eine entsprechende Vorlesung über den Ban unter dem Titel “Ban Josip Jelačić – utemeljitelj moderne Hrvatske/Ban Josip Jelačić – Gründer des modernen Kroatiens”, welche in der Organisation der Gesellschaft “Brüder des kroatischen Drachen” in den Räumen des Drachenturms in dem bekannten “Rittersaal” stattfand. Dieser Vortrag wird hier mit kleineren Ergänzungen und nötigen Notitzen der Autorin bezüglich der benutzten Quellen und Literatur veröffentlicht.
Übersetzung Danijela Marjanić
Buturac, Lojzo. Potres u Sisku 1909. godine oštetio župnu crkvu Sv. Križa. Str. 329-340.
Sažetak (329),
Nakon nekoliko stručnih podataka o trusnosti sisačkog područja, pisac opisuje potres koji se dogodio u Sisku 8. listopada 1909. i njegove posljedice općenito, a osobito za župnu crkvu Sv. Križa u Sisku. Opisuje također stanje župne crkve prije potresa, ali i tijek njezine obnove poslije potresa (1909.-1913.), što se događalo za vrijeme župnika Mije Međimorca.
Uvod (329), O potresima u Sisku i okolici (330), Sisački potres u ondašnjem mjesnom tisku (331), Stanje crkve Svetoga Križa prije potresa (332), Kako je potres u Sisku opisao sisački župnik (333), Popravci na crkvi izvedeni 1911. godine (336), Nova oprema u crkvi 1912. i 1913. godine (338)
Sommario: Il terremoto a Sisak nell'anno 1909 ha daneggiato la chiesa parrochiale della Santa Croce. Str. 340.
Dopo qualche dato tecnico sulla scossa del territorio di Sisak, l’autore descrive il terremoto che è successo a Sisak l’8 ottobre 1909, le sue conseguenze generalmente, e specialmente conseguenze per la chiesa parrocchiale della Santa Croce a Sisak. Descrive anche lo stato della chiesa parrocchiale prima del terremoto, come anche il corso della sua restaurazione dopo il terremoto (1909-1913): tutto ciò che è accaduto nel tempo del parroco Michele Međimorec.
Traduzione di Stjepan Razum
Izvori
Razum, Stjepan. Josip Salač. Isprave o životu i radu. Str. 341-501.
Sažetak (341),
Nakon uvoda i osnovnih životopisnih podataka, pisac objavljuje 117 isprava i tri priloga o životu i djelu dugogodišnjeg sjemenišnog duhovnika i pomoćnog biskupa zagrebačkog, dr. Josipa Salača (*Daruvar, 22.I.1908. †Zagreb, 19.XII.1975.). Isprave potječu iz raznih zagrebačkih crkvenih ustanova i arhiva. Njihovo objavljivanje omogućuje čitatelju neposrednu spoznaju osobe Josipa Salača, a poticaj za objavljivanje dala je proslava Godine Josipa Salača, proslavljena 2008. godine, o 100. obljetnici njegova rođenja.
Uvod (341), Osnovni životopisni podatci (342): Vjeroučitelj u Zagrebu i Sisku (1935.-1943.) (344), Predavačka služba na Rimokatoličkom bogoslovnom fakultetu (1943.-1969.) (345), Odgojiteljska služba u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu (1943.-1969.) (346), Prekid odgojiteljske službe (1950.-1954.) (347), Nastavak odgojiteljske službe (1954.-1969.) (347), Kanonička i druge službe (348), Pomoćni biskup zagrebačkoga nadbiskupa (1970.-1975.) (349), Djelitelj sakramenta sv. Potvrde (svetoosnažitelj) (349), U tijelima Biskupske konferencije Jugoslavije (350), Zemaljski kraj (350); Isprave (351)
Sommario: Josip (Giuseppe) Salač. I documenti sulla vita e lavoro. Str. 501.
Dopo l’introduzione e fondamentali dati della biografia, l’autore pubblica 117 documenti e tre contributi sulla vita e lavoro del padre spirituale di seminario di molti anni e del vescovo ausiliare di Zagreb, dott. Josip Salač (*Daruvar, 22.I.1908 †Zagreb, 19.XII.1975). I documenti provengono di diversi istituti ed archivi ecclesiastici di Zagreb. La loro pubblicazione ai lettori rende possibile immediata conoscenza della persona di Josip (Giuseppe) Salač. L’impulso per la pubblicazione l’ha dato la celebrazione dell’Anno di Josip Salač, celebrata nell’anno 2008, nel centenario della sua nascita.
Traduzione di Stjepan Razum
Akmadža, Miroslav. Spisi Komisije za vjerska pitanja SR Hrvatske o katoličkim svećenicima u iseljeništvu iz 1970. godine. Str. 503-584.
Sažetak (503),
S obzirom na to da se 1960-ih godina, zbog otvaranja jugoslavenskih granica, veliki broj hrvatskoga stanovništva odselio na tzv. privremeni rad u inozemstvo, povećao se i broj svećenika koji su brinuli o vjernicima u inozemstvu. Nakon podpisivanja protokola između Svete Stolice i Jugoslavije 1966., povećao se i broj bogoslova i svećenika koji su odlazili na školovanje u inozemstvo. Jugoslavenske su vlasti pojačale svoj nadzor nad svećenicima u inozemstvu, strahujući od njihovoga povezivanja s političkim iseljeništvom. Strahovali su da će uslijed tog utjecaja svećenici vršiti protujugoslavensku promidžbu među hrvatskim iseljenicima. Još od 1945. pratili su rad iseljenoga svećenstva koje se u inozemstvu našlo zbog bijega od komunističkih vlasti, ili se tamo zateklo na misionarskim poslovima. Najveći broj svećenika završio je u Italiji, Zapadnoj Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj, SAD-u, Kanadi i zemljama Južne Amerike. Svećenici u inozemstvu nastojali su se organizirati u razne organizacije i djelovati na crkvenom, ali i političkom polju, sa željom širenja istine o komunističkom teroru prema hrvatskom narodu i Katoličkoj crkvi u domovini. Komunističkim vlastima jako je smetalo djelovanje iseljenoga svećenstva, te su sustavno pratile njihov rad i činile pritisak na biskupe u Jugoslaviji, ali i na Svetu Stolicu, da zabrane njihovo političko djelovanje. Sustavno su prikupljale podatke o svećenicima u iseljeništvu i pratile njihov rad. Tako su nastali i spisi iz 1970. godine koji se ovdje objavljuju, a na kojima se nalaze podatci o katoličkim svećenicima u inozemstvu, kao i o crkvenim ustanovama u pojedinim zemljama koje su povezane sa Crkvom u Hrvatskoj. Navedeni spisi daju nam dosta korisnih podataka.
Uvod (503), Prijepis izvornih spisa (505): Spis I. (505), Spis II. (562)
Résumé: Les documents de la Commission des affaires religieuses de la République socialiste de Croatie sur le clergé catholique en émigration pour l'année 1970. Str. 583-584.
Vu que dans les années 1960, en raison de l’ouverture des frontières yougoslaves, un grand nombre de la population croate quitta le pays pour ce qu’on appelait “travail temporaire à l’étranger”, le nombre des prêtres qui prenaient soin des fidèles à l’étranger augmenta également. Après la signature du protocole entre le Saint-Siège et la Yougoslavie en 1966, le nombre des séminaristes et des prêtres qui partaient en formation à l’étranger augmenta aussi. Les autorités yougoslaves renforcèrent leur surveillance des prêtres à l’étranger, craignant qu’ils prennent contact avec l’émigration politique. Elles craignaient que, dû à cette influence, le clergé effectue une propagande anti-yougoslave parmi les émigrés croates. À partir de 1945 les autorités yougoslaves suivaient les activités du clergé émigré qui se trouva à l’étranger en fuyant le régime communiste ou y fut amené par les travaux missionnaires. Le plus grand nombre des prêtres finirent par s’installer en Italie, Allemagne de l’Ouest, Autriche, Espagne, États-Unis, Canada et dans les pays de l’Amérique Latine. Les prêtres à l’étranger tâchaient de s’organiser en diverses organisations et d’agir sur le plan ecclésiastique ainsi que politique, avec une ferme volonté de répandre la vérité sur la terreur communiste exercée sur le peuple croate et l’Église catholique dans la patrie. Le travail effectué par le clergé en émigration ennuyait fort les autorités communistes qui suivaient de façon régulière son travail et faisaient pression sur les évêques en Yougoslavie, ainsi que sur le Saint-Siège, d’interdire son activité politique. Les autorités yougoslaves recueillaient de façon systématique des données sur les prêtres en émigration et suivaient leur travail. Les documents de la Commission pour l’année 1970 qu’on publie ici et dans lesquels l’on trouve des données sur le clergé catholique à l’étranger, ainsi que sur les institutions ecclésiastiques dans des pays ayant un lien avec l’Église en Croatie, concernent justement les faits décrits supra. Les documents ici présentés nous fournissent maintes données utiles.
Traduit par Jelena Puškarić.
Magić, Vladimir. Noviji rukopisi Metropolitanske knjižnice (18.-20. stoljeće) (Metropolitanske prigodnice). Str. 585-634.
Sažetak (585),
Pisac predstavlja zbirku rukopisa koja se čuva u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije. Rukopisi su nastali u razdoblju od 18. do 20. stoljeća, ali se tu nalazi i pokoji stariji rukopis. Zbog činjenice da među njima ima oveći broj prigodnica (čestitaka), upućenih nadbiskupu Jurju Hauliku i drugim crkvenim i svjetovnim dostojanstvenicima, ta je zbirka dosada nazivana “Metropolitanske prigodnice”, i označavana kraticom MP. No, najveći dio tih rukopisa obilježen je drugim sadržajima (književnost, bogoslovlje, mudroslovlje, povjesnica, pjesništvo, govorništvo, medicina i drugo), pa pisac ovu zbirku naziva jednostavno “Noviji rukopisi”, za razliku od onih starih, srednjovjekovnih rukopisa Metropolitanske knjižnice. U ovom je članku popisao i opisao 226 rukopisa.
Uvod (585), Metropolitanske prigodnice (586), Crkvena povijesna djela (587), Svjetovna povijest (589), Teološka djela (589), Podjela prema sadržaju (591), Katalog rukopisa (591), Sadržajna podjela (632)
Zusammenfassung: Neuere Handschriften der Metropolitan-Bibliothek (18.-20. Jahrhundert) (gelegenheitsdichtung). Str. 633-634.
Der Autor stellt die Handschriftensammlung der Metropolitan-Bibliothek des Zagreber Erzbistums vor. Die Handschriften entstanden überwiegend im Zeitraum zwischen 18. und 20. Jahrhundert, aber die Sammlung versteckt auch einige ältere Handschriften. Aufgrund der Tatsache, daß sie auch eine größere Anzahl an Gelegenheitsgedichten (Gratulationen), welche an Erzbischof Juraj Haulik und andere kirchliche und weltliche Würdenträger gerichtet wurden, verwahrt, wurde diese Sammlung bislang unter dem Titel “Gelegenheitsdichtung der Metropolitan-Bibliothek” und der Abkürzung MP geführt, aber da der größte Teil der Sammlung doch aus anderen Inhalten (Literatur, Theologie, Philosophie, Geschichte, Rethorik, Medizin u.s.) besteht, wird sie vom Autor einfach in “Neuere Handschriften” umbenannt und so steht sie im Unterschied zu den alten, mittelalterlichen Handschriften der Bibliothek. In diesem Beitrag wurden 226 Handschriften verzeichnet und erschloßen.
Übersetzung Danijela Marjanić.
Priopćenja
Szabo, Agneza. Studijske akademije u povodu 165. obljetnice rođenja i 90.obljetnice smrti sluge Božjega dr. Josipa Stadlera održane godine 2008. u Zagrebu, Splitu i Sarajevu. Str. 635-652.
Sažetak (635),
U prilogu se sažeto prikazuju odabrane činjenice, sada već povijesne, u povodu studijskih proslava značajnih obljetnica sluge Božjega Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa sa sjedištem u Sarajevu. Stadler je kroz svoju mladost i školovanje vezan za Zagrebačku nadbiskupiju, koja ga je u liku zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika, školovala u Požegi, Zagrebu i Rimu. Po povratku u Zagreb, upravo u tome gradu, sjedištu Zagrebačke nadbiskupije, služio je Stadler kao odgojitelj i profesor, također i na Bogoslovnom fakultetu, tijekom više od dvanaest godina (1869.-1881.). Štoviše, po odlasku na služenje Bogu, Crkvi i narodu na slavnu stolicu Vrhbosanske nadbiskupije (1882.-1918.) Stadler i njegova djela ostaju i dalje usko vezana i uz grad Zagreb, Zagrebačku nadbiskupiju, kao i Hrvatsku, i uopće cijeli hrvatski narod.
Uvod (635), Studijska akademija u Zagrebu 23. listopada 2008. (637), Studijska akademija u Splitu 22. studenoga 2008. (642), Studijska akademija u Sarajevu 7. prosinca 2008. (647)
Summary: Studious Academy in honour of the 165th anniversary of the birth and 90th anniversary of the death of God’s Servant dr. Josip Stadler held 2008 in Zagreb, Split and Sarajevo. Str. 652.
The article presents a succinct presentation of selected facts, now already historical, on the occasion of celebrating this significant anniversary of God’s servant Josip Stadler – the first archbishop seated in Sarajevo. Throughout his youth and education, Stadler was tied to the Zagreb archdiocese and Archbishop Juraj Haulik and as such, gained his education in Požega, Zagreb and Rome. Upon returning to Zagreb, it was in fact here in the see of the Zagreb archdiocese that Stadler served as a teacher and professor and at the Theological Faculty where he spent over twelve years (1869-1881). What is more, upon leaving to serve God, the Church and people in the Vrhbosna archdiocese (1882-1918), Stadler and his works continued to be closely tied to the city of Zagreb, the Zagreb archdiocese, as well as Croatia and the entire Croatian people.
Translated by s. Anđelita Šokić.
Szabo, Agneza. Znanstveni skup “Gaj i njegovo doba” u gradu Krapini o 200. obljetnici rođenja Ljudevita Gaja (1809.-2009.). Str. 653-670.
Sažetak (653),
Uz sažeti osvrt na Gajev životopis, odnosno njegove bitne zasluge u pogledu standardizacije hrvatskoga jezika na štokavskim osnovama te pokretanja prvih novina i književnoga glasila na hrvatskome jeziku: “Novine horvatske” i “Danica horvatska, slavonska i dalmatinska”, autorica u uvodnom dijelu ističe i još neke neosporne činjenice: velike Gajeve doprinose na popularizaciji Hrvatskoga narodnog preporoda, koji je započeo već mnogo ranije (Kašić, Vitezović), kao i njegove doprinose u pogledu osnivanja hrvatskih nacionalnih središnjih ustanova (političkih, gospodarskih i kulturnih), koje postoje i danas. Uz Gajeve uspone, upozorava se također i na njegove političke padove. Oni su uzrokovani nizom političkih okolnosti, ali i Gajevom osobnošću, koja se nije uspijevala nositi s novonastalim izazovima, o čemu je također bilo riječi i na znanstvenome skupu, kojega se rad ovdje prikazuje.
Uvod (653), Obljetnički događaji (655), Prikaz izlaganja na znanstvenom skupu “Gaj i njegovo doba” (656)
Résumé: Le colloque “Ljudevit Gaj et son époque” tenu dans la ville de Krapina à l'occasion du bicentenaire de la naissance de Ljudevit Gaj (1809 – 2009). Str. 669-670.
En apportant en de brèves lignes la biographie de Ljudevit Gaj, voire ses mérites quant à la standardisation de la langue croate en son expression stokavienne ainsi qu’au lancement du premier journal et du premier périodique littéraire en langue croate, “Novine hrvatske” et “Danica hrvatska, slavonska i dalmatinska”, l’auteur souligne, dans l’introduction à son article, quelques faits incontestables: les grandes contributions de Gaj à la popularisation du Renouveau national croate qui se fit d’ailleurs connaître déjà avant (Kašić, Vitezović), ainsi que celles touchant à la fondation des institutions centrales croates (politiques, économiques et culturelles) qui continuent d’exister encore de nos jours. À côté des montées politiques de Gaj, l’article ne manque également pas de signaler ses chutes. Ces dernières sont dues à toute une gamme de circonstances politiques, mais également à la personnalité de Gaj, qui ne réussissait pas à lutter avec de nouveaux challenges, ce qui fit également l’objet de l’intervention au cours du colloque ici présenté.
Traduit par Jelena Puškarić.
Prikazi knjiga
Akmadža, Miroslav. Komunistički čelnici o Katoličkoj crkvi, III. dio. Prikaz knjige: Zapisnici Izvršnog komiteta Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske 1952.-1954. Svezak 3. Priredila Branislava Vojnović. Izd. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2008., 360 stranica. Str. 671-683.
Zapisnici iz 1952. godine (672), Zapisnici iz 1953. godine (672), Zapisnici iz 1954. godine (673), Prilog I. – Zapisnici sjednica i izvještaji instruktora CK SKH (674), Prilog II. – Zapisnici Plenuma CK KPH iz 1948. (682), Zaključak (682)
Akmadža, Miroslav. Nove spoznaje o komunističkom progonu Nijemaca. Prikaz knjige: Vladimir Geiger. Logor Krndija 1945.-1946. Izd. Hrvatski institut za povijest, Zagreb; Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Slavonski Brod, 2008., 496 stranica. Str. 684-686.
Mirnik, Ivan. Plod upornosti i marljivosti. Predstavljanje knjige: Pavao Maček. Rod Orehovečkih od Svetog Petra Orehovca. Rodoslovna rasprava. Niz: Radovi, knj. 17. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb, 2008., 584 stranica + 2 lista rodoslovnog stabla koji se spajaju. Str. 687-690.
Mirnik, Ivan. Utvrđeni hrvatski samostani. Predstavljanje knjige: Sena Sekulić-Gvozdanović. Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske. Izd. Golden marketing – Tehnička knjiga i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2007., 294 stranice + brojni svjetlopisi i nacrti. Str. 691-694.
Razum, Stjepan. Doprinos hrvatskom žrtvoslovlju. Predstavljanje knjige: Stjepan Kožul. Deset godina nakon ‘Martirologija Crkve zagrebačke’ (1998.-2008.). Daljnji doprinos hrvatskom žrtvoslovlju. Niz: Radovi, knjiga 18. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Zagreb, 2008., 487 stranica. Str. 695-697.
Razum, Stjepan. Ogoljela laž logora Jasenovac. Prikaz knjige: Vladimir Mrkoci i Vladimir Horvat. Ogoljela laž logora Jasenovac. Niz: Biblioteka “Otkrivena istina”. Naklada E. Čić. Zagreb, 2008., 127 stranica. Str. 698-702.
Szabo, Agneza. Vrijedna knjiga gradiva o teškim progonima hrvatskoga naroda u doba Brozove Jugoslavije god. 1945.-1952. Predstavljanje knjige: Miroslav Akmadža. Crkva i država. Dopisivanje i razgovori između predstavnika Katoličke Crkve i komunističke državne vlasti u Jugoslaviji. Svezak I., 1945.-1952. Izd. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, Zagreb; Hrvatski institut za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Zagreb, 2008., 823 stranice. Str. 703-706.
Szabo, Agneza. Vrijedna knjiga o povijesti i kulturi općine Kravarsko. Predstavljanje knjige: Kravarsko: općina – crkva – škola. Autori Marko Bedić, Vlado Kolarec, Stjepan Tičarić, Ivan Zagorac-Špajo i Vladimir Zagorac. Ur. Agneza Szabo. Nakladnik Poglavarstvo Općine Kravarsko. Kravarsko, 2009., 214 stranica. Str. 707-710.
Vojak, Danijel. Doprinos mjesne povjesnice općoj hrvatskoj povjesnici. Prikaz knjige: Zvonimir Bartolić, Draghutin Feletar, Petar Feletar, Vladimir Horvat, Ladislav Kranjec, Hrvoje Petrić, Općina i župa Donja Dubrava: povijesno-geografska monografija. Izd. Meridijani, Samobor. Donja Dubrava, 2007., 424 stranice. Str. 711-713.
Pravila Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Str. 715-719.
Ljetopis Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” (Tajnik). Str. 720-780.
I. Godišnja skupština (720): Petnaesta, t. j. dvanaesta redovita godišnja skupština (720); II. Sjednice upravnog odbora (748): Osma, ili sveukupno četrdeset i peta sjednica (748), Deveta, ili sveukupno četrdeset i šesta sjednica (763), Deseta, ili sveukupno četrdeset i sedma sjednica (769); III. Sastanak uredništva (780): Osmi, odnosno sveukupno četrnaesti sastanak (780)
Popis društvovnih članova (Tajnik). Str. 781-786
Popis ploča i svjetlopisa. Str. 787.
Kazalo osoba, mjesta i pojmova / Index personarum, locorum et rerum. Str. 788-899.
Pregled sadržaja . Str. 900-904.
Ispravci pogrješaka i dopune u 12. broju godišnjaka “Tkalčić” (Zagreb, 2008.) – Errata corrige! Str. 905-907
Naručbenica
Tkalčić.
Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije.
13./2009.
Zagreb, 2009.
907 stranica.
cijena: 300 kn (+odpremnina)
* Molimo Vas da upišete svoje podatke u pripadajuća polja kako bismo mogli zaprimiti Vašu naručbu. Kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku. Hvala!